Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Bankarski sustav » Godi┼ínjica propasti Lehman Brothersa: Je li svijet i┼íta pametniji?

Godišnjica propasti Lehman Brothersa: Je li svijet išta pametniji?

lehman-brothers-septemberPonedjeljak, 15. rujna 2008. – ako se sagledaju posljedice koje je imao za cijeli svijet, mo┼żda bi se trebao obilje┼żavati kao i onaj puno zloglasniji 11. rujna

Nakon tog neizvjesnog vikenda koji je protekao u pregovorima, ameri─Źke monetarne vlasti odbile su spasiti investicijsku banku Lehman Brothers te su ─Źelnici te banke rano ujutro objavili bankrot koji je i dan danas na samom vrhu ljestvice najve─çih svjetskih bankrota

U tom trenutku Lehman Brothers je bila ─Źetvrta po veli─Źini ameri─Źka investicijska banka s imovinom od 639 milijardi dolara, deset puta ve─çom od one koju je imao energetski div Enron kad je zavr┼íio u bankrotu sedam godina ranije. ─îak je i najve─çi ameri─Źki proizvo─Ĺa─Ź automobila General Motors, koji je bio prisiljen proglasiti bankrot nekoliko mjeseci nakon Lehman Brothersa ba┼í zbog oluje koju je izazvala propast te banke, imao imovinu sedam puta manju od Lehmana.

Iznena─Ĺenje: Da ili ne?

Propast Lehman Brothersa i jest i nije bila iznena─Ĺenje. Stvari su se ozbiljno zakuhale jo┼í po─Źetkom tog rujna, no mnogi su o─Źekivali da ─çe ameri─Źke vlasti pru┼żiti spasonosni kredit nalik onom koji je u o┼żujku iste godine sprije─Źio propast investicijske banke Bear Stearns koja se na┼íla u sli─Źnoj situaciji kao i Lehman. No njujor┼íka banka ameri─Źkih saveznih rezervi, kojoj je tada na ─Źelu bio budu─çi ameri─Źki ministar financija Timothy Geithner, odbila je ─Źelnike Lehmana i oni nisu imali drugog izlaza.

Uzroci koji su doveli do kraha i Lehman Brothersa i Bearn Stearnsa su poznati. Velike ameri─Źke banke su u utrci za zaradom pokrenule ciklus koji je u kona─Źnici doveo do toga da su se hipotekarni krediti godinama odobravali ljudima koji ih nisu mogli vra─çati. Kako je broj tih ljudi rastao i kako su rasli iznosi financijskih instrumenata koji su bili vezani uz te kredite, rizik se s godinama pove─çavao, da bi njegovi pravi razmjeri postali poznati tek 2007. i 2008. godine.

Pahuljica koja je zakotrljala lavinu

No bankrot Lehman Brothersa, koji je u svojoj imovini imao zna─Źajan dio financijskih instrumenata vezanih uz te tzv. ‘drugorazredne hipotekarne kredite’, bio je ona pahuljica koja je zakotrljala financijsku lavinu. Zbog me─Ĺusobne povezanosti sofisticiranim financijskim instrumentima i ulaganjima, uslijedio je niz bankrota drugih financijskih institucija. Kolaps financijskog sustava doveo je, pak, i do kraha gospodarstva razvijenih zemalja.

Posljedice propasti Lehmana mo┼żda su i najbolje vidljive u Hrvatskoj. Dok su se gotovo sva svjetska gospodarstva od prvotnog ┼íoka barem donekle oporavila u roku od dvije do tri godine, nama je za to trebalo ─Źak ┼íest godina. A budu─çi izgledi gospodarskog rasta nam i dalje ne ulijevaju optimizam.

Što rade regulatori

U svemu tome postavlja se pitanje jesmo li na slu─Źaju Lehman Brothersa nau─Źili ikakve lekcije? Odgovor je opet dvozna─Źan. Neke jesmo, neke nismo. Uz pohlepu bankara za financijsku krizu ─Źesto su okrivljavani i regulatori koje se optu┼żivalo da nisu dovoljno pa┼żljivo pratili rast rizika prouzro─Źenog olakim kreditiranjem. Kriza je tako dovela do novih zakona, pravila i stro┼żih zahtjeva posebno ┼íto se ti─Źe kapitala koji moraju imati banke kako bi pokrile svoju rizi─Źnost.

Uvedeni stres testovi

Prema podacima Baselskog odbora za nadzor banaka (udru┼żenje nacionalnih institucija koje nadziru poslovanje banaka) najve─çim svjetskim bankama je 2011. godine nedostajalo ─Źak 500 milijardi eura kapitala kako bi adekvatno pokrivale svoju rizi─Źnost. Do kraja pro┼íle godine taj se iznos smanjio na samo 6,5 milijardi eura ┼íto je u svjetskim razmjerima gotovo zanemariv iznos. Uz to, u me─Ĺuvremenu su stvorena neka nova regulatorna tijela, a i praksa provo─Ĺenja tzv. stres testova u bankama kojima se procjenjuju posljedice vanjskih ┼íokova na poslovanje najve─çih banaka, je postala uobi─Źajena.


Jeftino kreditiranje

S druge strane, gospodarska kriza koja je uslijedila nakon financijskog ┼íoka u rujnu 2008. natjerala je niz sredi┼ínjih banaka iz razvijenih dr┼żava da stvore najbolje mogu─çe uvjete za jeftino kreditiranje kako bi se potaknuo gospodarski rast. Tako jeftino kreditiranje dovelo je u me─Ĺuvremenu do zadu┼żivanja preko svake mjere zbog ─Źega su dugovanja na svjetskoj razini dosegnula rekordne razine. Prijetnja koja ve─ç nekoliko godina dolazi samo iz Gr─Źke pokazuje koliko neizvjesnosti u gospodarstvo mogu donijeti problemi samo jedne dr┼żave, a Lehman Brothers je vi┼íe nego itko pokazao da smo ve─ç dugo u poziciji u kojoj je dovoljno da samo jedan veliki igra─Ź na svjetskom financijskom tr┼żi┼ítu zaka┼ílje i da cijeli svijet dobije gripu.

Biv┼íi ameri─Źki ministar financija Lawrence Summers je po─Źetkom ljeta sa┼żeo posljedice propasti Lehmana objasniv┼íi da rast BDP-a nije sporiji jer sredi┼ínje banke vode pogre┼ínu monetarnu politiku nego zato ┼íto je kriza otkrila, prouzro─Źila ili poja─Źala mnoge ekonomske probleme.

Centralne banke izgubljene u vremenu i prostoru

Za po─Źetak, reputacija financijske industrije ozbiljno je naru┼íena i to ne mo┼że popraviti nikakva monetarna politika. Do sredine dvijetisu─çitih politi─Źari i ekonomisti su brzi razvoj financija smatrali znakom zdravog gospodarstva. Financijska industrija je sada osramo─çena, a to zaslu┼żeno nepovjerenje onemogu─çava je u tome da obavlja svoju osnovnu funkciju prikupljanja ┼ítednje i alociranja investicija uz minimizaciju rizika.

Uz to, i središnje banke koje su nekad u razvijenom svijetu imale status zaštitnika niske inflacije i niske nezaposlenosti te stabilizatora postojanog gospodarskog rasta danas više izgledaju kao izgubljene institucije koje nemaju nikakvog utjecaja na gospodarstvo.

Posljedice u realnoj ekonomiji najvi┼íe su vidljive kroz manjak investicija u infrastrukturi na ┼íto se vlade danas te┼íko odlu─Źuju zbog straha od starenja stanovni┼ítva i nedovoljnog kreiranja novih radnih mjesta. I u SAD-u i Europi nezaposlenost mladih je postala vrlo ozbiljan problem, a sve to utje─Źe na cjelokupno dru┼ítvo.

Razlike izme─Ĺu siroma┼ínih i najbogatijih se i dalje pove─çavaju, a dugovanja i neizvjestan gospodarski rast nastavljaju ote┼żavati poziciju ve─çine stanovni┼ítva. Pojedine dr┼żave su se zbog manjka novca odlu─Źile i na rezanje tro┼íkova u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi kao i u obrazovanju.

Da nije Lehman, bio bi netko drugi

Nije lako prihvatiti ─Źinjenicu da je za sve ove posljedice kriva propast tek jedne banke ma kako ona velika bila. No, da se nije ‘desio’ Lehman Brothers, vjerojatno bi do ru┼íenja domina doveo neki drugi bankrot jer su uvjeti za to svakako postojali. Povijest dosada┼ínjih svjetskih kriza, ┼íto god im bio uzro─Źnik i povod, nam pokazuje da se svjetsko gospodarstvo dosad uvijek oporavljalo na ovaj ili onaj na─Źin. No, povijest nam pokazuje i to da se krize ponavljaju. Na nama, izgleda, ostaje samo da se ┼íto bolje pripremimo na njih.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(tportal.hr/uredio:nsp)

Filed under: Bankarski sustav · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,