Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » RAT KOJI NIKAD NE─ćE STATI: Ostav┼ítina 11. rujna

RAT KOJI NIKAD NE─ćE STATI: Ostav┼ítina 11. rujna

9-11-2001Teroristi─Źki napadi od 11. rujna 2001. su na sigurnosnu politiku SAD-a ostavili veliki trag. Prije svega u vidu ─Źeste uporabe bespilotnih letjelica u borbama, kao i ┼ípijuna┼że svih i sva─Źega po ─Źitavom svijetu

Dvanaest godina nakon teroristi─Źkih napada od 11. rujna 2001. u New Yorku se u nebo na mjestu gdje su nekad stajali neboderi World Trade Centera uzdi┼że jedan novi toranj. Ground Zero je odavno izgra─Ĺen. Navodni planer i re┼żiser ovih napada Osama bin Laden je mrtav. Ameri─Źka se vojska u me─Ĺuvremenu povukla iz Iraka. Povla─Źenje snaga iz Afganistana je planirano za 2014.

Ostala je sigurnosna politika koja od tada dominira mislima i djelima ameri─Źkih vlada. “Tijekom 1990-ih godina je u SAD-u vrijedio primat gospodarstva”, ka┼że stru─Źnjak za politi─Źke znanosti iz Centra za ameri─Źke studije u Heidelbergu Martin Thunert. To se nakon napada naglo promijenilo. “Nakon toga je zavladao primat sigurnosti. I tako je uz neke iznimke ostalo i danas”.

Tako korijene ratova uz pomo─ç bespilotnih letjelica ili nadzor tajnih slu┼żbi nad svim i sva─Źim treba tra┼żiti u mjerama koje su Amerikanci poduzeli nakon 11. rujna.

“Rat protiv terora”

Otkako je tada┼ínji ameri─Źki predsjednik George W. Bush ubrzo nakon ovih napada objavio “rat protiv terora”, tajne su slu┼żbe zna─Źajno ekspandirale. Prora─Źun za ukupno 16 tajnih slu┼żbi se, kako navodi Washington Post, od 2001. udvostru─Źio na 52,6 milijardi dolara. A zahvaljuju─çi otkri─çima biv┼íeg djelatnika ameri─Źke slu┼żbe NSA Edwarda Snowdena, svijet je saznao da tajne slu┼żbe nadgledaju komunikaciju svuda po svijetu.

2002. je ustanovljavanjem Ministarstva za domovinsku sigurnost nastao tre─çi najve─çi dr┼żavni ured Sjedinjenih Dr┼żava. Glavni zadatak oko 200.000 djelatnika je za┼ítita ameri─Źkih gra─Ĺana od teroristi─Źkih prijetnji. Izdaci za ameri─Źku vojsku su se od 2001. s 312,74 milijardi dolara popeli na 682,45 milijardi u 2012. To je prije svega posljedica ratova u Afganistanu i Iraku koje je SAD pod parolom “rata protiv terora” tamo vodio.

SAD nakon 11. rujna nije pove─çao samo svoje tajne slu┼żbe, istra┼żiteljske urede i borbene jedinice te ih me─Ĺusobno bolje povezao nego je i uvelike pro┼íirio njihove ovlasti. Jedan od temelja za to je bio zakon (Patriot Act) kojeg je Kongres izglasao 25. listopada 2001. pod utjecajem napada iz rujna te godine.

Taj savezni zakon je trebao biti vremenski ograni─Źen. Ali nakon njegova usvajanja Kongres ga je vi┼íe puta produ┼żavao. Zna─Źajni dijelovi tog zakona, koji u velikoj mjeri ograni─Źava gra─Ĺanska prava, i dalje su na snazi. Tako je snagama zakona i tajnih slu┼żbi omogu─çeno nadgledanje telefonske i internetske komunikacije te kontrola financijskih transakcija, uglavnom bez sudskog naloga. U drugim se slu─Źajevima od sudova o─Źekuje ili ih se ─Źak na to obvezuje, da odobravaju zahtjeve kaznenih progonitelja ─Źim bi se slu─Źaj na┼íao u sferi op─çeg interesa borbe protiv terorizma. Uz to je uveden posebni kazneni zakon na temelju kojeg strani dr┼żavljani osumnji─Źeni za terorizam, ako treba i bez sudskog naloga ili podizanja tu┼żbe, mogu biti pritvoreni na neodre─Ĺeno vrijeme, na primjer u logoru Guantanamo.

Nadgledanje, mu─Źenje, internetski rat, ciljana ubojstva

S rastom mo─çi tajnih slu┼żbi i vojske promijenile su se i njihove metode rada. Poznati su slu─Źajevi mu─Źenja iz Guantanama i iz logora i zatvora u Afganistanu i Iraku.

Budu─çi da se terorizam nakon 11. rujna decentralizirao, ameri─Źke borbene snage su se koncentrirale na asimetri─Źno vo─Ĺenje rata, ka┼że Martin Thunert. S tim u vezi stoje ciljana ubojstva, u kojima su bez sudskog procesa posebno u prvom redu likvidirani protivnici koje se smatralo potencijalnom opasno┼í─çu.

U me─Ĺuvremenu su preventivni napadi ameri─Źke vojske postali gotovo sami po sebi razumljivi. “Legitimnost preventivnih akcija je sve prihva─çenija”, ka┼że Peter Rudolf, stru─Źnjak za Ameriku iz njema─Źke Zaklade gospodarstvo i politika. “Rat u Iraku se prije svega opravdavao time da se radi o isklju─Źivanju neke mogu─çe budu─çe opasnosti. A kori┼ítenje bespilotnih letjelica slijedi ovu logiku”.

Bespilotne letjelice – ostav┼ítina traume 11. rujna

Predsjednik Barack Obama je upotrebu bespilotnih letjelica, s ─Źijim je kori┼ítenjem zapo─Źeo njegov prethodnik George W. Bush, zna─Źajno pro┼íirio. Zbog toga je od 2004., prema neovisnim izvje┼í─çima, u pogranni─Źnom podru─Źju izme─Ĺu Afganistana i Pakistana poginulo 3.500 ljudi, me─Ĺu njima na stotine civila. Ove su letjelice izvodile napade i u Jemenu i u Somaliji.

Obama na neki na─Źin nastavlja ono ┼íto je Bush jr. po─Źeo

Sigurnosnopoliti─Źki instrumenti i metode koji su nakon 11. rujna ustanovljeni i strate┼íki dalje modificirani stoga danas i dalje spadaju u repertoar ameri─Źke sigurnosne politike. Iako predsjednik Obama ove metode u budu─çnosti ┼żeli bolje regulirati, ─Źini se prili─Źno nevjerojatnim da ─çe SAD u budu─çnosti od njih odustati.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dw.de,youtube/uredio:nsp)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,