Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Bankarski sustav » Godišnjica propasti Lehman Brothersa: Je li svijet išta pametniji?

Godišnjica propasti Lehman Brothersa: Je li svijet išta pametniji?

lehman-brothers-septemberPonedjeljak, 15. rujna 2008. – ako se sagledaju posljedice koje je imao za cijeli svijet, možda bi se trebao obilježavati kao i onaj puno zloglasniji 11. rujna

Nakon tog neizvjesnog vikenda koji je protekao u pregovorima, američke monetarne vlasti odbile su spasiti investicijsku banku Lehman Brothers te su čelnici te banke rano ujutro objavili bankrot koji je i dan danas na samom vrhu ljestvice najvećih svjetskih bankrota

U tom trenutku Lehman Brothers je bila četvrta po veličini američka investicijska banka s imovinom od 639 milijardi dolara, deset puta većom od one koju je imao energetski div Enron kad je završio u bankrotu sedam godina ranije. Čak je i najveći američki proizvođač automobila General Motors, koji je bio prisiljen proglasiti bankrot nekoliko mjeseci nakon Lehman Brothersa baš zbog oluje koju je izazvala propast te banke, imao imovinu sedam puta manju od Lehmana.

Iznenađenje: Da ili ne?

Propast Lehman Brothersa i jest i nije bila iznenađenje. Stvari su se ozbiljno zakuhale još početkom tog rujna, no mnogi su očekivali da će američke vlasti pružiti spasonosni kredit nalik onom koji je u ožujku iste godine spriječio propast investicijske banke Bear Stearns koja se našla u sličnoj situaciji kao i Lehman. No njujorška banka američkih saveznih rezervi, kojoj je tada na čelu bio budući američki ministar financija Timothy Geithner, odbila je čelnike Lehmana i oni nisu imali drugog izlaza.

Uzroci koji su doveli do kraha i Lehman Brothersa i Bearn Stearnsa su poznati. Velike američke banke su u utrci za zaradom pokrenule ciklus koji je u konačnici doveo do toga da su se hipotekarni krediti godinama odobravali ljudima koji ih nisu mogli vraćati. Kako je broj tih ljudi rastao i kako su rasli iznosi financijskih instrumenata koji su bili vezani uz te kredite, rizik se s godinama povećavao, da bi njegovi pravi razmjeri postali poznati tek 2007. i 2008. godine.

Pahuljica koja je zakotrljala lavinu

No bankrot Lehman Brothersa, koji je u svojoj imovini imao značajan dio financijskih instrumenata vezanih uz te tzv. ‘drugorazredne hipotekarne kredite’, bio je ona pahuljica koja je zakotrljala financijsku lavinu. Zbog međusobne povezanosti sofisticiranim financijskim instrumentima i ulaganjima, uslijedio je niz bankrota drugih financijskih institucija. Kolaps financijskog sustava doveo je, pak, i do kraha gospodarstva razvijenih zemalja.

Posljedice propasti Lehmana možda su i najbolje vidljive u Hrvatskoj. Dok su se gotovo sva svjetska gospodarstva od prvotnog šoka barem donekle oporavila u roku od dvije do tri godine, nama je za to trebalo čak šest godina. A budući izgledi gospodarskog rasta nam i dalje ne ulijevaju optimizam.

Što rade regulatori

U svemu tome postavlja se pitanje jesmo li na slučaju Lehman Brothersa naučili ikakve lekcije? Odgovor je opet dvoznačan. Neke jesmo, neke nismo. Uz pohlepu bankara za financijsku krizu često su okrivljavani i regulatori koje se optuživalo da nisu dovoljno pažljivo pratili rast rizika prouzročenog olakim kreditiranjem. Kriza je tako dovela do novih zakona, pravila i strožih zahtjeva posebno što se tiče kapitala koji moraju imati banke kako bi pokrile svoju rizičnost.

Uvedeni stres testovi

Prema podacima Baselskog odbora za nadzor banaka (udruženje nacionalnih institucija koje nadziru poslovanje banaka) najvećim svjetskim bankama je 2011. godine nedostajalo čak 500 milijardi eura kapitala kako bi adekvatno pokrivale svoju rizičnost. Do kraja prošle godine taj se iznos smanjio na samo 6,5 milijardi eura što je u svjetskim razmjerima gotovo zanemariv iznos. Uz to, u međuvremenu su stvorena neka nova regulatorna tijela, a i praksa provođenja tzv. stres testova u bankama kojima se procjenjuju posljedice vanjskih šokova na poslovanje najvećih banaka, je postala uobičajena.

Jeftino kreditiranje

S druge strane, gospodarska kriza koja je uslijedila nakon financijskog šoka u rujnu 2008. natjerala je niz središnjih banaka iz razvijenih država da stvore najbolje moguće uvjete za jeftino kreditiranje kako bi se potaknuo gospodarski rast. Tako jeftino kreditiranje dovelo je u međuvremenu do zaduživanja preko svake mjere zbog čega su dugovanja na svjetskoj razini dosegnula rekordne razine. Prijetnja koja već nekoliko godina dolazi samo iz Grčke pokazuje koliko neizvjesnosti u gospodarstvo mogu donijeti problemi samo jedne države, a Lehman Brothers je više nego itko pokazao da smo već dugo u poziciji u kojoj je dovoljno da samo jedan veliki igrač na svjetskom financijskom tržištu zakašlje i da cijeli svijet dobije gripu.

Bivši američki ministar financija Lawrence Summers je početkom ljeta sažeo posljedice propasti Lehmana objasnivši da rast BDP-a nije sporiji jer središnje banke vode pogrešnu monetarnu politiku nego zato što je kriza otkrila, prouzročila ili pojačala mnoge ekonomske probleme.

Centralne banke izgubljene u vremenu i prostoru

Za početak, reputacija financijske industrije ozbiljno je narušena i to ne može popraviti nikakva monetarna politika. Do sredine dvijetisućitih političari i ekonomisti su brzi razvoj financija smatrali znakom zdravog gospodarstva. Financijska industrija je sada osramoćena, a to zasluženo nepovjerenje onemogućava je u tome da obavlja svoju osnovnu funkciju prikupljanja štednje i alociranja investicija uz minimizaciju rizika.

Uz to, i središnje banke koje su nekad u razvijenom svijetu imale status zaštitnika niske inflacije i niske nezaposlenosti te stabilizatora postojanog gospodarskog rasta danas više izgledaju kao izgubljene institucije koje nemaju nikakvog utjecaja na gospodarstvo.

Posljedice u realnoj ekonomiji najviše su vidljive kroz manjak investicija u infrastrukturi na što se vlade danas teško odlučuju zbog straha od starenja stanovništva i nedovoljnog kreiranja novih radnih mjesta. I u SAD-u i Europi nezaposlenost mladih je postala vrlo ozbiljan problem, a sve to utječe na cjelokupno društvo.

Razlike između siromašnih i najbogatijih se i dalje povećavaju, a dugovanja i neizvjestan gospodarski rast nastavljaju otežavati poziciju većine stanovništva. Pojedine države su se zbog manjka novca odlučile i na rezanje troškova u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi kao i u obrazovanju.

Da nije Lehman, bio bi netko drugi

Nije lako prihvatiti činjenicu da je za sve ove posljedice kriva propast tek jedne banke ma kako ona velika bila. No, da se nije ‘desio’ Lehman Brothers, vjerojatno bi do rušenja domina doveo neki drugi bankrot jer su uvjeti za to svakako postojali. Povijest dosadašnjih svjetskih kriza, što god im bio uzročnik i povod, nam pokazuje da se svjetsko gospodarstvo dosad uvijek oporavljalo na ovaj ili onaj način. No, povijest nam pokazuje i to da se krize ponavljaju. Na nama, izgleda, ostaje samo da se što bolje pripremimo na njih.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(tportal.hr/uredio:nsp)

PROGLASILI BOSNU LEGLOM ZARAZE ZBOG NECIJEPLJENJA U RATU, A ZA BLISKOISTOČNE IMIGRANTE GOVORE DA NEMA PANIKE!
ROCKEFELLER: Ukoliko želimo uništiti islam, onda moramo krenuti od Turske! (šokantan intervju turskog novinara)

Filed under: Bankarski sustav · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama