Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » Posljedice monetarnog rata ameri─Źkog Sustava Federalnih Rezervi i Moskve

Posljedice monetarnog rata ameri─Źkog Sustava Federalnih Rezervi i Moskve

dolar-rubljaPad vrijednost roba je djelomi─Źno rezultat politike ameri─Źkog “Sustava Federalnih Rezervi” (FED). Cijene nafte su po─Źele padati gotovo istog dana kada je dolar po─Źeo svoj brzi uspon u lipnju pro┼íle godine, prenosi Financijski Vjesnik

Potom je u 2015. godini dolar po─Źeo slabiti, a sve kako bi se osna┼żio upitan ameri─Źki gospodarski rast. U me─Ĺuvremenu je nafti i dalje padala cijena i to zbog dogovora s Iranom i odluke OPEC-a da zadr┼żi razinu proizvodnje iznad dogovorene kvote.

Istovremeno ameri─Źke naftne zalihe dose┼żu povijesno visoku razinu, a taj se trend ubrzao u drugoj polovici pro┼íle godine, ─Źime se dodatno pove─çavao pritisak na tr┼żi┼íte.

Me─Ĺutim, po─Źetna iskra je vjerojatno povezana s promjenom politike FED-a. Osnovni cilj politike takozvanog “kvantitativnog popu┼ítanja” (Quantitative Easing) je za FED bio utjecaj na vrijednost imovine, to jest, kamatne stope bi trebale biti niske, a vrijednost dionica visoka.

Mnogi stru─Źnjaci su mi┼íljenja da je ideja da kontrolor izravno ili neizravno utje─Źe na vrijednost robe lo┼ía i da ─çe FED vjerojatno podi─çi kamatne stope u prosincu

Naime, sada FED mora podi─çi kamatne stope, ali to ─çe dovesti do pada cijena ostale imovine. S druge strane je dodatno pro┼íiriti “kvantitativno popu┼ítanje” naprosto nemogu─çe.

Stav ameri─Źkog Kongresa i Bijele ku─çe u raspravi oko prora─Źuna je da ─çe to tako─Ĺer zna─Źiti podizanje stropa duga u 2016. godini, ali i da nitko ne─çe mo─çi ograni─Źiti izdatke zbog njegovog stalnog porasta.

U me─Ĺuvremenu se pove─çava pritisak na dolar. MMF ─çe vjerojatno uklju─Źiti kineski juan na ko┼íarici valuta “posebnog prava vu─Źenja” (Special Drawing Rights), ┼íto ─çe juanu omogu─çiti da u budu─çnosti postane rezervna valuta.

U isto vrijeme, mnoge zemlje izvoznice sirovina, kao ┼íto je Saudijska Arabija, prisiljene su prodavati svoju imovinu denominiranu u dolarima kako bi popunile rupe u prora─Źunu.

Nije iznena─Ĺuju─çe ┼íto je Fed promijenio kurs. S jedne strane, jak dolar ─Źini uvoznu robu jeftinijom za potro┼ía─Źe, ┼íto je vrlo va┼żno uo─Źi predsjedni─Źkih izbora. No, s druge strane, jak dolar se mo┼że u─Źinkovitije nositi s prijetnjom gospodarske ekspanzije juana.

─îak i mali interes ulaga─Źa prema juanu bi doveo do pada vrijednosti dolara. Sude─çi po ─Źinjenici da kineska vlada razmatra liberalizaciju tr┼żi┼íta kapitala, uklju─Źivanje juana u ko┼íaricu valuta Me─Ĺunarodnog monetarnog fonda je neizbje┼żno.

Dakle, ako se FED odlu─Źi na novi krug “kvantitativnog popu┼ítanja” (QE), to ─çe samo doprinijeti slabljenju dolara.

Novo “kvantitativno popu┼ítanje” ─çe zaustaviti trend pada vrijednosti robe koji je po─Źeo pro┼ílog ljeta i ┼żivot ─çe biti skuplji za veliki dio bira─Źkog tijela u Sjedinjenim Dr┼żava, ─Źime ─çe se utjecati broj glasova koji su itekako va┼żni za ovu vladu.

Dakle, FED sada mora birati izme─Ĺu vr┼íenja dugoro─Źnog pritiska na kamatne stope i negativnih u─Źinaka jakog dolara na korporativni profit i rasta inflacije, ┼íto je s druge strane lo┼íe za bira─Źko tijelo.

Svjetska banka: Devalvacija je otvorila nove mogu─çnosti za Rusiju

S druge strane, Rusija svojom monetarnom politkom, iako su neki predvi─Ĺali kolaps ruskog gospodarstva zbog nametnutih sankcija, kona─Źno ostvaruje sve ono ┼íto je zapostavljala desetlje─çima i po─Źela modernizirati i sektore gospodarstva koji nisu vezani za naftu i plin. Naime, ┼íto zbog niskih cijena nafte i jakog dolara je do┼ílo je do devalvacije rublje, ali je taj trend ruskim tvrtkama otvorio nove mogu─çnosti na svjetskom tr┼żi┼ítu. Prema glavnoj ekonomistici Svjetske banke za Rusiju, Birgit Hunsley, oznaka “Made in Rusija” ─çe uskoro postati popularna u cijelom svijetu.

“Devalvacija rublje stvara puno zanimljivih mogu─çnosti za rusko gospodarstvo. Po prvi put u deset godina, “Made in Rusija” bi mogao ponovno postati globalni brand. Slaba rublja je otvorila zna─Źajne prilike za neke ruske industrije. Izvoz je po─Źeo rasti, ┼íto je zauzvrat pridonijelo priljevu investicija”, izjavu Birgit Hunsley prenosi Brookings Institut.

Hunsley napominje da je Rusija zna─Źajno pove─çala izvoz u zemlje izvan Zajednice Nezavisnih Dr┼żava. U prvoj polovici ove godine je ukupni izvoz pove─çan za 1,7%.

Prema njezinim rije─Źima, pozitivni utjecaj devalvacije rublje ne zavr┼íava ovdje i zbog slabljenja nacionalne valute su neki sektori uspjeli zna─Źajno pobolj┼íati svoju konkurentnost.

Hunsley tako─Ĺer napominje da su brojnim sektorima ruske ekonomije zbog pobolj┼íanja konkurentnosti na svjetskom tr┼żi┼ítu potrebna dodatna ulaganja.

U ve─ç u nekoliko sektora je zabilje┼żen zna─Źajan priljev ulaganja. U prvoj polovici 2015. je volumen ulaganja u ruskoj kemijskoj industriji porastao za 23,1%, a tvrtke za proizvodnju elektri─Źne opreme su imale porast investicija od 30,7%. Prema mi┼íljenju stru─Źnjaka, ako se dotok investicija pove─ça, ruski naftni sektor ─çe tako─Ĺer u vrlo kratkom roku pove─çati volumen izvoza.

Puno toga ovisi o napretku u provedbi strukturnih reformi. Dugoro─Źni program koji se provodi od strane ruske vlade je zbog izvje┼í─ça korporacije Doing Business nedavno kao uspje┼ían priznala i Svjetska banka.

Rusija je pobolj┼íala svoj polo┼żaj na ljestvici Svjetske banke i Me─Ĺunarodne financijske korporacije (IFC) Doing Business koji mjere uvjete poslovanja u zemlji. Ove godine je Rusija bila na korak do 50. mjesta, gdje se popela nakon “nekih uredbi” predsjednika.

Na konferenciji za novinare je glavna ekonomistica Svjetske banke za Rusiju, Birgit Hunsley, rekla i da najnovije gospodarske prognoze za Rusiju sugeriraju da ─çe BDP te zemlje ove godine zabilje┼żiti u recesiju od nekih 3,8%, ali da ─çe u sljede─çoj godini zbog navedenih trendova rusko gospodarstvo zabilje┼żiti recesiju od 0,6%.

Brojke Me─Ĺunarodnog monetarnog fonda su malo povoljnije i za 2015. se pad ruskog BDP-a prognozira po stopi od 3,4%, a za 2016. godinu od tek 0,2%, prenosi FT Global Markets.

Sve u svemu, projekcije su u skladu s onima koje daju ruske vlasti. Sredi┼ínja banka Rusije je priop─çila da je ove godine u zemlji o─Źekuje recesija od 3,9-4,4% BDP-a, a 2016. od 0,5 do 1,0%. Ranije je rusko Ministarstvo za ekonomski razvoj umanjilo svoju projekciju pada BDP-a za 2015. godinu s 3,6% na 3,3%.

Sude─çi prema navedenim izvje┼í─çima iz tri razli─Źita izvora, jaka rublja bi u ovom trenutku prekinula pozitivan trend u ruskom gospodarstvu i pove─çala negativne u─Źinke sankcija nametnutih Moskvi od strane Zapada zbog krize u Ukrajini.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:nsp)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,