Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » RAT KOJI NIKAD NEĆE STATI: Ostavština 11. rujna

RAT KOJI NIKAD NEĆE STATI: Ostavština 11. rujna

9-11-2001Teroristički napadi od 11. rujna 2001. su na sigurnosnu politiku SAD-a ostavili veliki trag. Prije svega u vidu česte uporabe bespilotnih letjelica u borbama, kao i špijunaže svih i svačega po čitavom svijetu

Dvanaest godina nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. u New Yorku se u nebo na mjestu gdje su nekad stajali neboderi World Trade Centera uzdiže jedan novi toranj. Ground Zero je odavno izgrađen. Navodni planer i režiser ovih napada Osama bin Laden je mrtav. Američka se vojska u međuvremenu povukla iz Iraka. Povlačenje snaga iz Afganistana je planirano za 2014.

Ostala je sigurnosna politika koja od tada dominira mislima i djelima američkih vlada. “Tijekom 1990-ih godina je u SAD-u vrijedio primat gospodarstva”, kaže stručnjak za političke znanosti iz Centra za američke studije u Heidelbergu Martin Thunert. To se nakon napada naglo promijenilo. “Nakon toga je zavladao primat sigurnosti. I tako je uz neke iznimke ostalo i danas”.

Tako korijene ratova uz pomoć bespilotnih letjelica ili nadzor tajnih službi nad svim i svačim treba tražiti u mjerama koje su Amerikanci poduzeli nakon 11. rujna.

“Rat protiv terora”

Otkako je tadašnji američki predsjednik George W. Bush ubrzo nakon ovih napada objavio “rat protiv terora”, tajne su službe značajno ekspandirale. Proračun za ukupno 16 tajnih službi se, kako navodi Washington Post, od 2001. udvostručio na 52,6 milijardi dolara. A zahvaljujući otkrićima bivšeg djelatnika američke službe NSA Edwarda Snowdena, svijet je saznao da tajne službe nadgledaju komunikaciju svuda po svijetu.

2002. je ustanovljavanjem Ministarstva za domovinsku sigurnost nastao treći najveći državni ured Sjedinjenih Država. Glavni zadatak oko 200.000 djelatnika je zaštita američkih građana od terorističkih prijetnji. Izdaci za američku vojsku su se od 2001. s 312,74 milijardi dolara popeli na 682,45 milijardi u 2012. To je prije svega posljedica ratova u Afganistanu i Iraku koje je SAD pod parolom “rata protiv terora” tamo vodio.

SAD nakon 11. rujna nije povećao samo svoje tajne službe, istražiteljske urede i borbene jedinice te ih međusobno bolje povezao nego je i uvelike proširio njihove ovlasti. Jedan od temelja za to je bio zakon (Patriot Act) kojeg je Kongres izglasao 25. listopada 2001. pod utjecajem napada iz rujna te godine.

Taj savezni zakon je trebao biti vremenski ograničen. Ali nakon njegova usvajanja Kongres ga je više puta produžavao. Značajni dijelovi tog zakona, koji u velikoj mjeri ograničava građanska prava, i dalje su na snazi. Tako je snagama zakona i tajnih službi omogućeno nadgledanje telefonske i internetske komunikacije te kontrola financijskih transakcija, uglavnom bez sudskog naloga. U drugim se slučajevima od sudova očekuje ili ih se čak na to obvezuje, da odobravaju zahtjeve kaznenih progonitelja čim bi se slučaj našao u sferi općeg interesa borbe protiv terorizma. Uz to je uveden posebni kazneni zakon na temelju kojeg strani državljani osumnjičeni za terorizam, ako treba i bez sudskog naloga ili podizanja tužbe, mogu biti pritvoreni na neodređeno vrijeme, na primjer u logoru Guantanamo.

Nadgledanje, mučenje, internetski rat, ciljana ubojstva

S rastom moći tajnih službi i vojske promijenile su se i njihove metode rada. Poznati su slučajevi mučenja iz Guantanama i iz logora i zatvora u Afganistanu i Iraku.

Budući da se terorizam nakon 11. rujna decentralizirao, američke borbene snage su se koncentrirale na asimetrično vođenje rata, kaže Martin Thunert. S tim u vezi stoje ciljana ubojstva, u kojima su bez sudskog procesa posebno u prvom redu likvidirani protivnici koje se smatralo potencijalnom opasnošću.

U međuvremenu su preventivni napadi američke vojske postali gotovo sami po sebi razumljivi. “Legitimnost preventivnih akcija je sve prihvaćenija”, kaže Peter Rudolf, stručnjak za Ameriku iz njemačke Zaklade gospodarstvo i politika. “Rat u Iraku se prije svega opravdavao time da se radi o isključivanju neke moguće buduće opasnosti. A korištenje bespilotnih letjelica slijedi ovu logiku”.

Bespilotne letjelice – ostavština traume 11. rujna

Predsjednik Barack Obama je upotrebu bespilotnih letjelica, s čijim je korištenjem započeo njegov prethodnik George W. Bush, značajno proširio. Zbog toga je od 2004., prema neovisnim izvješćima, u pogranničnom području između Afganistana i Pakistana poginulo 3.500 ljudi, među njima na stotine civila. Ove su letjelice izvodile napade i u Jemenu i u Somaliji.

Obama na neki način nastavlja ono što je Bush jr. počeo

Sigurnosnopolitički instrumenti i metode koji su nakon 11. rujna ustanovljeni i strateški dalje modificirani stoga danas i dalje spadaju u repertoar američke sigurnosne politike. Iako predsjednik Obama ove metode u budućnosti želi bolje regulirati, čini se prilično nevjerojatnim da će SAD u budućnosti od njih odustati.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dw.de,youtube/uredio:nsp)

Klonirani odrezak na tanjuru
Prirodni zaslađivači - Kompletan vodič kroz prirodna sladila

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama