Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » HRVATSKA: Koga briga za divljanje javnog duga? ┼Żivot u ratnoj pro┼ílosti donio siroma┼ítvo, dekadenciju i pad morala!

HRVATSKA: Koga briga za divljanje javnog duga? ┼Żivot u ratnoj pro┼ílosti donio siroma┼ítvo, dekadenciju i pad morala!

hrvatska-ekonomija-kontejnerHrvatski politi─Źari, izgleda, nemaju rje┼íenje za goru─çi problem javnog duga koji se tek usputno spominje. U prvi plan se, uo─Źi skorih parlamentarnih izbora, guraju ideolo┼íka pitanja

ÔÇ×Ova je vlada zadu┼żila zemlju vi┼íe no ijedna prethodna, ─Źak 90 milijardi kuna, a do kraja mandata taj ─çe se dug popeti na 100 milijardiÔÇť, optu┼żbe su koje sti┼żu iz oporbenog HDZ-a. Vladaju─çi SDP-ovci odgovaraju da se dobar dio tog duga odnosi na refinanciranje skupih kredita koje su podignule upravo HDZ-ove vlade. Ekonomisti upozoravaju da je alarm upaljen i da zemlji treba vodstvo koje ─çe se ozbiljno i odlu─Źno obra─Źunati s javnim dugom koji se pribli┼żava udjelu od 88% BDP-a uz 260 tisu─ça nezaposlenih, no politi─Źari ih, ─Źini se, ne ─Źuju.

Vedrana Pribi─Źevi─ç, znanstvenica iz Zagreba─Źke ┼íkole ekonomije i menad┼żmenta, obja┼ínjava da ipak postoji razlika izme─Ĺu zadu┼żenja prija┼ínjih i aktualne vlade. ÔÇ×Treba pogledati zadnjih 20 godina. Djelomi─Źno je to bilo za kapitalne projekte poput autocesta i to je puno bolje od zadu┼żivanja zbog financiranja pla─ça u javnom sektoru, jer autoceste mogu generirati rastÔÇť, obja┼ínjava za DW te dodaje da optu┼żbe iz HDZ-a donekle imaju smisla.

ÔÇ×Prija┼ínje vlade su se zadu┼żivale da bi stvorile kapitalna dobra. Nije savr┼íeno, ali je puno bolje od ovoga ┼íto radi aktualna vlada. Iako mislim da ba┼í HDZ ne bi trebao nikoga prozivati. Treba znati i da su krediti koji su uzimani za autoceste bili dosta skupi i dio ih je morao biti refinanciran, bez obzira tko je na vlasti. Istina je negdje na pola puta.ÔÇť

Smanjene investicije, pove─çani teku─çi rashodi

Da visina i dinamika rasta javnog duga ne bi trebala biti predmetom strana─Źkih razmirica, ka┼że nam glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav ┼áanti─ç. Umjesto toga, dodaje, nu┼żan je konsenzus kako bi se rije┼íio ovaj goru─çi problem koji je po─Źeo godinama prije krize, ali nije bio vidljiv zbog dinami─Źnog gospodarskog rasta potaknutog povoljnim me─Ĺunarodnim okru┼żenjem. ÔÇ×Bio je to rast na dr┼żavnim investicijama, potro┼ínji ku─çanstava financiranoj jeftinim kreditima iz inozemstva i kao takav nije bio dugoro─Źno izdr┼żljivÔÇť, misli ┼áanti─ç.

ÔÇ×Umjesto temeljitih zaokreta, doga─Ĺala su se samo polovi─Źna rje┼íenja s kratkotrajnim efektom. Takva su rje┼íenja za politi─Źare bila jednostavnija. Javni dug raste brzo. Raste najbr┼że kada promatramo usporediva gospodarstva EU-a u regiji. Prora─Źunski manjak je i dalje velik, a dogodilo se i pogor┼íanje strukture javne potro┼ínje; smanjivale su se kapitalne investicije i subvencije privatnom sektoru, dok su se teku─çi rashodi pove─çavali.ÔÇť

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je prema podacima Eurostata 2014. iznosila 16,1 posto. Ve─çu stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji imale su samo Gr─Źka i ┼ápanjolska.

┼áanti─ç tako vladama zamjera to ┼íto su, poku┼íavaju─çi odr┼żavati razinu javne potro┼ínje, mijenjale porezni sustav pri ─Źemu su zapravo pogodovale recesiji; u nesigurnom okru┼żenju poduzetnici su manje ulagali, a ku─çanstva su manje tro┼íila. ÔÇ×Prisjetite se kriznog poreza, smanjivanja pa odmah i pove─çavanja doprinosa za zdravstvo, pove─çanja sni┼żene stope PDV-a… Politika odbijanja pravih konsolidacijskih mjera i reformi je imala vi┼íe prorecesijski efekt no ┼íto je suzdr┼żavanje od mjera ┼ítednje pozitivno djelovalo na gospodarstvo. Danas se Republika Hrvatska zadu┼żuje povoljnije nego 2009. godine, no to nije rezultat percepcije za Hrvatsku, ve─ç se radi o ukupnim globalnim kretanjima.ÔÇť

Javna administracija kao izborna baza

Po─Źetkom srpnja objavljeno je da se Hrvatska zadu┼żila dodatnih ┼íest milijardi kuna, a ministar financija Boris Lalovac poru─Źuje da je dobro ┼íto je rije─Ź o doma─çem tr┼żi┼ítu. No, prije svega, ka┼że Vedrana Pribi─Źevi─ç, treba vidjeti da te obveznice kupuju mahom mirovinski fondovi i banke. ÔÇ×Druga─Źije je ako imate problem unutarnjeg duga, ako je vlada du┼żna vlastitim gra─Ĺanima, doma─çim fondovima i bankama.

Kada ste du┼żni vanjskim kreditorima, postoji puno ve─ça mogu─çnost defaulta (status neispunjavanja obaveza, op. a.). Vlada se zadu┼żila ne┼íto skuplje s 4,5% kamata, nego ┼íto bi to bio slu─Źaj na vanjskom tr┼żi┼ítu, ali iz perspektive ministra financija to izgleda kao bolja opcija. Usudila bih se re─çi, lak┼íe je ako ne platite doma─çim kreditorima nego stranim, u slu─Źajevima da ne platite.ÔÇť

Milanovi─çeva garnitura, obja┼ínjava Pribi─Źevi─ç, nije iskoristila povjerenje koje je dobila da se obra─Źuna sa svim vidovima korupcije i da Hrvatsku postavi na solidne institucionalne noge. Umjesto toga, nastavljeno je s HDZ-ovom praksom odr┼żavanja pretjerano glomazne javne administracije. ÔÇ×I njihova izborna baza dolazi iz istog mjesta kao i HDZ-ova, a to je javna uprava na svim mogu─çim razinama. Skoro su izbori. Zbog toga se ni ne pri─Źa o proceduri prekomjernog deficita u kojoj se Hrvatska nalazi. Reformske mjere nisu ne┼íto ┼íto je vlada ocijenila kao ne┼íto ┼íto bi im moglo pomo─çi u izbornoj trci. Ali varaju se. Istra┼żivanja pokazuju da su Hrvati protr┼żi┼íno orijentirani i spremni za reforme. Vide da nema drugog izlaza. Kada bi se to dobro upakiralo, kao ┼íto je upakirao Cameron u Velikoj Britaniji, bira─Źi bi birali reforme.ÔÇť

Zaustaviti politi─Źka kadroviranja i nepotizam

Iako se o javnom dugu naj─Źe┼í─çe govori u kontekstu izgradnje autocesta, Pribi─Źevi─ç napominje da ne treba zaboraviti ni javna poduze─ça koja su se zadu┼żivala, a njihovi su radnici imali ve─çe pla─çe od ostatka dr┼żavnog aparata i od radnika u privatnom sektoru. ÔÇ×Ta poduze─ça su rak-rana hrvatske ekonomije, prvenstveno jer se tamo kadrovira politi─Źki, glomazna su i nisu se spremna prilagoditi. U idu─çih pet godina bi dio tih poduze─ça trebalo privatizirati na na─Źin da se ide u liberalizaciju usluge, a ne da se proda infrastruktura kao ┼íto je to bilo u slu─Źaju HT-a. Kada je rije─Ź o autocestama moramo odlu─Źiti ho─çemo li promijeniti uvjete natje─Źaja i dovesti stru─Źan menad┼żment iz privatnog sektora ili ─çe se dati u koncesiju; ovako vi┼íe jednostavno ne ide.ÔÇť

─îini se da Hrvatska po tome sli─Źi na Gr─Źku koja tako─Ĺer ima ogroman javni sektor s privilegiranim radnicima, a koji je ko─Źnica efikasnim reformama. Pribi─Źevi─ç tako isti─Źe i najnoviju nepotisti─Źku epizodu iz Zagreba─Źkog elektri─Źnog tramvaja u kojem je jedan od sindikata s Upravom dogovorio prednost prilikom zapo┼íljavanja za supru┼żnike i djecu njihovih radnika. ÔÇ×To govori koja je ja─Źina tih lobija. To je ne┼íto ┼íto je u Gr─Źkoj bilo normalno, tamo takve vijesti nisu zavr┼íavale u vijestima. I pri tome je Gr─Źka ipak, ne biste vjerovali, jo┼í manje institucionalno razvijena u Hrvatskoj, ona ─Źak nema ni katastar i jedinstveni registar fizi─Źke imovine.ÔÇť

Ipak gr─Źki scenarij?

Zna─Źi li to da je zemlja sve bli┼że gr─Źkom scenariju? ÔÇ×Hrvatske fiskalne neravnote┼że, unato─Ź nepovoljnim trendovima u javnim financijama, manje su izra┼żene nego u Gr─Źkoj. Kao mala zemlja Hrvatska treba biti prilagodljivija reformama, a nakon izbori, uz primjenu adekvatnih mjera, strukturnim reformama mo┼żemo pove─çati potencijalni rast BDP-a, a kroz fiskalnu konsolidaciju mo┼żemo smanjiti javnu potro┼ínju s naglaskom na njezinu strukturu. Ona mora biti usmjerena na stavke koje ─çe povla─Źiti ve─çe perspektive za gospodarski rast. Treba smanjivati tro┼íkove javne uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava.

U┼íte─Ĺena sredstva treba usmjeriti u reformu sustava obrazovanja, jer za malu zemlju s nepovoljnom demografijom i migracijama, razvoj ljudskog potencijala je klju─Źni ─Źimbenik dugoro─Źnog rastaÔÇť, ka┼że ekonomist ┼áanti─ç. Dodaje da su odga─Ĺanja stvarnih reformi dovela do toga da ─çe Hrvatska biti u nezavidnoj situaciji, ako do─Ĺe do poreme─çaja na me─Ĺunarodnom tr┼żi┼ítu kapitala. ÔÇ×Sada┼ínja razina kamatnih stopa nije pravilo, ve─ç izuzetak, koji je posljedica relativno sporog oporavka Eurozone, ali i rizika od deflacije. Hrvatska ─çe se suo─Źiti i s rastom referentnih kamatnih stopa, ali i s rastom premija rizika. Budimo svjesni da smo percipirani kao izrazito rizi─Źno gospodarstvo.ÔÇť

Ekonomistica Pribi─Źevi─ç pak predvi─Ĺa da ─çe doba jeftinog zadu┼żivanja zavr┼íiti najkasnije po─Źetkom 2017. godine i zaklju─Źuje da s ovakvim tempom rasta javnog duga, u uvjetima u kojima ne raste BDP, Hrvatska nema velikih izgleda. ÔÇ×U tom slu─Źaju prognoziram gr─Źki scenarij u idu─çih pet do ┼íest godina. S tim da je Hrvatska za EU puno manje bitna, jer nije u Eurozoni i jo┼í je manja svojim udjelom u ukupnom BDP-u. Bit ─çemo potpuno nebitni u toj pri─Źi i mo─çi ─çemo u ti┼íini defaultirati, ako se ne┼íto ne poduzmeÔÇť, ka┼że Vedrana Pribi─Źevi─ç.
 

 
(dw.de,youtube/uredio:nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , ,