Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » BUDU─ćNOST EKONOMIJE U KORIST SAD-a: Amerikanci ─çe Europsku uniju polako uni┼ítavati 5-10 godina

BUDU─ćNOST EKONOMIJE U KORIST SAD-a: Amerikanci ─çe Europsku uniju polako uni┼ítavati 5-10 godina

tisa-napadaAmerika Rusiju gura ka savezu sa Pekingom, sa ambicijom da je uni┼íte – zajedno sa Kinom

Glavne aktivne snage suvremenog svijeta, koje kombiniraju izuzetnu mo─ç s jasnim strate┼íkim planiranjem su – globalni monopoli i ameri─Źka dr┼żava (a SAD su – njihova prioritenta bazi─Źna zona).

Sada┼ínja kriza je izazvana truljenjem globalnih monopola i poslovi─Źnom neodgovorno┼í─çu globalne upravlja─Źke klase koja zastupa interese ovih monopola: jer, oni su isuvi┼íe mo─çni da bi ovisili od bilo koga osim od samih sebe.

Neposredno se kriza manifestira kao smanjivanje potra┼żnje. Kako bi se izborili sa njom, globalni monopoli i SAD kao njihov omota─Ź nastoje:

  • Pro┼íiriti svoje tr┼żi┼íte protjeruju─çi sa njega korporacije koje im ne pripadaju (profit mora biti isklju─Źiva privilegija globalnog biznisa);
  • Uni┼ítiti ili pot─Źiniti svoje konkurente, prebacuju─çi njihovu imovinu u svoje resurse;
  • Prije─çi sa ekonomije novca na ekonomiju tehnologije, u kojoj vlast diktira izravno tehnologija;
  • Maksimalno smanjiti tro┼íkove bez destabilizacije sustava minimuma.

Aktivnosti za postizanje ovih ciljeva su – osnova suvremene povijesti.

U ekonomskom smislu, ovi ciljevi su prvenstveno izra┼żeni kroz ┼żelju SAD da zaklju─Źe sporazume o trgovini uslugama – Trade in Services Agreement (TISA), pacifi─Źkom partnerstvu i transatlantskoj zoni slobodne trgovine.

Koliko mo┼żem vidjeti, bez obzira na tajnost ve─ç usvojenog projekta, TISA regulira ne samo komercijalne usluge, ve─ç i egzistencijalne usluge (npr. vodoopskrbu) i socijalne usluge (uklju─Źuju─çi obrazovanje i zdravstvo).

Pri ─Źemu razina vanjskog utjecaja na gospodarstva zemalja ─Źlanica umnogome nadilazi pravila WTO, koja obuhva─çaju samo pravila me─Ĺunarodne nagodbe trgovinskih sporova, uglavnom izme─Ĺu tvrtki razli─Źitih jurisdikcija.

A TISA izlazi ne samo izvan domene u sporovima u sektoru usluga, već definira i procedure razvoja i korigiranja pravila i njihovu primjenu, uništavajući samim tim nacionalni suverenitet kao takav.

Sli─Źna procedura se uvodi iu eknomski odnosima svih dr┼żava ─Źlanica Pacifi─Źkog partnerstva: odluke o rje┼íenjima sporova donose vanjski arbitri, koji ─çe, gotovo uvijek, ┼ítititi interese globalnih monopola, u prvom redu SAD.

Sloboda odre─Ĺivanja pravila i njihovo tuma─Źenje ─çe im omogu─çiti da postupno uspostave kontrolu nad gospodarstvima dr┼żava ovog partnerstva (u okvirnom roku od 5 godina) – protjeruju─çi iz njih krupniji kineski biznis. U zamjenu za ovo, date zemlje ─çe dobiti slobodan pristup ameri─Źkom tr┼żi┼ítu, zamjenjuju─çi na njemu Kinu kao dobavlja─Źa jeftine robe.

Sjedinjene Dr┼żave ─çe i dalje imati pristup jeftinoj robi za ┼íiroku potro┼ínju, ┼íto ─çe im osigurati socijalnu stabilnost, a istodobno ─çe rije┼íiti problem ovisnosti od Kine (┼íto se do┼żivljava kao egzistencijalna prijetnja: sve njihove unutarelitne skupine se sla┼żu da je osloba─Ĺanje od ove ovisnosti – kategori─Źki uvjet za osiguranje suvereniteta SAD).

┼átovi┼íe: li┼íiv┼íi Kinu pristupa svom tr┼żi┼ítu, oni uni┼ítavaju njezinu dana┼ínju ekonomiju i, guraju─çi je u kaos, rje┼íavaju se strate┼íkog konkurenta.

Novi impuls razvoja o─Źekuju da dobiju na ra─Źun pojeftinjenja robe koja dolazi iz Pacifi─Źkog partnerstva, a cjenovno se mo┼że usporediti s kineskom robom, i ┼íto je najva┼żnije – osvajanjem europskog tr┼żi┼íte kroz stvaranje zone slobodne trgovine s Europskom unijom.

O─Źekuje se da ─çe ovaj sporazum biti kona─Źno postignut ve─ç 2016. godine, nakon ─Źega europski biznis, optere─çen birokracijom i socijalnim tro┼íkova, ne─çe izdr┼żati konkureniciju sa SAD.

SAD ─çe s Europom uraditi isto ono ┼íto su uradile s Isto─Źnom Europom: izvr┼íit veliku deindustrijalizaciju i njeno stavljanje pod vanjsku upravu (┼íto su, u su┼ítini, ve─ç postigle u odnosima s Europskom unijom) i time ─çe joj ukinuti ne samo perspektive, ve─ç i sam identitet.

Ovaj proces bi trebao trajati 5 do 10 godina, tijekom kojih ─çe se Sjedinjene Dr┼żave ubrzano razvijati zahvaljuju─çi ekspanziji potra┼żnje u Europskoj uniji za ameri─Źkom high-tech robom.

Oslanjaju─çi se na jeftinu robu ┼íiroke potro┼ínje i industrijsku robu iz zemalja pÔÇőÔÇőacifi─Źkog partnerstva, na besplatne ili krajnje jeftine vlastite kredite, i jeftinu energiju (blagodare─çi revoluciji ┼íkriljevca ili poku┼íaju Saudijske Arabije da joj parira jeftinom naftom), SAD planiraju pokrenuti reindustrijalizaciju i forisiraju tehnolo┼íki napredak, podi┼żu─çi ga na novu razinu, koji je u principu, nedosti┼żan, pa ─Źak i nezamisliv za ostatak ─Źovje─Źanstva.

┼áirenje tr┼żi┼íta visokotehnolo┼íkih proizvoda (uklju─Źuju─çi i tehnologije upravljanja – metatehnologije, koje omogu─çuju kontrolu korisnika) na Europsku uniju, omogu─çit Americi podr┼żati svoje gospodarstvo i financirati svoj dug novim spekulativnim kapitalom, dobivenim u procesu razaranja Kine i Europe (odmah nakon Sjeverne Afrike i Bliskog istoka), i da zna─Źajno odgoditi klizanje u globalnu depresiju.

Istodobno, tehnolo┼íki proboj ne samo da ─çe u─Źvrstiti liderstvo SAD u globalnoj konkurenciji, ve─ç ─çe ih prevesti u stanje postkapitalizma i postdemokratcije, u kojem ─çe se dru┼ítvom upravljati na temelju tehnolo┼íke i infrastrukturne, a ne finanskijski i politi─Źke kontrole.

Srednja klasa, sa svojom potra┼żnjom i politi─Źkim djelovanjem vi┼íe ne─çe biti potrebna i, razorena, si─çi ─çe s povijesne pozornice.

Ova strategija, naro─Źito tehnolo┼íki skok, ne─çe preduprediti globalnu krizu (za to je neophodno gurnuti globalne monopole u konkurentsko okru┼żenje, ┼íto je za njih neprihvatljivo), ve─ç ─çe samo transformirati suvremeno dru┼ítvo, na na─Źin da kriza prestane ugor┼żava vlasnike monopola.

Naravno, novi Srednji vijek ne─çe ostati zadugo kompjuterski (jer ─çe li┼íavanje naroda slobode dovesti ne samo do socijalne, ve─ç i do tehnolo┼íke degradacije), ali ovaj problem ne doti─Źe gospodare globalnog biznisa, i oni se njime ne bave.

Lako je primijetiti da Rusije u opisanoj strategiji nema.

Organiziranjem ukrajinske katastrofe SAD su otklonile prijetnju stvaranja novog subjekta globalne konkurencije – kombinacijom europske tehnologije s ruskim resursima, i, guraju─çi Rusiju ka tijesnom savezu sa Kinom, namjeravaju ih likvidirajti zajedno s njima.


“Ni┼íta osobno – samo biznis”: globalna kriza zahtijeva smanjivanje tro┼íkova, uklju─Źuju─çi i tro┼íkove suradnje s dr┼żavama.

Ako neka zemlja globalnom biznisu potrebna jedino kao dobavlja─Ź sirovina, – onda iz te ─Źinjenice proizlazi da je dobivanje sirovina od mo─çnog gospodara ili lokalnog lidera mnogo jeftinije nego dobivanje i od najslabije nacionalne dr┼żave.

Zato logika smanjenje tro┼íkova zahtijeva uni┼ítenje dr┼żavnosti kao takve, – i objektivni zadatak Zapada u odnosu na Rusiju svodi se na razbijanje Rusije na veliki broj malih kvazidr┼żava koje se bore za pravo da isporu─Źuju prirodne resurse Zapadu.

Opasnost od prelaska pod kinesku kontrolu cijele teritorije isto─Źno od Urala oni, izgleda, tretiraju kao prihvatljivi rizik – iako bi za Kinu osvajanje ovih teritorija moglo biti spasonosno ako u slu─Źaju protjerivanja s ameri─Źkog i europskog tr┼żi┼íta bude primorana da se preorijentira na vlastito unutarnje tr┼żi┼íte.

Uz svu, za Kinu, dramati─Źnost ovog procesa (profitabilnosti na doma─çem tr┼żi┼ítu je zna─Źajno ni┼ża od rada na stranim tr┼żi┼ítima), odre─Ĺeni broj analiti─Źara ovaj proces vidi kao jedini na─Źin da Kina izbjegne klizanje u razdoblje kaosa i raspada (koji, u skladu s ciklusima kineske povijesti treba po─Źeti ve─ç 2017-2020. godine) u slu─Źaju gubitka stranih tr┼żi┼íta.

Opisana ameri─Źka strategija ima cijeli niz slabosti, koje ju ─Źine neostvarivom.

Prije svega, stvaranje Pacifi─Źko Partnestvo za sada je samo deklarativno; potpisani sporazum – samo je predizborna izjava o namjerama koja nema obvezuju─çi karakter.

Te┼íko je zamisliti da ─çe Japan, Ju┼żna Koreja i Vijetnam (prve dvije – zbog ekonomskog razvoja, tre─ça – iz politi─Źko-povijesnih razloga) odustati od nacionalnog suvereniteta u komercijalnim sporovima, predaju─çi njihovo reguliranje, izravno, ameri─Źkoj kontroli.

Te┼íko da ─çe i Kina tolerirati protjerivanje svog biznisa iz zemalja jugoisto─Źne Azije, gdje ─Źini osnovu ekonomije, i iz Australije, koja joj je vitalni dobavlja─Ź sirovina.

Unato─Ź svoj ÔÇőÔÇőni┼ítavnosti suvremene europske politi─Źke elite, ona mo┼że u posljednjem trenutku odustati od ekonomskog uni┼ítavanja Europske unije stvaranjem zone slobodne trgovine sa Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama (to─Źnije, sa NAFTA – The North American Free Trade Agreement).

Kona─Źno, osvajanje europskog tr┼żi┼íta ne─çe samo po sebi stimulirati tehnolo┼íki napredak SAD.

Popularna teorija, po kojoj ekspanzija prodaje automatski stimulira tehnologiju – zasnovana je na povijesnoj nepismenosti.

SAD su iza┼íle iz stagflacije zbog drasti─Źnog omek┼íavanja fiskalne politike 1981. godine (kada su zahtjevi za osiguranje kredita smanjeni sa mogu─çnosti njihovog vra─çanja na mogu─çnost njihovog kori┼ítenja s perspektivom skoro garantiranog refinanciranja) i osiguravanjem smanjenja tro┼íkova valom jeftine robe ┼íiroke potro┼ínje iz Kine.

Tehnolo┼íki napredak nije postignut pove─çanjem potra┼żnje, ve─ç “vojnim kejnzijanizmom” Reagana, koji je smanjio socijalne rashode uz odlu─Źno pove─çanje financiranja vojno-industrijskog kompleksa. Krajem 80-ih i tijekom 90-ih potra┼żnja je kvalitativno pro┼íirena zbog raspada Sovjetskog Saveza – i na ra─Źun osvajanja postsocijalisti─Źkog svijeta.

Tehnolo┼íki napredak nije bio postignut uslijed osvajanja novih tr┼żi┼íta, ve─ç zbog plja─Źkanja SSSR-a, ┼íto je podsje─çalo na novu Konkvistu: s tim ┼íto je tada Zapad osvojio zlato za razvoj kapitalizma, a 90-ih – tehnologiju za njegovo prevladavanje.

Ne priznaju─çi, zbog prirodne arogancije, klju─Źni zna─Źaj sovjetskih tehnologija za svoj procvat, SAD osu─Ĺuju sebe na pogre┼ínu percepciju realnosti i nedostatak akcije.

─îak i provedbom strategije “Razbiti Kinu, osvojiti Europu”, oni ne─çe nu┼żno provesti tehnolo┼íki proboj, i ne─çe izbje─çi sve realniju (zbog propadanja globalnih monopola) prijetnju tahnolo┼íkog neuspjeha.

Uostalom, novi tehnolo┼íki principi su prestali se otkrivaju sa zavr┼íetkom “hladnog rata”, jer zahtijevaju preveliku koncentraciju resursa i skop─Źani su s velikim rizicima; sada┼ínja tehnolo┼íka revolucija – je samo komercijalizacija ranije otkrivenih principa, i rezultat preno┼íenja napora iz sfere otkri─ça u sferu realizacije.

Ali, unato─Ź svim ovim slabim i ranjivim mjestima, ova strategija objedinjuje sve kategorije globalnog biznisa i ameri─Źke elite, koje Ameriku smatraju – ili za najkomforniju teritoriju, ili za prirodni izvor svoje mo─çi, ili za predmet patriotskih osje─çanja (od nacionalne birokracije do uvjetne “Rockefellerove grupe “).

Oni ─çe provoditi ovu strategiju energi─Źno, sveobuhvatno i inicijativno, formiraju─çi samim tim svjetsku povijest u narednih pet ili ─Źak deset godina.

Suprotstavi─çe im se stare europske elite, o─Źuvane, unato─Ź prinudnom povla─Źenju u drugi plan tijekom dvadesetog stolje─ça, kao i grupe globalnog biznisa, koje su orijentirane na raspad globalnih tr┼żi┼íta i kasniju organizaciju interakcije izme─Ĺu makro-regije (uvjetna “Rothschild grupa”).

Objektivni zakoni globalnog razvoja ─Źine poziciju posljednjih po┼żeljnijom, ─Źak is obzirom na ─Źinjenicu da oni ne raspola┼żu tako mo─çnim izvr┼ínim aparatom kakav je moderna ameri─Źka dr┼żava. (A vlast u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama u okviru ove strategije trebalo bi da preuzmu njezini nositelji, to jest predstavnici uvjetne “Rockfellerove grupe”; danas su to lider demokrata Hillary Clinton i republikanski autsajder Jeb Bush).

Za Rusiju bi ovo zna─Źilo privremenu osvetu, a zatim potpuni kolaps liberalnog klana, koji se formirao po─Źetkom 90-ih godina i koji stoga slijepo i vjerno slu┼żi interesima prve skupine, koja je bila globalni hegemon u vrijeme njegovog nastanka.

Osveta ─çe biti zapo─Źeta vjerojatnom pobjedom predstavnika prve skupine na predsjedni─Źkim izborima u SAD, kolaps – njihovom strate┼íkom neperspektivno┼í─çu.

Pored potpune nekompatibilnosti s interesima Rusije, date povijesne okolnosti u─Źinit ─çe doma─çe liberale “zauvijek biv┼íim” i totalnim autsajderima, osu─Ĺenim na poraz.

Otvoreno ostaje jedino pitanje: ho─çe li oni uspjeti zbog svoje bezuvjetne energi─Źnosti i u─Źinkovitosti povuku sa sobom u povijesni zaborav cijelu na┼íu civilizaciju – a zajedno s njom i svakog od nas, odnosno – da li ─çemo mi uspjeti da im onemogu─çimo realizaciju ovog scenarija?
 
(fakti.org/uredio:nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,