Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, GLOBALNA KRIZA » Kreatori u sjeni: Surovi eksperiment nad Europom samo je po─Źetak

Kreatori u sjeni: Surovi eksperiment nad Europom samo je po─Źetak

imigranti-europaIzbjeglice su dobro odjevene, imaju najnovije modele skupih mobilnih ure─Ĺaja, raspola┼żu novcem za premje┼ítanje s kraja na kraj Europe, imaju informacije o optimalnim rutama …

Da bi se sa─Źuvala kao civilizacija, Europa mora boriti ne samo sa posljedicama nego i sa uzrocima migrantske krize.

Piše: Jelena Ponomarjeva

Novosti koje dolaze iz europskih zemalja sve vi┼íe li─Źe na izvje┼ítaje sa linije fronta. U Austriji, Njema─Źkoj, Ma─Ĺarskoj, Makedoniji i Srbiji policija ulazi u sukobe sa ilegalnim migrantima, kojih je stotine tisu─ça krenulo u Europu.

Niz vlada razmatra mogu─çnost upotrebe vojske, ─Źak i snaga za brze intervencije NATO za za┼ítitu svojih granica. Bez sumnje, do toga ─çe do─çi, ali i to, skupa s mogu─çim raspadom Schengena i podizanjem zidova du┼ż granica, dr┼żave Europe ne─çe spasiti.

Shemu daljnjeg razvoja doga─Ĺaja u Europi daju kadrovi iz filma Rat svjetova. Nikakvi zidovi ne spa┼íavaju od navale ogromne mase ljudi, koji nemaju ┼íto izgubiti, koji u svojim zemljama, zahva─çenim zlom voljom gospodara igre i stalnim ratovima nemaju ni sada┼ínjost ni budu─çnost.

Korijeni problema zalaze u prirodu globalnog kapitalizma kao svijetu grabe┼ża i profita, koji je isprovocirao u drugom desetlje─çu 21. stolje─ça novu veliku seobu naroda.

Specifi─Źnost odlika devetog vala migracije, koji se sada doga─Ĺa u Europi, je prisila. Ljudi bje┼że iz svojih zemalja pod prijetnjom ┼żivotu i sigurnosti, bje┼że od rata, siroma┼ítva i poni┼żenja. Eksperti me─Ĺunarodne organizacije za prou─Źavanje prisilne migracije (IASFM), odre─Ĺuju tu pojavu kao “kretanje izbjeglica i unutarnje premje┼ítanje osoba (osoba preme┼ítanih kao rezultat konflikta), a tako─Ĺer i osoba preme┼ítanih zbog stihijskih i ekolo┼íkih katastrofa, kemijskih i atomskih katastrofa, gladi i projekata razvoja, i izdvajaju:

  • “Preme┼ítanja Izazvana konfliktom, kada su ljudi prinu─Ĺeni ostavljati svoje ku─çe zbog oru┼żanog konflikta, uklju─Źuju─çi gra─Ĺanski rat, masovno nasilje, proganjanje na nacionalnoj osnovi, rasnoj, religioznoj pripadnosti ili pripadnosti socijalnoj grupi, ili ┼żrtve premje┼ítanja zbog politi─Źkih uvjerenja
  • Preme┼ítanja Izazvana realizacijom prostornih infrastrukurnih projekata, kao ┼íto su gradnja luka, cesta, aerodroma, isu┼íivanje, sje─Źa itd …
  • Preme┼ítanja, Izazvana prirodnim katastrofama (erupcija vulkana, potres, poplava, su┼ía itd.) I / ili katastrofama izazvanim djelovanjem ─Źovjeka (havarije, radijacija itd.).

Glavni razlog migracije koja je zapljusnula Europu jesu oru┼żani konflikti i ratovi, u ─Źijem zapo─Źinjanju su na ovaj ili onaj na─Źin sudjelovale SAD i/ili njezini saveznici. Rijeke izbjeglica u Europi su posljedica politi─Źke destabilizacije velikih geopoliti─Źkih prostora. Te rijeke izbjeglica ─çe te─çi sve dok netko ne prestane s tom politikom.

Nastajanje velikog migracijskog pritiska na Stari svijet lako se moglo predvidjeti i uzeti u obzir da su djelovanja – koja su vodila stvaranju snage ┼íto pred na┼íim o─Źima mijenja Europu – bila povezana s izravnom dobiti za one koji su to djelovanje provodili.

Glavni dobitnici organizacije masovnog bijega ljudi Tre─çeg svijeta u Europu su transnacionalne tvrtke i SAD kao njihov objedinitelj.

Budu─çnost kakvu pripremaju Europi, koja se pretvara u “melting pot” N┬║2, jasno je nagovijestio predsjednik SAD Barack Obama kada je u svibnju 2011. godine (krvavi unutarnji nemiri u Siriji tek su po─Źeli), istupaju─çi u Londonu, nemarno izrekao mnogozna─Źni frazu: “Ovo stolje─çe ─çe biti vijek ra─Ĺanja novih nacija”.

U svijetu ne postoji bolji teren za “izvo─Ĺenje” novih nacija nego ┼íto je Europa sa svojim multikulturalizmom, koji razla┼że dru┼ítvo, i op─çepoznatom tolerancijom, koja ukida pojam grijeha. Ipak, surovi eksperiment nad Europom samo je po─Źetak, je samo prva etapa velike svjetske promjene plana reprogramiranja.

Pitanjima premje┼ítanja velike mase ljudi ve─ç desetlje─çima se na Zapadu bave ozbiljne ustanove – Brukin┼íki institut, Bernski sveu─Źili┼íte za probleme unutarnjeg premje┼ítanja stanovni┼ítva, Londonska ┼íkola ekonomije, Norve┼íki savjet za pitanja izbjeglica i drugi. Iste te 2011. godine, kada je Obama prorekao pojavu “novih nacija”, Londonska ┼íkola ekonomije i Brukin┼íki institut (SAD) predstavili su Projekt unutarnjeg premje┼ítanja.

Glavna pa┼żnja u tom vrlo zanimljivom dokumentu bila je posve─çena razradi mehanizama preseljenja velike mase ljudi iz raznih regija svijeta. Takvo interesiranje zasnovano je na mogu─çnosti globalne klimatske katastrofe – “novog ledenog doba”. U projektu su naro─Źito obra─Ĺivana preseljavanja iz Sjevernog Atlantika u Sjevernu Euroaziju. Ipak, javnosti je poznat samo otvoreni dio tog dokumenta.

imigranti-izbjegliceNe isklju─Źujem mogu─çnost da se neke preporuke Projekta unutarnjeg premje┼ítanja provode danas na Europi. Proces izgleda organizirano. Izbjeglice su dobro odjevene, imaju najnovije modele skupih mobilnih ure─Ĺaja, raspola┼żu novcem za premje┼ítanje s kraja na kraj Europe, imaju informacije o optimalnim rutama …

Trebalo bi spomenuti da je od 2004. godine predsjednik Brukin┼íkog instituta, koji se bavio razradom “projekta unutarnjeg premje┼ítanja”, Strob Talbot, biv┼íi zamjenik dr┼żavnog sekretara SAD koji je za vrijeme Bill Clintona bio zadu┼żen za odnose s Rusijom.

Danas se u Europu u beskona─Źnim redovima kre─çu izbjeglice iz zona sukoba, stvorenih kao rezultat intervencionisti─Źkih politika SAD i njenih saveznika, Pritom sve tro┼íkove pomo─çi novim migrantima Europska komisija stavlja na ple─ça urednih europskih obveznika, zlobno nazivaju─çi to solidarnom raspodjelom odgovornosti za sudbinu izbjeglica. Recimo jo┼í i to: netko mora tu atlantsku solidarnost platiti. Najbolje ako mogu Nijemci.

Ipak, to je samo jedan od aspekata vrlo slo┼żene situacije u Europi. Postoji i drugi aspekt. Na njega je ukazala vode─çi ruski stru─Źnjak za Balkan Jelena Guskova. “Borave─çi u lipnju (2015. godine – prim. JP) u Beogradu” – pisala je ona:

“obratila sam pa┼żnju na to da su se u redovno mogli sretati mladi─çi koji ne govore srpski i ne li─Źe na izbjeglice. Obi─Źno su i┼íli po trojica, nastoje─çi da se ne izdvajaju, mada je padala u o─Źi njihova atletska gra─Ĺa. Jake trojke do┼íljaka primije─çene su i u drugim gradovima. Informacije o njima u sredstvima masovnog informiranja su nepotpune. Ve─çina ‘izbjeglica’ koje su se pojavile u Srbiji su mu┼íkarci ne stariji od 27 godina, 94 posto su islamske vjeroispovjesti 56 posto bez obitelji. Oni ne vole da se fotografiraju, imaju novaca …

Tada, po─Źetkom ljeta, na to va┼żno zapa┼żanje nitko se nije osvrnuo. Za┼íto ovi krepki mladi─çi, napustiv┼íi obitelji u domovini, idu u Europu, za ┼íto su obu─Źeni i ─Źime ─çe se baviti? To su pitanja na koja treba bez odlaganja odgovoriti.

Svojevremeno, izu─Źavaju─çi iskustvo Francuske revolucije, A. Toynbee je pisao da ─çe najstra┼ínije vrijeme za Europu nastati onda kad se unutarnji proleterijat spoji s vanjskim. Izgleda da je do┼ílo to “stra┼íno vrijeme”, ─Źiji je dolazak predskazivao predstavnik MI6 u londonskom Kraljevskom institutu za me─Ĺunarodne odnose Arnold Toynbee.

Radikalni elementi, pristigli sa migrantima u Europu, lako ─çe na─çi pristalice me─Ĺu isto tako nastrojenom omladinom Francuske, Italije, ┼ápanjolske. Iz takve gromovite smjese pojavit se bande, koje nemaju ┼íto izgubiti. To je s jedne strane. S druge strane ─çe se poku┼íati pru┼żiti pipci Islamske dr┼żave na Europu – uostalom, Islamska dr┼żava i lavina izbjeglica izgledaju kao pojave iste vrste prema osobini “neo─Źekivanosti” pretvaranja sebe u faktore globalne nestabilnosti.

Upalja─Ź za eksploziju Europe ve─ç je spreman. Tako je nastala uz pomo─ç SAD i NATO. Kao rezultat antinacionalne politike eurobirokratije, pothranjene duhom atlantizma.

Migrantska lavina 2015. godine, s jedne strane, predstavlja bumerang s usporenim djelovanjem, odgo─Ĺena reakcija na desetogodi┼ínju politiku Zapada prema Tre─çem svijetu. Sa druge strane, to je vo─Ĺeni proces, “projekt unutarnjeg preseljavanja” u hodu. Europa se, kako se ne jednom de┼íavalo, na┼íla pred epohalnom raskrsnicom. Znameniti ruski pjesnik Jurij Kuznjecov, obuhva─çaju─çi pogledom sudbinu Europe u 20. stolje─çu, pisao je:

“I ┼íto je to vijek tebi donio?
Ludilo i eksperiment.
Biti ili ne biti – takvo pitanje
Uvijek je tvoje, Europo. “

Biti ili ne biti? ─îini se da ─çe se ovaj put od Europe tra┼żiti kona─Źan odgovor na hamletovsko pitanje.

┼áto se ti─Źe djelomi─Źnih mjera kojima pribjegava Europska komisija (ponovno razmatranje dr┼żavnog prora─Źuna radi stvaranja povoljnih uvjeta za migrante, “shva─çanje pomo─çi izbjeglicama kao nacionalnog zadatka” – ono o ─Źemu je govorila A. Merkel u video-obra─çanju federalne vlade, tako─Ĺer i poo┼ítravanje kontrole redova izbjeglica), onda oni nisu u stanju sa─Źuvati Europu kao civilizaciju.

Prvo, pove─çanje nameta za nacionalne prora─Źune u uvjetima ekonomske krize biti ─çe te┼íko, a u nizu slu─Źajeva prekomjerno breme i za dr┼żave i za gra─Ĺane.

Drugo, poja─Źanje kontrole i mogu─çe ponovno razmatranje ili ─Źak odustajanje od schengenskih dogovora jako ─çe zao┼ítriti proturje─Źnosti unutar Europske unije, prenose─çi breme spa┼íavanja migrantske horde na najslabije. Sve to, ponavljam, Europu ne─çe za┼ítititi i samo ─çe dovesti do stvaranja pojasa “barbarske periferije”, sli─Źne onoj koja je u prvom stolje─çu poslije Krista stegla obru─Ź i uni┼ítila Rimsku imperiju.

Da bi pre┼żivjela i sa─Źuvala se kao civilizacija, Europa mora boriti ne samo sa posljedicama nego i sa uzrocima. Migracijska kriza ─çe trajati sve dok transnacionalne tvrtke i strukture nadnacionalne vlasti budu rasturale i plja─Źkale po ─Źitavom svijetu one koji nisu sposobni da im se suprotstave.

Kakav je tvoj izbor, Europo? Jesi li za plja─Źku ili nisi?
 
(stanjestvari.com,webtribune.rs/uredio:nsp)

NAJZDRAVIJI KRUH NA SVIJETU! Napravite ga i vi kod ku─çe
USPON NOVE ERE KAPITALIZMA: Politika koja zaziva katastrofi─Źni Mad Max scenarij na ulicama!

Filed under: Featured, GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama