Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » NOVA EUROPSKA BUDU─ćNOST: Ho─çe li se Europa pretvoriti u izbjegli─Źki kamp?

NOVA EUROPSKA BUDU─ćNOST: Ho─çe li se Europa pretvoriti u izbjegli─Źki kamp?

izbjeglice-azilantiTragi─Źni svakodnevni prizori masovnog utapanja migranata, licemjerje i nesposobnost zapadnih elita za poduzimanje u─Źinkovitih mjera bitno ote┼żavaju taj vi┼íeslojni problem. Brutalna i kaoti─Źna dimenzija migracijskih ilegalnih valova kojima svjedo─Źimo, a koji nalikuju na egzodus, trebali bi poticati na razmi┼íljanje o stvarnim uzrocima masovnoga slijevanja migranata na obale Mediterana

Suo─Źavanje s fenomenom masovne imigracije izaziva razli─Źite reakcije i obja┼ínjenja: od emotivnog zgra┼żavanja, suosje─çanja i poziva na humanitarnost, do straha i ksenofobi─Źnoga zatvaranja u vlastitu ÔÇ×utvrduÔÇť.

Jasno, slu┼żbeni mediji, a djelomi─Źno i politika svjetske oligarhije, izravno odgovorne za ratoborne avanture na Bliskom istoku, pozivaju Europu na velikodu┼íno primanje svih izbjeglica i otvaranje granica, dok ostaju nedoumice zbog ─Źega Sjedinjene Dr┼żave, primjerice, nisu toliko velikodu┼íne i spremne za prihvat najve─çega broja izbjeglica. Stvaranje dru┼ítvene klime u Europi kojom se nastoje rasplamsati strasti ne pridonosi hladnoj, slojevitoj geopoliti─Źkoj analizi migracijskog vala koji ─çe za Europu kao ukorijenjenu zajednicu imati dalekose┼żne identitetske, kulturne i dru┼ítveno-gospodarske posljedice.

Nova seoba naroda

Iza dimne zavjese humanitaristi─Źke fantazmagorije uvjetovanoga javnog mnijenja krije se realnost demografskog, identitetskog i ekonomskog poreme─çaja cjelokupne Europe. Brojke aktualnih migracijskih valova prema Europi treba smjestiti u kontekst ukupnoga broja stranaca na podru─Źju Europske Unije danas, a taj ─çe broj i dalje rasti. Prema podacima Eurostata, EU je 2009. bilje┼żila 31,9 milijuna stranaca, ┼íto je bilo 6,4% njezine ukupune populacije. Demografska eksplozija u zemljama Tre─çega svijeta zasigurno ─çe imati dalekose┼żne implikacije na geopoliti─Źku i strate┼íku ravnote┼żu u svijetu. Zapad ─çe morati postati svjestan posljedica opadanja vitalnosti i demografskoga starenja.

Ako usporedimo po─Źetak 19. i po─Źetak 21. stolje─ça, ─Źinjenica je da je europsko pu─Źanstvo 1880. ─Źinilo 15% svjetskog pu─Źanstva, naspram samo 6,5% koliko se predvi─Ĺa za razdoblje od 2020. do 2025. Procjenjuje se da ─çe na deset gra─Ĺana planeta uskoro ┼íestero njih biti Azijci, dvoje Afrikanci, jedan Latinoamerikanac i jedan zapadnjak. Danas su sredi┼íta mo─çi me─Ĺunarodne zajednice jo┼í koncentrirana u rukama zapadnih sila, a demografska neravnote┼ża sigurno ─çe se osjetiti u redistribuciji uloga u velikim me─Ĺunarodnim institucijama, poput MMF-a ili Svjetske banke, koje jo┼í kontroliraju zapadne sile.

Treba imati na umu da se na globalnoj razini pod utjecajem neoliberalne gospodarske politike provodi stanovit oblik geoin┼żenjeringa. Masovni egzodus iz Sirije, Iraka i Libije podsje─ça na velike seobe, migracije naroda u Europi s po─Źetka 10. stolje─ça, koje su se odvijale du┼ż pomorske granice od ┼ápanjolske, Gr─Źke, Italije, Makedonije, Srbije i Ma─Ĺarske prema Njema─Źkoj, Austriji i ┼ávedskoj. Unato─Ź tomu ┼íto dana┼ínji masovni egzodus poprima oblike kaoti─Źne humanitarne krize, rije─Ź je o kretanjima se ─Źine dobro organiziranima i koja ilegalnim kriminalnim skupinama osiguravaju poprili─Źan profit. Svaki kandidat za imigraciju treba platiti izme─Ĺu 3.000 i 14.000 eura kako bi se domogao Europe. No pitanje koje se name─çe jest zbog ─Źega isti migranti izbjegavaju iseljavanje prema bogatim naftnim monarhijama Zaljeva, koje su saveznici zapadnih sila, poput Saudijske Arabije, Kuvajta, Arapskih Emirata, Omana ili Katara, u kojima je zabilje┼żena najve─ça razina ┼żivotnog standarda u svijetu, a migranti s doma─çim stanovni┼ítvom dijele vjeru i jezik?

Stvaranje novog tr┼żi┼íta

Brojke govore same za sebe: prema podacima Ureda Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), gotovo 224.000 izbjeglica do┼ílo je u Europu preko Sredozemlja u razdoblju od sije─Źnja do srpnja ove godine. Sirijci su najve─ça skupina me─Ĺu tim doseljenicima (34%), nakon ─Źega slijedi Eritrejci (12%), Afganistanci (11%), Nigerijci (5%) i Somalijci (4%). Procjenjuje se da ─çe se broj migranata koji poku┼íavaju do─çi do obala Europe ove godine popeti do pola milijuna, a prema nekim procjenama rije─Ź je ─Źak i o milijun ljudi. Jasno, mo┼że se samo suosje─çati sa sirijskim i libijskim izbjeglicama, protjeranima iz domova zbog ratnih razaranja.

Ali s geopoliti─Źkog aspekta treba razmi┼íljati o destabilizatorskom i sigurnosnom potencijalu takva razmjera migracijskih valova za Europu. Europski kontinent bit ─çe suo─Źen s etni─Źkom i vjerskom fragmentacijom i postat ─çe plodnim tlom za nastanak i ┼íirenje islamskoga radikalizma. Eksponencijalna demografska bomba, koju ─Źini silno mno┼ítvo migranata, mogla bi na dulji rok stvoriti dru┼ítvene pretpostavke za libanonizaciju europskoga kontinenta.

U takvu scenariju, Europa kao kolijevka ukorijenih narodnih zajednica, oslabljena iznutra i suo─Źena na unutarnjem planu s trajnim konfliktnim stanjem, trebala bi dodatno ukloniti svoje granice, kao i posljednje atribute dr┼żavnog, ekonomskog i politi─Źkog suvereniteta, ┼íto bi mo┼żda i olak┼íalo ostvarivanje najavljenoga transatlantskog tr┼żi┼íta izme─Ĺu SAD-a i Unije, u kojem bi velike korporacije opse┼żno koristile mobilnu, jeftinu i svje┼żu imigrantsku radnu snagu. Naime, ako bi se Huntigtonov scenarij sukoba civilizacija izme─Ĺu Islama i Zapada prebacio na europski kontinent, to bi slu┼żilo korporacijskim, kapitalisti─Źkim i oligarhijskim interesima. O─Źigledno je da ─çe masovni migracijski val, iako je navodno pod kontrolom, dugoro─Źno nedvojbeno promijeniti etni─Źku i demografsku strukturu Staroga kontinenta.


Uvijek treba imati na umu da je demografija sna┼żno geopoliti─Źko oru┼żje u suvremenim sukobima. ÔÇ×Demografske strukture ÔÇô gusto─ça naseljenosti, masa, sastav prema dobi i spolu, stopa rasta ÔÇô doista se smatraju jednim od parametara organiziranog demografskog kolektivnog nasiljaÔÇť, isti─Źe specijalist za demografiju Fran├žois G├ęr├ę u knjizi Za┼íto ratovi?.

Isti argument razvija Jean Verdier u knjizi Demografski izazov, gdje podsje─ça na proro─Źansku izjavu al┼żirskoga predsjednika Houari Boum├ędi├Ęnea u UN-u 1974: ÔÇ×Jednog dana milijuni ljudi napustit ─çe ju┼żne siroma┼íne dijelove svijeta i uputiti se prema dostupnim dijelovima sjeverne hemisfere u potrazi za vlastitim opstankom.ÔÇť Tako─Ĺer, treba imati na umu da aktualna masovna migracija nije uzrokovana samo siroma┼ítvom i bijedom, nego je njezin najva┼żniji uzrok rat i planirano nasilno rastvaranje Libije, Iraka i Sirije. Kao ┼íto to je nedavno rekao francuski stru─Źnjak za Magreb i islamizam Kader Abderrahim: ÔÇ×Migracijska kriza u izravnoj je vezi s francusko-britanskom intervencijom 2011.

Ne mo┼że se izazvati rat i onda se ─Źuditi predvidivim posljedicama.ÔÇť Migracijski volumen i konvergiranje migracijskih tokova podsje─çaju vi┼íe na premje┼ítanje stanovni┼ítva i seobu negoli na klasi─Źne migracije. Ne smije se stoga zaboraviti da me─Ĺunarodne instance i financijska sredi┼íta razmi┼íljaju o demografiji i o narodima u kvantitativnom i statisti─Źkom smislu, u kategorijama brojki i dodane vrijednosti, da se ljudi promatraju kao zamjenska radna snaga, a ne u diferenciranom obliku povijesnih zajednica koje su nositelji zasebnih ukorijenih identiteta i kultura i koji se ne mogu izbrisati putem demografske regulative ili prora─Źunskih grafova.

Me─Ĺutim, iako podsje─ça na davne seobe, dana┼ínji migracijski fenomen ne sli─Źi nijednom drugom fenomenu, a suvremene migracije razlikuju se od migracija iz 20. stolje─ça. Ne samo u Zapadnoj Europi nego i u cijelom svijetu po─Źetak tre─çeg milenija otvorio je put druk─Źijem preseljenju stanovni┼ítva, koje znatno vi┼íe obilje┼żava kaoti─Źnost, nekontroliranost i fluidnost na globalnoj razini.

Dana┼ínji migracijski fenomen proizvod je globalnih realnosti: neoimperijalnih ratova, etni─Źke i vjerske fragmentacije, porasta nejednakosti i nestabilnosti u odre─Ĺenim svjetskim regijama, transnacionalnoga terorizma te neuspjeha ideje me─Ĺunarodne solidarnosti. Migracijski fenomen, ─Źija je dobra ilustracija slu─Źaj u Lampedusi, postavlja pitanje svim nacijama svijeta o budu─çnosti njihova povijesnog i kulturnog naslje─Ĺa, ┼íto duboko zadire u njihovu sigurnosnu stabilnost te etni─Źku i kulturnu koheziju. Ako je 20. stolje─çe bilo stolje─çe ideologija, 21. stolje─çe moglo bi biti stolje─çe etnija, plemena i neofeudalizma.

Trajna zamjena pu─Źanstva

Prema demografskoj znanosti, migracijske zamjene nu┼żne su kako bi neko dru┼ítvo, neka narodna zajednica, mogli dosegnuti povoljniju demografsku, gospodarsku ili dru┼ítvenu razinu. ─îesto se takve migracije opravdavaju argumentom starenja pu─Źanstva. Tu je u na─Źelu rije─Ź o demografskim projekcijama, koje pak ne bi smjele biti slu┼żbene preporuke. Treba uostalom razlikovati tipove migracijskih zamjena, od ÔÇ×migracija minimalne zamjeneÔÇť do ÔÇ×migracija trajne zamjeneÔÇť. Svi ti modeli mogu biti u─Źinkovito oru┼żje sa svrhom kontrole i upravljanja pu─Źanstvom, a posebice sredstvo geoin┼żenjeringa, ovisno o tome odakle migranti polaze i kamo idu, u kojim smjerovima i u kojem broju, u kakve se migracijske politike (restriktivne ili liberalne) uklapaju.

Za rje┼íavanje demografske disfunkcije kakva je migracija trajne zamjene UN je u svom izvje┼í─çu o ÔÇ×migracijama zamjenaÔÇť predlo┼żio rje┼íenje s planiranim useljavanjem prema Europi koje bi trebalo supstituirati autohtonu populaciju na kontinentu koji sve vi┼íe stari i ─Źije pu─Źanstvo polagano, ali sigurno nestaje. Prema UN-u, Europljane bi doskora trebalo nadomjestiti mladom migracijskom radnom snagom iz Tre─çega svijeta. UN tako─Ĺer, dodatna obja┼ínjenja o─Źigledno smatraju─çi suvi┼ínima, isti─Źe da su SAD izuzete iz tog planiranja zamjenske migracije. Godine 2100. europsko pu─Źanstvo imat ─çe ukupno 33% autohtone populacije, dok ─çe imigranata biti oko 350 milijuna (naspram 170 milijuna Europljana). UN stoga daje preporuke zemljama ─Źlanicama EU-a da uspostave imigracijske kvote, koje bi trebale osigurati zamjenu domicilnog stanovni┼ítva. Jo┼í je 1999. preporu─Źeno da Europska Unija godi┼ínje prima oko 4,5 milijuna migranta. S gospodarskog aspekta o─Źigledno se spekulira da je tr┼żi┼íte od 520 milijuna potro┼ía─Źa bolje i profitabilnije nego tr┼żi┼íte od samo 170 milijuna starih Europljana.
 
(blog.vecernji.hr/uredio:nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , ,