Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » Ho─çe li Kina prekr┼íiti “zlatno pravilo” neuplitanja u me─Ĺunarodne sukobe i intervenirati u Siriji?

Ho─çe li Kina prekr┼íiti “zlatno pravilo” neuplitanja u me─Ĺunarodne sukobe i intervenirati u Siriji?

vojska-kina-sirijaNakon desetaka napisa u izraelskim medijima o aktivnom uklju─Źivanju ruskih snaga u sirijski sukob, Times of Israel je prije dva dana objavio vijest kako bi, ako sirijski predsjednik Bashar Al-Assad to zatra┼żi, Kina tako─Ĺer mogla rasporediti svoje vojnike u Siriji. Vijest je objavila dr. Christina Lin, suradnica u Centru za transatlantske odnose sa ┼ákole za me─Ĺunarodne odnose na Sveu─Źili┼ítu Johns Hopkins iz Washingtona

Naime, budu─çi da Turska aktivno podr┼żava islamisti─Źke skupine kineskih Ujgura koje se bore u Siriji, Peking smatra da im je Sirija postala upori┼íte za pokretanje napada na Kinu.

U najnovijem ─Źlanku kojeg je objavila agencija Syria Now stoji da se oko 3 500 kineskih Ujgura nastanilo u selu blizu Jisr Al-Shagoura, sirijskog grada kojega je islamisti─Źka koalicija Jaysh Al-Fateh zauzela u prolje─çe ove godine. U redovima islamisti─Źke koalicije Jaysh Al-Fateh su se borili i spomenuti ujgurski militanti iz Turkestanske islamske stranke (TIP), odnosno Islamskog pokreta isto─Źnog Turkestana (ETIM). Oni su navodno pod nadzorom turske obavje┼ítajne slu┼żbe, koju se optu┼żuje da im dobavlja la┼żne putovnice i tako kineskim Ujgurima omogu─çava da se odlaze boriti u Siriju.

Vijest dolazi nakon ┼íto su kineski islamisti zajedno sa svojom “bra─çom” u Siriji zauzeli sirijsku zrakoplovnu bazu u pokrajini Idlib, gdje su zarobilii nekoliko starih borbenih zrakoplova MiG, te drugo oru┼żje.

Iako se po snimkama da zaklju─Źiti da su svi zarobljeni zrakoplovi i helikopteri u bazi Abu Ad-Duhor poptuno neupotrebljivi, analiti─Źarka Christina Lin tvrdi da ova pobjeda islamista podsje─ça na ISIL-ovo zarobljavanje naprednog ameri─Źkog naoru┼żanja od ira─Źke vojske.

Vijest o navodnom pristanku Kine da po┼íalje svoju vojsku u Siriju tako─Ĺer dolazi nakon bomba┼íkog napada na sveti┼íte u Bangkoku kojeg posje─çuju kineski turisti. Tajlandske vlasti su za napad optu┼żile ujgurske ekstremiste, te da je to “ista skupina koja je napala tajlandski konzulat u Turskoj i povezana je s turskim Sivim vukovima”.

Uz potporu Turske je islamisti─Źka kolaicija Jaysh Al-Fateh u prolje─çe ove godine ostvarila zna─Źajne pobjede protiv sirijske vojske u pokrajini Idlib, ali su veliki doprinos dali i kineski islamisti iz Islamskog pokreta isto─Źnog Turkestana (ETIM). Christina Lin tvrdi da su upravo kineski ekstremisti odigrali klju─Źnu ulogu u pobjedi nad sirijskom vojskom u Jisr Al-Shughouru.

Najistaknutiji ujgurski borac me─Ĺu sirijskim islamsitima je Abu Al-Ridha, Turkistani, glasnogovornik “Sirijog ogranka ETIM-a” od 2014. godine. Na jednom od videa predvodi militante i penje se na toranj sa satom, te postavlja crno-bijelu zastavu Al-Nusra Fronta na kojoj na arapskom dodan natipis “Turkestanska islamska stranka” (TIP/ETIM).

Za ujgurske militante se tvrdi da su izveli niz ve─çih teroristi─Źkih napada u Kini 2013. i 2014. godine, a neki Ujguri pozivaju za “intifadu” protiv kineske komunisti─Źke vladavine.

Sada kada su pripadnici ujgurskog islamisti─Źkog pokreta uspostavili bazu u Siriji i ┼íire svoju prisutnost uz ljubaznost svojih turskih sponzora, Kina ─çe morati postupati u skladu s preporukom iz 2013. godine, koja nala┼że da “ETIM treba suzbiti prije nego prijetnja naraste, te rasporediti vojnike u Siriji”, tvrdi dr. Christina Lin.

Neuplitanje ne zna─Źi nedjelovanje u skladu s temeljnim nacionalnim interesima

Neki kriti─Źari mogu ukazati na kinesku politiku nemije┼íanja koja blokira bilo kakvu akciju. Me─Ĺutim, kinesko na─Źelo neuplitanja se vi┼íe odnosu na neuplitanje u unutarnju politiku drugih zemalja, jednako kao ┼íto su SAD i Zapad skloni intervencijama, kr┼íenju suvereniteta drugih zemalja i svrgavanju “nepo─çudnih autokratskih re┼żima”. Politika nemije┼íanja ne zna─Źi nedjelovanje kad su ugro┼żeni sigurnost i interesi Kine.

Dr. Lin tvrdi da Kini nije te┼íko poduzeti mjere “kada se prijeti njenim temeljnim interesima i kada su joj ugro┼żeni suverenitet, teritorijalna cjelovitosti, ekonomski razvoj i opstanak re┼żima”.

2011. je na Azijskom summitu o sigurnosti kineski ministar obrane Liang Guanglie precizirao temeljne interese Kine i rekao sljede─çe: “Temeljni interesi uklju─Źuju sve ┼íto se odnosi na suverenitet, stabilnost i oblik vlasti. Kina sada provodi socijalizam. Ako bude bilo kakvog poku┼íaja da se ugrozi ovaj put, time ─çe se dirnuti u kineske temeljne interese. Ili, ako bude bilo kakvog poku┼íaja da se potakne bilo koji dio Kine na otcjepljenje, to ─çe tako─Ĺer dirnuti u temeljne interese na┼íe zemlju na kopnu, moru ili u zraku. Zatim, sve ┼íto se odnosi na kineski nacionalni gospodarski i dru┼ítveni razvoju, tako─Ĺer se ti─Źe temeljnih interesa Kine.”

Ako ETIM nastavi ja─Źati unutar islamisti─Źke koalicije Jaysh Al-Fateh u Siriji, koja je sastavljena od raznih podru┼żnica Al-Qaede i salafisti─Źkih ekstremista, kineska pokrajina Xinjiang mo┼że postati sljede─çi Afganistan i slijediti uzorak Afganistan-Pakistan, Sirija-Irak, s lokalnim militantnim skupinama koje ─çe prelaziti granice i u svojim uto─Źi┼ítima regrutirati strane borace, dobivati materijalnu i diplomatsku potporu iz Turske i drugih vanjskih sila sa zajedni─Źkom ideologijom i interesima.

Osim toga, vlada Bashar Al-Assad je trenutno jo┼í uvijek pravno priznata od Ujedinjenih naroda, unato─Ź ─Źinjenici da dr┼żi oko tre─çine sirijskog teritorija. Ako Assad tra┼żi i da dozvolu Rusiji, Kini i drugim ─Źlanicama ┼áangajske organizacije za suradnju da mu vojno pomognu, to ─çe biti u skladu s me─Ĺunarodnim pravom, tvrdi dr. Christina Lin.

Te vojne aktivnosti ─çe se razlikovati od sada┼ínjih koje s koalicijskim zra─Źnim napadima u Siriji vodi SAD, ┼íto ne ─Źini pod mandatom Ujedinjenih naroda, niti uz dopu┼ítenje suverene vlade u Siriji, iako donekle ima dopu┼ítenje Assadove vlade za borbu protiv Islamske dr┼żave.

2014. je britanski premijer David Cameron oklijevao sudjelovati u zra─Źnim napadima u Siriji upravo zbog straha od kr┼íenja me─Ĺunarodnog prava.

Turski posredni─Źki rat protiv Kine

Zbog ─Źinjenice da Erdogan vodi islamisti─Źke posredni─Źke ratove protiv Kine, Kurda, Assada, Sisija, Netanyahua, za ┼íto se slu┼żi podru┼żnicama Al-Qaede, koalicijom Jaysh Al-Fateh, Muslimanskim bratstvom, Hamasom, ne ─Źudi da su Sirija i Egipat podnijeli zahtjev za ─Źlanstvo u SCO u lipnju ove godine.

Sada Sirija i Kina dijele zajedni─Źku prijetnju koja im dolazi od strane koalicije Jaysh Al-Fateh, jer borci te skupine napadaju Assada i Kinu u Xinjiangu.

Kao ┼íto je primijetio Peter Lee, za Kineze je tako─Ĺer bilo zabrinjavaju─çe kada je palestinski predsjednik Abbas posjetio Erdoganovu novu predsjedni─Źku pala─Źu u sije─Źnju 2015. godine, tamo se nalazila po─Źasna garda od 16 vojnika odjevenih u povijesne uniforme Osmanskog carstva, a me─Ĺu nji a je bio i jedan Ujgur.

Erdogan je na stepenicama svoje velebne pala─Źe predstavio 16 “velikih ili povijesnih turskih carstava”, a jedno od njih koje je imalo slu┼żbeni pe─Źat Turske je bio Ujgurski kanat, koji je formalno bio dio dinastije Tang, ali je u biti imao oblik dr┼żavnosti u vrijeme kada je Kinesko carstvo bilo slabo. List Hurriyet je primijetio da je ujgurski ratnik bio ┼íesti ─Źovjek s vrha stuba na lijevoj strani.

Poznati su snovi Erdogana, koji ┼żeli oja─Źati utjecaj Turske u Siriji i ima ambicije da se rekonstituira “turski svijet od Jadrana do Kineskog zida”.

Sada je pitanje ho─çe li Sirija, zemlja koja je podnijela ─Źlanstvo u ┼áangajsku organizaciju za suradnju, poslati zahtjev za pomo─ç i dozvoliti Kini da zaista umar┼íira sa svojim postrojbama putem svile i krene u borbu protiv ETIM-a prije nego prijetnja naraste?

┼áangajska organizacija za suradnju je spremna za borbu protiv Islamske dr┼żave

Gotovo istovremeno s ─Źlankom dr. Christine Lin, kojeg je objavio Times of Israel, agencija Sputnik pi┼íe kako ─çe SCO specijalci krenuti u borbu protiv ISIL-a i da su se spremni udru┼żiti s drugima.

Naime, ┼áangajska organizacija za suradnju razmatra mjere za daljnje intenziviranje borbe protiv terorista Islamske dr┼żave.

Iz Ta┼íkenta Sputnik javlja da su specijalne snage ┼áangajske organizacije za suradnju odlu─Źile potaknuti zajedni─Źku borbu protiv teroristi─Źke organizacije Islamske dr┼żave, ┼íto je u petak potvrdio prvi zamjenik ravnatelja ruske Federalne slu┼żbe sigurnosti (FSB).

SCO je me─Ĺunarodni savez koji obuhva─ça Rusiju, Kinu, Kazahstan, Kirgistan, Tad┼żikistan i Uzbekistan.

“Ovo posao traje ve─ç dugo. Sve zemlje SCO razumiju opasnost, a mi razvijamo mjere za poticanje aktivnosti SCO u borbi protiv Islamske dr┼żave”, novinarima je izjavio general Sergej Smirnov.

Me─Ĺutim, dodao je da koalicija protiv Islamske dr┼żave mora biti pro┼íirena pod koordinacijom Ujedinjenih naroda.

“Moramo privu─çi ┼íto vi┼íe zemalja je mogu─çe i uspostaviti politi─Źki dijalog”, rekao je general Sergej Smirnov.

Smirnov je izjavio da specijalne jedinice iz Rusije, ┼áangajske organizacije za suradnju, Europe i Sjedinjenih Dr┼żava poku┼íavaju sura─Ĺivati ÔÇőÔÇőbez obzira na “vanjske ─Źimbenike”.

Istog dana je glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio da je Rusija spremna razmotriti zahtjev Sirije za vojnu intervenciju protiv ISIL-a.

General Smirnov je novinarima poru─Źio: “Nikada nismo odbili sura─Ĺivati, ali neke zemlje i danas poku┼íavaju odbaciti tu suradnju. Tema suradnje postoji, ali ne na potrebnoj razini, osobito sa Sjedinjenim Dr┼żavama.”

Rusija je pozvala na suradnju sve zara─çene strane u Siriji kako bi sprije─Źila regionalni kaos koji stvara prazninu koju brzo popunjava ISIL, ali sada na vidjelo izlazi istina da islamisti─Źku koaliciju za koju na Zapadu tvrde da je dio “umjerne oporbe” ─Źine skupine stranih islamisti─Źkih militanata iz cijelog svijeta, pa i Kine. Pekingu je poznato sudjelovanje ujgurskih islamista u borbama i Siriji i drugim boji┼ítima, ali ako je istina da u Jisr Al-Shagouru u blizini Idliba imaju bazu s 3 500 boraca, onda je za o─Źekivati da ─çe se Kina aktivnije uklju─Źiti u rje┼íavanje sirijske krize.

Kina – Napadi u Xinjiangu su djelo islamisti─Źkih esktremista povratnika sa sirijskog boji┼íta

Jo┼í po─Źetkom rata u Siriji je Peking objavio izvije┼í─çe u kojemu navodi kako se pripadnici dvije islamisti─Źke separatisti─Źke skupine iz redova ujgurske manjine iz pokrajine Xinjiang bore na strani sirijskih pobunjenika kao strani pla─çenici. Rije─Ź je o skupinama “Islamisti─Źki pokret isto─Źnog Turkestana” (East Turkestan Islamic Movement/ETIM) koja u cilju ima stvaranje islamske republike na teritoriju kineske pokrajine Xinjiang i “Udruzi za solidarnost i obrazovanje Isto─Źnog Turkestana” (East Turkistan Education and Solidarity Association/ETESA), koja se kao politi─Źko krilo nalazi i djeluje iz egzila u Turskoj. Kineske vlasti skupine ETIM i ETESA smatraju teroristi─Źkim skupinama ideolo┼íki bliskima Al-Qaedi i kao takve su van zakona. U nemirima

krajem lipnja 2013. u kojima je nekoliko stotina Ujgura napalo policijsku stanicu u Haneriku, u blizini Heitana na samom sjeverozapadu Kine, poginulo je 35 ljudi, preko 50 ih je te┼że ranjeno, a 200 ih je uhi─çeno. Napad je uslijedio nakon pritvaranja mladog lokalnog imama i zatvaranja njegove d┼żamije. Kineske vlasti su napad okarakterizirale kao teroristi─Źki ─Źin, a zbog napetosti i mogu─çih nemira na obljetnicu nereda u Xinjiangu, naime 5. srpnja 2009. je u gradu Urumqi u nemirima poginulo oko 200 ljudi, u cijeloj su pokrajini raspore─Ĺene jake vojne i policijske snage.

“Poja─Źati sve sigurnosne mjere kako bi nadzirali i iskorijenili teroristi─Źke skupine i esktremisti─Źke organizacije koje su aktivne u pokrajini XinjiangÔÇť, za novinsku agenciju Xinhua je tada izjavio Yu Zheng Sheng, ─Źlan Politbiroa KP Kine.

Povratnici iz Sirije odgovorni za eskalaciju nasilja u Xinjiangu

Napetosti izme─Ĺu Han Kineza i muslimana Ujgura traju ve─ç dugi niz godina i to nije bilo prvi put da je do┼ílo do sukoba u kojem ima i smrtno stradalih, no taj je doga─Ĺaj zna─Źajan zbog toga ┼íto su napad na vladine urede i policiju postaju izvr┼íili pripadnici ujgurske manjine koji su se vratili iz sirijske ratne avanture.

Sirijski veleposlanik u Kini, Imad Moustapha, tada tvrdi kako se sura─Ĺuju─çi s kineskim vlastima do┼ílo do saznanja da je ranije 2013. preko Pakistana u Kinu u┼ílo 30-ak mladih Ujgura koji su pro┼íli obuku u Turskoj i koji su se odlu─Źili sudjelovati u sukobima u Siriji.

Veza izme─Ĺu Ujgura i Al-Qaede u Pakistanu za vlasti u Pekingu nije nikakva novost, budu─çi da posjeduju brojne dokaze da su pripadnici ujgurske manjine u Afganistanu sudjelovali u borbama na strani talibana, a reporta┼żu o tome je objavio i Middle East Media Research Institute. Kinezi vlastima u Islamabadu zamjeraju jer ekstremisti iz redova ujgurske manjine godinama nalaze uto─Źi┼íte u pakistanskoj pokrajini Waziristan, gdje prolaze vojnu obuku i ideolo┼íku indoktrinaciju.

Ostale agencije su tako─Ĺer prenijele vijest da su iza nemira 2013. bili separatisti iz islamskih ekstremisti─Źkih skupina ETIM i ETESA, koje su im organizirale odlazak i prihvat u Turskoj, te obuku, upu─çivanje Siriju, ali i povratak u domovinu.

Potvrda o sudjelovanju islamista koji su se vratili iz Sirije u nemirima u Kini sti┼że od strane Global Timesa koji tada prenosi pri─Źu mladog Ujgura kojega su uhitile kineske snage sigurnosti i koji je opisao cijeli tijek svoje avanture kao borca globalnog d┼żihada.

Put borca globalnog d┼żihada Memetia Ailia – Sa sveu─Źili┼íta u Turskoj preko Sirije natrag u Kinu

Global Times navodi kako je 23-godi┼ínji Memeti Aili, pripadnik ujgurske manjine iz Kine, sa sveu─Źili┼íta u Turskoj zavr┼íio kao borac globalnog d┼żihada u Aleppu, potom se vratio u Kinu gdje je u autonomnoj ujgurskoj pokrajini svojim o─Źima vidio kako se njegov san pretvara u no─çnu moru. Memeti Aili je uhi─çen od strane kineskih sigurnosnih slu┼żbi kada se vratio u Xinjiang kako bi priveo kraju svoju misiju. Uhi─çenje Ailia po povratku u Kinu na jednoj od svojih internetskih stranica spominje i sam teroristi─Źka skupina Al-Nusra Front.

Zada─ça koju mu je povjerila ekstremisti─Źka skupina ETIM se sastojala u “vr┼íenju teroristi─Źkih napada kako bi usavr┼íio svoje borbene sposobnosti”.

ETIM je teroristi─Źka skupina koja sura─Ĺuju─çi s disidentima iz Udruge za obrazovanje i solidarnost Isto─Źnog Turkestana (ETESA) za cilj ima stvaranje neovisne islamske dr┼żave na teritoriju Xinjianga na sjeverozapadu Kine.

“Nakon ┼íto sam slu┼íao njihova predavanja, jedino na ┼íto sam mislio je bio d┼żihad. Zapostavio sam studije i obitelj. Sad kada razmislim, sve ┼íto sam ─Źinio mi li─Źi na no─çnu moru”, izjavio je kineskim istra┼żiteljima Memeti Aili.

Djelatnik kineskog odjela za antiterorizam je za Global Times izjavio kako se otprilike stotinjak mladi─ça poput Ailia tada nalazili u Siriji i tamo se u sukobima protiv sirijske vojske bore na strani pobunjenika.

“Njihov cilj je savladati unutarnje strahove, pobolj┼íati borbenu gotovost i ste─çi potrebna znanja za izvo─Ĺenje teroristi─Źkih napada”, stoji u izjavi kineskog du┼żnosnika od prije dvije godine.

Na opasnost koju sa sobom nosi povezivanje kineskih dr┼żavljana koji stupaju u kontakt s ekstremisti─Źkim ili disidentskim skupinama u inozemstvu, a posebno onima u Turskoj i Pakistanu, jo┼í je 2012. godine upozoravao glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hong Lei.

Nakon ┼íto je 2011. zavr┼íio srednju ┼íkolu u Ururmqiu, Memeti Aili je odlu─Źio kako ─çe nastaviti ┼íkolovanje na sveu─Źili┼ítu u Turskoj, jednako kao ┼íto to ─Źine i brojni drugi studenti pripadnici muslimanske ujgurske manjine u Kini. Po dolasku u Istanbul je kontaktiran od pripadnika “Udruge za obrazovanje i solidarnost” (ETESA) koji su mu ponudili “pomo─ç”.

Godinu dana poslije, nakon ┼íto je dao prvu godinu fakulteta, Memeti Aili je obavije┼íten od strane ETESA-e i ETIM-a “kako je odabran da ide u Siriju kako bi se pridru┼żio ostalima”, tj. stranim borcima koji se bore u redovima sirijskih islamisti─Źkih frakcija. Memeti Aili s jo┼í nekolicinom dolazi do Aleppa i pridru┼żuje se pobunjenicima, kao ┼íto mu je nalo┼żeno. Ve─ç tada obavje┼ítajni podaci govore da je broj stranih boraca u redovima pobunjeni─Źkih postrojbi u Siriji dosegao visokih 80%, te da ih ima iz cijelog svijeta, a tada je sa sigurno┼í─çu dokazano da dolaze ─Źak i iz Kine.

Memeti Aili je izjavio kako prije dolaska u Siriju nikada nije dodirnuo oru┼żje. Na periferiji Aleppa su imali sedam dana vojne obuke, koju su pro┼íli bez pitke vode, struje i dovoljno hrane.

“Dnevno smo morali mijenjati svoj polo┼żaj i po ─Źetiri puta, a sve zbog straha od napada sirijske vojske. U tih sedam dana nismo nau─Źili prakti─Źno ni┼íta”, tvrdi Memeti Aili.

Tijekom obuke je isklju─Źivo gledao kako se rukuje vatrenim oru┼żjem i kako se koriste ru─Źne bombe, a rijetki su imali priliku da pro─Ĺu prakti─Źnu obuku. Po zavr┼íetku tog “te─Źaja”. Memeti Aili je potom dodijeljen jednoj od postrojbi tada jo┼í formalno postoje─çe “Slobodne sirijske vojske” (FSA).

“Kretali smo se po Aleppu u svim smjerovima, samo kako bi izbjegli mogu─çe bombardiranje i zra─Źne napade. Nismo se nikada susreli s pripadnicima sirijske vojske, ali smo zato vidjeli mnoge od na┼íih prijatelja kako ginu. Kada sam htio prevesti ranjene suborce u bolnucu rekli su mi da se bolnica ─Źesto bombradira i da ih ostavim gdje jesu da umru”, rekao je u svojoj ispovjedi za Global Times mladi Ujgur.

Ono ┼íto je iznenadilo Memetia Ailia je ─Źinjenica da lokalno stanovni┼ítvo nerado gleda na strance u svojim selima i ─Źetvrtima i nastavlja: “Mislili smo da ─çe nas zato ┼íto donosimo sveti rat u Siriju lokalno stanovni┼ítvo do─Źekati s dobrodo┼ílicom, no kada su nam znali re─çi da nismo dobrodo┼íli, shvatili smo da oni ne ┼żele promijeniti svoj na─Źin ┼żivota”.

Ve─çina boraca bez iskustva je stradala zbog lo┼íe opreme i oru┼żja. Sre─çom po njega, Memeti Aili je dobio zada─çu da obavlja no─çne patrole po ─Źetvrtima koje u Aleppu pod nadzorom dr┼że islamisti i nije bio na prvoj crti boji┼ínice. Nakon ┼íto je 2012. dva mjeseca sudjelovao u borbama u Aleppu, vra─ça se u Istanbul. ETESA kao disidentska udruga je poricala da su Ujguri odlazili u Siriju kako bi sudjelovali u tamo┼ínjim sukobima ili da su dio bilo koje teroristi─Źke skupine.

“Ujguri nisu sudjelovali ni u kakvim teroristi─Źkim aktivnostima i nikada se nisu uplitali u pobune protiv vlada i dr┼żava u bilo kojem dijelu svijeta”, glasti pripo─çenje ETESA-e, iako brojne snimke i medijska izvje┼í─ça demantiraju njihove tvrdnje.

Ekstremizam u Xinjiangu ili “Isto─Źnom Turkestanu”

Nakon atentata u travnju 2013. u gradu Bachu, u kojem je ubijena 21 osoba, zamjenik kineskog ministra za sigurnost Meng Hongwei je izjavio “kako su napadi u izravnoj vezi sa zbivanjima van kineskih granica”.

“Budu─çi da je broj teroristi─Źkih napada u svijetu u porastu, mi moramo obratiti posebnu pozornost na mogu─çnost infiltracije subverzivnih skupina, kao i na separatisti─Źke aktivnosti odre─Ĺenih skupina u zemlji i inozemstvu“, izjavio je Meng za kinesku agenciju Xinhua.

2013. godine je Ahmatniyaz Sidiq, Ujgur koji je navodno povezan s ektremisti─Źkim organizacijama, sa skupinom islamisit─Źkih militanata je napao zgradu lokalnih vlasti i policijsku postaju u Turfanu. Prilikom teroristi─Źkog napada je ┼żivot izgubilo 24 osobe, od ─Źega su ┼íesnaestorica bili napada─Źi, a me─Ĺu osam ubijenih policajaca su bila i dva ─Źasnika, navodi kineska policija.

Kineska policija je proteklih nekoliko godina zadala te┼íke udarce skupini ETIM, ali kako se ─Źini ona je jo┼í uvijek u stanju me─Ĺu ujgurskom manjinom regrutirati u svoje redove pojedince koji ─çe se ┼żrtvovati za ostvarenje svojih separatisti─Źkih te┼żnji kroz ekstremizam i teroristi─Źke aktivnosti.

Li Wei, ekspert za borbu protiv terorizma na kineskom Institutu za suvremene me─Ĺunarodne odnose za Global Times je izjavio “kako teroristi─Źki napadi u Xinjiangu u proteklih nekoliko tjedana slijede inozemnu matricu, ┼íto je novost”.

“Na primjer, njima su sada pripadniici snaga sigurnosti glavna meta i posebno su aktivni u nova─Źenju i obuci novih ─Źlanova koji ─çe kasnije promicati njihove vrijednosti. Teroristi─Źki napadi u Xinjiangu su pokazali sve manjkavosti sustava i strategije u borbi protiv terorizma, kao na primjer prevelik broj policijskih slu┼żbenika u velikim gradovima, a zanemarena su sela. Ne teba posebno napominjati kako je policiji potreba nova i modernija oprema. Koliko god je potrebno poja─Źati provincijsku policiju, tako treba ohrabriti lokalno stanovniptvo da uka┼że na sve sumnjive pokrete i aktivnosti unutar zajednice u kojoj ┼żive”, izjavio je Li Wei.

Govore─çi o globalnoj prijetnji koju sa sobom nosi islamski ekstremizam, zamjenik ministra vanjskih poslove Narodne Republike Kine, Cui Tiankai, jo┼í u sije─Źnju 2013. je u Vije─çu sigurnosti zatra┼żio od me─Ĺunarodne zajednice da se suo─Źi s uzrocima tog fenomena.

“Ovi su teroristi─Źki napadi velika prijetnja ne samo za kinesku nacionalnu sigurnost, nego i za mir i stabilnost cijele regije. Me─Ĺunarodna zajednica se mora suprotstaviti ovim skupinama odlu─Źno i s jasnom strategijom”, izjavio je tada Cui Tiankai.

Na upozorenje Tiankaia se tada jedino nije oglu┼íila Rusija, koja je u to vrijeme upravo zbog teroristi─Źke prijetnje na svojim ju┼żnim granicama u─Źvrstila prijateljske odnose sa svim biv┼íim sovjetskim republikama u sredi┼ínjoj Aziji, kao i sa samom Kinom. Tada se kineski veleposlanik vjerojatn obratio Turskoj, zemljama ─Źlanicama EU, Sjedinjenim Dr┼żavama, Kanadi, Japanu, odnosno svim zemljama koje pru┼żaju punu podr┼íku kineskim separatisti─Źkim disidentskim skupinama, me─Ĺu kojima je najva┼żniji Svjetski Ujgurski Kongres (World Uyghur Congress), organizacija koja okuplja sve disidentske skupine, pa i pripadnike udruge ETESA koja pod krinkom pomo─çi Ujgurima koji se ┼íkoluju u inozemstvu regrutira mladi─çe poput Memetia Ailia, koji kasnije postaju borci globalnog d┼żihada i kada se vrate u domovinu nastavljaju s aktivnostima za koje su obu─Źeni.

Jedan od ve─çih problema je upravo taj ┼íto tzv. “demokratka oporba u egzilu” i ujgurski disidenti, koji su uglavnom ┼żive u razvijenim zapadnim zemljama i Japanu, ne vide nikakav problem u aktivnostima ekstremisti─Źkih skupina u domovini i smatraju ih “borcima za neovisnost”, iako je njihova vizija neovisnog Isto─Źnog Turkestana sli─Źna onoj kakvu imaju sve sli─Źne skupine u svijetu, a to je da pokrajinu Xinjianga pretvore u islamski “emirat”.

Je li zaista stiglo vrijeme da se Peking s o─Źiglednom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti suo─Źi van svojih granica, konkretno u Siriji, kao ┼íto tvrdi dr. Christina Lin, saznat ─çe se uskoro. Ono ┼íto se sa sigurno┼í─çu mo┼że tvrditi jest ─Źinjenica da ako Kina, jednako kao i Rusija, pod hitno ne┼íto ne poduzmu u Siriji i Iraku, uskoro ─çe se s istim skupinama boriti na Kavkazu i u Xinjangu.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:nsp)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,