Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA, Uncategorized » “Kapitalizam je najbolja kontracepcija”

“Kapitalizam je najbolja kontracepcija”

novac-obiteljPropadanje stanovni┼ítva u dr┼żavama polukolonijalnog karaktera naprosto ozna─Źava izrabljiva─Źku strategiju kapitala. Polukolonijalni karakter i jest u tome ┼íto nije potreban ogroman rezervoar radne snage zato ┼íto se izrabljivanje najvi┼íe ostvaruje kroz tercijarne djelatnosti ÔÇô trgovinu, turizam i financijalizaciju

Posljednjih tjedana jedna od bitnih tema tiskanih medija bila je negativan prirodni prirast hrvatskog stanovni┼ítva. Drugim rije─Źima, vi┼íe ljudi umire nego ┼íto ih se rodi i tako ve─ç godinama. Me─Ĺutim, pro┼íle je godine u Hrvatskoj ro─Ĺeno najmanje djece otkad se vode statistike, ne┼íto vi┼íe od 39 000. Pritom Hrvatska ima nezanemarivo visoku stopu smrtnosti od zlo─çudnih bolesti te nisku stopu fertiliteta. Sve ovo uzrokuje, kako se kre─çu procjene, da na┼íe dru┼ítvo nepovratno gubi desetak tisu─ça ─Źlanova godi┼ínje.

Ne treba zaboraviti i na mehani─Źko kretanje stanovni┼ítva, odnosno na migracije, kako vanjske tako i unutra┼ínje. Odlu─Źuju─çe migracije su ipak one vanjske, olak┼íane ulaskom Hrvatske u EU. Neki mediji pi┼íu da je ve─ç oko 40 000 hrvatskih gra─Ĺana emigriralo u zemlje EU.

Kad se sve to zbroji, vidimo da ─çe hrvatsko stanovni┼ítvo drasti─Źno pasti u idu─çih nekoliko desetlje─ça.

Upravo je zato svako malo ta tema aktualna te se o njoj izja┼ínjavaju svi ÔÇô politi─Źari, ekonomisti, doktori, naravno i demografi. Tu je problem ┼íto ve─çina njih nesvjesno razdvaja populacijska kretanja i probleme stanovni┼ítva od ekonomskih kretanja i procesa materijalne proizvodnje dru┼ítva, odnosno razdvaja demografiju od politi─Źke ekonomije. Zbog toga dolaze do izra┼żaja njihove dijagnoze koje se u su┼ítini svode na popravljanje populacijskih tegoba samo u okviru kapitalizma, dakle na popravljanje posljedica bez interveniranja u uzrok.

Neko je jednom rekao da je kapitalizam najbolja kontracepcija. Ovu tvrdnju mi pro┼żivljavamo u ovom trenutku. Na┼íi stru─Źnjaci kao da ne shva─çaju da ┼żivimo u kapitalizmu i da svi na┼íi procesi u dru┼ítvu upravo poprimaju oblike kapitalisti─Źkih odnosa. Svi oni konstatiraju da nam je obiteljska politika nezadovoljavaju─ça i da je jedino rje┼íenje za niske stope nataliteta i fertiliteta ono smi┼íljeno i dugoro─Źno. I u pravu su. Ali oni kao da nisu svjesni ─Źinjenice da je opadanje na┼íeg stanovni┼ítva samo druga strana propadanja hrvatskog dru┼ítva kao kapitalisti─Źkog dru┼ítva. Dakle, osnovne uzroke katastrofalne demografske situacije ne treba tra┼żiti u demografiji, nego u politi─Źkoj ekonomiji. Zato ┼íto uzroke u opadanju stanovni┼ítva ne treba tra┼żiti u samom kretanju hrvatskog stanovni┼ítva, nego u dru┼ítveno-ekonomskoj formaciji unutar koje se to stanovni┼ítvo kre─çe.

Nije dovoljno reći da je stopa nataliteta niska zato što se rodilo manje djece i da je ona jedan od uzroka pada broja stanovnika. S druge strane, nije dovoljno reći ni da je nezaposlenost mladih veliki problem za prirodno kretanje stanovništva. Ovaj problem, koji je usko vezan za kapitalizam onda treba i razraditi.

Mladima, ─Źija je nezaposlenost katatrofalno visoka, te┼íko je, pa gotovo i nemogu─çe, raditi bilo kakve planove, a kamoli one o obitelji, kada nemaju posao i prihode. Treba i naglasiti da mladi nikako ne mogu rije┼íiti stambeno pitanje. Primorani su ┼żivjeti s roditeljima dugi niz godina. Drugog izbora nemaju. Ovo iziskuje svakakve probleme, me─Ĺu kojima su ekonomski problemi tek jedni u nizu. Kako roditelji mogu izdr┼żavati jo┼í i svoju djecu (koja vi┼íe nisu djeca!) od svojih malih pla─ça ili pak malih mirovina? Sve to uz o─Źiglednu ─Źinjenicu da u kapitalizmu ne mogu svi biti zaposleni pa dio dru┼ítva uvijek ─Źini rezervnu industrijsku armiju.

Neki ─çe ipak re─çi kako mladi itekako imaju izbora: neka tra┼że bilo kakav posao. Ako kojim slu─Źajem i na─Ĺu posao, jedva da si mogu osigurati i manji stan ili sobu budu─çi da su im pla─çe male i da su naj─Źe┼í─çe vezani ugovoroma na odre─Ĺeno vrijeme pa ne mogu uzeti stambeni kredit. S druge strane, i stambeni kredit je nepovoljan jer ─Źovjeka uvla─Źi u du┼żni─Źki odnos koji traje desetlje─çima. Jo┼í vi┼íe, ve┼że ga za ovaj sistem i ubija u njemu bilo kakvo buntovni┼ítvo i kriti─Źko raspolo┼żenje. Op─çe je poznata stvar da mla─Ĺi radnici, koji bi trebali biti najagilniji, najborbeniji u borbi za svoja radni─Źka prava nerijetko su oni ti koji ┼íute i koji se ne bune. Svima im je samo jedna stvar na pameti ÔÇô ne ┼żele riskirati borbu za svoja prava da ne dobiju otkaz jer onda itekako riskiraju, izme─Ĺu ostalog, i gubitak svojeg stana ili ku─çe. I to zato ┼íto im je stambeno pitanje neraskidivo vezano uz obiteljski ┼żivot ili uz formiranje istog.

Ipak, uspije li se osigurati dovoljna pla─ça za normalan ┼żivot, za ve─çinu ljudi to i dalje ne zna─Źi opu┼ítanje, nego prekovremeni posao i stres (zbog raznih dugovanja jer ni ta pla─ça ne mo┼że pokriti sve potrebe). Ovo potom mo┼że uzrokovati odre─Ĺene probleme u privatnom i obiteljskom ┼żivotu. Stoga nije ─Źudno da se ljudi sve manje odlu─Źuju za djecu i za obiteljski ┼żivot.

Naime, zbog ─Źega bi se jedna ┼żena koja je jedva dobila posao s prosje─Źnom, a to zna─Źi nedovoljnom pla─çom, odlu─Źila za djecu kad je svjesna toga da svom djetetu (a kamoli da ima vi┼íe djece) ne─çe mo─çi priu┼ítiti normalan ┼żivot? ─îak i ako joj uspije, bit ─çe to na u┼ítrb njenog vremena koje ─çe mo─çi posvetiti sebi i obitelji. S nu┼żnim izmjenama, sli─Źno vrijedi i za mu┼íkarce.

Zapravo se ljudi ovdje pokazuju racionalnima jer je u kapitalizmu za ve─çinu racionalno imati ┼íto manje djece dok je za dru┼ítvo u cjelini ova situacija iracionalna. Dakle, ono ┼íto je za pojedinca dobro i korisno, to je u ovom slu─Źaju za dru┼ítvo vrlo nepovoljno.

Na┼íi demografi ponajvi┼íe, a i poneki ekonomisti, preporu─Źuju razne populacijske politike kako bi se pobolj┼íala demografska situacija zemlje. Me─Ĺutim, tra┼żiti provo─Ĺenje (i to strate┼íko, plansko) bilo kakve politike, pa tako i populacijske ili vjerovati u neke mjere s ciljem podizanja stope nataliteta mo┼żemo ilustrativno usporediti i sa zahtjevima da se pove─çaju pla─çe radnika kako bi on bolje ┼żivio, te da se zaposli jo┼í mladih ljudi da bi uop─çe ┼żivjeli. Dakle, to je nemogu─çe u ÔÇśhrvatskomÔÇÖ kapitalizmu.

Neko ─çe re─çi ÔÇô ako nije mogu─çe u hrvatskom kapitalizmu, onda je mogu─çe u francuskom, njema─Źkom ili nekom tre─çem kapitalizmu. Drugim rije─Źima, na┼íi stru─Źnjaci ipak ne─çe dovoditi u pitanje kapitalizam jer su, eto, i neke zemlje zapadne Europe uspjele rije┼íiti svoje demografske probleme, pa za┼íto onda ne bismo i mi?

Odgovor je ipak sljede─çi: razvijene bur┼żoazije zapadne Europe jednom su mogle uspje┼íno (a to zna─Źi u skladu s istinskim, a ne samo s kapitalisti─Źkim, potrebama dru┼ítva) rje┼íavati demografska pitanja. Kao ┼íto su mogle uspje┼íno rje┼íavati i mnoge druge probleme koje je kapitalizam kao sistem naslijedio. Me─Ĺutim, odavno su te bur┼żoazije postale nazadne i njihovo je djelovanje postalo op─ça smetnja za daljnji razvoj tamo┼ínjih dru┼ítava, kao ┼íto je i kapitalizam postao op─ça smetnja za daljnji razvoj proizvodnih snaga suvremenog dru┼ítva. Interesi kapitala i dru┼ítva nikada nisu bili u sukobu kao ┼íto su to u dana┼ínje vrijeme.

Prema tome, ako se pojedine od tih zemalja i uspje┼íno nose s demografskim problemima, to je zato ┼íto se usporedbe rade u okvirima kapitalizma, na stranu ┼íto one kao sredi┼íte internacionalnog kapitala ve─çi dio tih problema rje┼íavaju izrabljivanjem nerazvijenih zemalja. Na primjer, Francuska jest rije┼íila dobar dio populacijskih te┼íko─ça ako se stvar gleda iz ÔÇśna┼íeÔÇÖ perspektive (gdje svjedo─Źimo drasti─Źnom starenju i smanjenju stanovni┼ítva) kao i iz perspektive kapitalisti─Źkih odnosa u kojima ipak dominira proces reprodukcije stanovni┼ítva kao proces obnavljanja jedne gigantske radne snage za kapital. Me─Ĺutim, ako se pogleda potencijal razvoja francuskog dru┼ítva i razmjeri potencijalnog osloba─Ĺanja stanovni┼ítva od svih onih okova koje kapitalizam name─çe, tada mo┼że uo─Źiti da se pitanje populacije mo┼że rije┼íiti daleko efikasnije i bolje. Jedino ograni─Źenje za to jest trenutni dru┼ítveni sistem. Zasada Francuska ovaj problem, kao i uostalom ostale razvijene zemlje, uvelike rje┼íava tako ┼íto privla─Źi mnogo kvalificirane radne snage iz svojih (biv┼íih) kolonija.

S druge strane, hrvatska bur┼żoazija nikad nije bila progresivna niti je mogla samostalno i odlu─Źno rje┼íavati zna─Źajne dru┼ítvene probleme. Stoga to od nje ne treba o─Źekivati ni sada. Ionako hrvatska dr┼żava ne djeluje u primarnom interesu doma─çe bur┼żoazije tako da ova ni ne mo┼że podrediti sebi populaciju kao ┼íto to ─Źini krupni inozemni kapital u svojim dr┼żavama. Zapravo na┼íu populaciju sebi podre─Ĺuje internacionalni kapital.

Podrediti sebi odre─Ĺenu populaciju zna─Źi obnavljati stanovni┼ítvo za potrebe kapitala i njemu svojstvenih odnosa. Ovo obnavljanje jest kako materijalno tako i duhovno po┼íto se budu─çi radnici odgajaju u kapitalisti─Źkom dru┼ítvu i putem kapitalisti─Źkog dru┼ítva.

Tako da propadanje stanovni┼ítva u dr┼żavama polukolonijalnog karaktera naprosto ozna─Źava izrabljiva─Źku strategiju kapitala. Polukolonijalni karakter i jest u tome ┼íto nije potreban ogroman rezervoar radne snage zato ┼íto se izrabljivanje najvi┼íe ostvaruje kroz tercijarne djelatnosti ÔÇô trgovinu, turizam i financijalizaciju.

Kontrola populacijskih procesa posljedica je kontrole ekonomskih procesa. Me─Ĺutim, kontrolu nad ovim, prije svega dru┼ítvenim procesima hrvatska kapitalisti─Źka dr┼żava mo─çi ─çe uspostaviti jedino izmjenom svog klasnog karaktera, ┼íto onda podrazumijeva i samu izmjenu sistema na kojem je utemeljena.
 
(mojzagreb.info/uredio:nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA, Uncategorized · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,