Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » KLIMA » DRUGI POGLED: Mogu li klimatske promjene biti uzrok izbjegli─Źke krize?

DRUGI POGLED: Mogu li klimatske promjene biti uzrok izbjegli─Źke krize?

klimatske-promjene-migracijaNestabilnost regije? Gra─Ĺanski ratovi? Diktatorski re┼żimi? Siroma┼ítvo? ÔÇô nabrajaju─çi, mogli bismo re─çi da su to sve uzroci izbjegli─Źke krize. Mo┼żemo li tome pridodati jo┼í jedan, mo┼żda i najva┼żniji, faktor, kojeg smo smetnuli s uma? Klimatska promjena je tako─Ĺer imala svoj utjecaj na ovakav razvoj doga─Ĺaja

Spomenimo da tako─Ĺer postoje studije koje vrlo konkretno povezuju dugogodi┼ínju jaku su┼íu u Kaliforniji s globalnim zagrijavanjem. Tamo naravno nije do┼ílo do vala izbjeglica, ali izaziva ozbiljne probleme.

Prema Internal Displacement Monitoring Centre (IDMC), centru za migracije, u periodu od 2008.-2014, godišnje se preselilo oko 25 milijuna ljudi s jednog mjesta na drugo zbog klimatskih nepogoda. Oko 80% uzroka migracija su hidro-klimatske nepogode (oluje, poplave, erozija tla, nedostatak pitke vode).

U 2014. godini, 38 milijuna ljudi se preselilo zbog politi─Źkih nestabilnosti. Prema podacima IDMC-a, postoji neraskidiva poveznica izme─Ĺu sociopoliti─Źkih i klimatskih migracija.

Bliski Istok se suo─Źio s jednom od najve─çih zatopljenja u svojoj povijesti u periodu od 2007.-2010. Pri─Źa sa Sirijom po─Źinje 2006. godine, kada je po─Źela velika su┼ía u toj zemlji, a trajala je do 2011. Su┼ía koja je pogodila Siriju, trajala je dulje od svih predvi─Ĺanja te se nije mogla objasniti prirodnim promjenama u klimi. Oko 85% stoke umire, a polja Halaby papri─Źice nestaju, ┼żargonski kazano, preko no─çi Sirijski predsjednik, Bashar al-Assad nije dao nikakve naknade obi─Źnim farmerima koji su najbrojniji, ve─ç je dijelio nov─Źane kompenzacije politi─Źki podobnima.

Tijekom velike su┼íe, milijun i pol Sirijaca je ostalo bez svojih usjeva i bili su primorani odseliti u velike gradove. Na unutarnju gra─Ĺansku pobunu se nadovezuje Assadovo ubijanje vlastitog naroda te izbija gra─Ĺanski rat.

Nedavno je javnosti predstavljen izvje┼ítaj ÔÇťA New Climate for Peace: Taking Action on Climate and Fragility RisksÔÇŁ koji je za G7 sastavio me─Ĺunarodni konzorcij nevladinih i me─Ĺuvladinih organizacija, koje se bave globalnom sigurnosti.

Izvje┼ítaj zaklju─Źuje da sprije─Źavanje klimatskih promjena mora postati vrhunski prioritet vanjskih politika jer one znatno poja─Źavaju i umna┼żaju lokalne i regionalne sukobe i globalne sigurnosne prijetnje. Spominje aktualne konflike u Siriji, Maliju i Etiopiji. Sprije─Źavanje klimatskih promjena mora se povezati s poticajem razvoja i gra─Ĺenjem mira.

Dan Smith, glavni tajnik organizacije International Alert, istovremeno upozorava da treba odbaciti jednostrane nazive kao ÔÇťklimatski ratÔÇŁ, koji se po─Źeo koristiti za sukob u Darfuru, jer zanemaruje sve druge ─Źimbenike koji dovode do sukoba i rata.

Izvje┼ítaj predla┼że uvo─Ĺenje globalnih procjena rizika, ograni─Źavanje fluktuacija cijena hrane, rast rezervi hrane i pobolj┼íanje prekograni─Źne suradnje u upravljanju vodama.

Ministri vanjskih poslova G7 u travnju su osnovali radnu grupu koja treba prou─Źiti te prijedloge.

Su┼ía izazvana globalnim promjenama pridonijela je izbijanju gra─Ĺanskog rata u Siriji, pokazuje nova studija. Prema raznim analizama, konflikt je potaknut slo┼żenom smjesom socijalnih, politi─Źkih, ekonomski i ekolo┼íkih ─Źimbinika.

Studija ÔÇťClimate change in the Fertile Crescent and implications of the recent Syrian droughtÔÇŁ, objavljena u ameri─Źkom ÔÇťProceedings of the National Academy of SciencesÔÇŁ, zaklju─Źuje da su ─Źovjekom uzrokovane klimatske promjene tako─Ĺer utjecale. Vi┼íegodi┼ínja su┼ía koja je po─Źela 2006. bila je katalizator sukoba. Vjerojatnost takvih dugotrajnih su┼ía zbog klimatskih je promjena dva do tri puta ve─ça.

Naravno da su┼ía nije sama uzrok rata, niti se odgovornost za mo┼że otkloniti od politi─Źkih i diplomatskih proma┼íaja.

Veliki utjecaj imalo je i prekomjerno kori┼ítenje podzemne vode tijekom prethodnih desetlje─ça, uz nedovoljno u─Źinkovite metode natapanja.

Sirija se nalazi u pojasu relativno vla┼żne i plodne zemlje na Srednjem Istoku, poznatom kao ÔÇťplodni polumjesecÔÇŁ. [Prostor gdje su nastale prve ljudske civilizacije.] Gotovo sva ki┼ía u Siriji pada tijekom ┼íest mjeseci izme─Ĺu studenoga i travnja.

Od 2006. do 2010. trajale su najgore vi┼íegodi┼ínje su┼íe od 1940.. Uz povi┼íene temperature, to je imalo dramati─Źne posljedice za poljoprivredu. Zima 2007.-2008. bila je najsu┼ía otkad postoje podaci. Urod je─Źma pao je za 67%, a p┼íenice za 47% u odnosu na prethodnu godinu.

┼Żitarice su se morale uvoziti, a vlada je ukinula subvencije za hranu i gorivo, pa su cijene hrane vi┼íe nego udvostru─Źene. U pet godina, oko 1,5 milijuna seljaka napustilo je zemlju i oti┼ílo u gradove. Tome treba pridodati dolazak izbjeglice iz Iraka, kojih ima izme─Ĺu 1,2 i 1,5 milijuna.

Prenapu─Źenost i nezaposlenost u gradovima doveli su do rasta kriminala i nemira, ali vlada nije poduzela adekvatne mjere. Kona─Źno su nemiri prerasli u pobunu i gra─Ĺanski rat.

U ─Źasopisu ÔÇťMiddle Eastern StudiesÔÇŁ objavljen je ─Źlanak Francesce de Ch├ótel sa Sveu─Źili┼íta Radboud (Nizozemska), o utjecaju su┼íe u razdoblju 2006.-2010. na izbijanje gra─Ĺanskoga rata u Siriji. Nije toliko va┼żna sama su┼ía, koliko proma┼íaj vlade da odgovori na humanitarnu krizu, ┼íto je bio jedan od okida─Źa pobune.

Po njenom sudu, sada┼ínja situcija je kulminacija 50 godina pogre┼ínog upravljanja vodom i zemlji┼ítem. Nepoputljivi pritisak da se pove─ça poljoprivredna proizvodnja i pro┼íiri navodnjavanje u─Źinio je kreatore politika slijepim na granice resursa; pretjerana ispa┼ía uzrokovala je ┼íirenje pustinja; ukidanje subvencija za dizel gorivo i mineralna gnojiva pove─çalo je siroma┼ítvo na selu, te su mnoge porodice ostavile svoja imanja da bi potra┼żile posao u gradu.

Veza izme─Ĺu klimatskih promjena i lokalnih etni─Źkih i vjerskih konflikata vidljiva je u Darfuru. Zbog u─Źestalih su┼ínih godina, zao┼ítreni su sukobi za zemlju izme─Ĺu sto─Źara i poljodjelaca. Plemenske i religijske podjele sekundarne su u tom konfliktu. A od dostignu─ça moderne civilizacije najdostupniji su kala┼ínjikovi, pa ima puno vi┼íe ┼żrtava nego ┼íto je prije bilo.

Sad se sli─Źna stvar doga─Ĺa na granici izme─Ĺu Banglade┼ía i Indije.

Jared Diamond u knjizi ÔÇťSlomÔÇŁ ukazuje da postoji povezanost izme─Ĺu genocida u Ruandi i prevelike napu─Źenosti, koja je dovela do ekolo┼íke krize. Sli─Źno se spominje za Darfur, gdje su u─Źestale su┼íne godine poja─Źale sukobe sto─Źara i ratara za plodnu zemlju.

Savjetni─Źka tvrtka za analizu rizika ÔÇťMaplecroftÔÇŁ izdala je novo izdanje svojeg ÔÇťClimate Change and Environmental Risk AtlasÔÇŁ. Identificira 32 zemlje u Africi i ju┼żnoj i jugoisto─Źnoj Aziji u kojima bi nesta┼íica hrane, povezana sa su┼íom i drugim prirodnim nesre─çama mogla dovesti do poja─Źanih pobuna i oja─Źati ekstremisti─Źke grupe, kao ┼íto je radikalni islamisti─Źki pokret Boko Haram u Nigeriji. Nevolje mogu pogoditi podru─Źja u kojima ┼żivi dvije milijarde ljudi.

Nesigurnost prehrane i rast cijena hrane bile su me─Ĺu uzrocima ÔÇťArapskog prolje─çaÔÇŁ, nara─Źito u Egiptu, kao i aktualnog sukoba u Siriji.

Studija je predo─Źena u okviru rada znanstvenika i predstavnika vlada, koji su se ovog tjedna okupili u Kopenhagenu, rade─çi na finalnoj, sinteti─Źkoj studiji IPCC o klimatskim promjenama, na osnovu tri studije objavljene u posljednjih 12 mjeseci. Finalni dokument bit ─çe objavljen 2. studenoga.
 
(ekoloskaekonomija.wordpress.com/uredio:nsp)

Filed under: KLIMA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,