Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEORIJE ZAVJERE » PO─îELA UTRKA U IMOVINSKO-PRAVNIM ODNOSIMA: Amerikanci odlu─Źili prisvojiti Mjesec!

PO─îELA UTRKA U IMOVINSKO-PRAVNIM ODNOSIMA: Amerikanci odlu─Źili prisvojiti Mjesec!

mjesec-pentagonU SAD-u je predlo┼żen prijedlog zakona kojim se u─Źvr┼í─çuje pravo vlasni┼ítva nad svemirskim resursima. Njime bi Amerika prisvojila pravo na iskori┼ítavanje mjese─Źevih resursa, posebno na eksploataciju helija-3, visokokvalitetnog i idealnog goriva za atomske reaktore

Gledaju─çi u no─çno nebo, mo┼żemo se diviti ljepoti punog Mjeseca kao dijelu univerzalne slike Bo┼żjeg stvaranja. Ali, ho─çemo li uskoro gledaju─çi Mjesec istodobno gledati i dio ameri─Źkog teritorija? Uz aktualne geopoliti─Źke bitke na Zemlji, ─Źini se kako se nova podjela svijeta sve sna┼żnije projicira i na svemirska prostranstva. Gospodstvo nad svemirom nije va┼żno isklju─Źivo s pozicije vojno-strate┼íke, elektroni─Źke ili komunikacijske dominacije nad ovozemaljskim procesima, ve─ç i u smislu ovladavanja bogatstvima jo┼í neistra┼żenih svjetova.

Naime, U SAD-u je ovih dana predlo┼żen projekt zakona kojim se u─Źvr┼í─çuje pravo vlasni┼ítva nad svemirskim resursima. Na taj bi na─Źin Amerika ┼żeljela prisvojiti pravo na iskori┼ítavanje resursa koji bi se dobivali na Mjesecu. Poseban interes predstavlja eksploatacija helija-3, kao visokokvalitetnog i idealnog goriva za atomske reaktore. Zakon kojeg predla┼że ameri─Źka Komisija za vrijednosnice i burze, morao bi urediti temeljne pozicije glede kori┼ítenja svemirskih resursa. Njihova posljedica zadirat ─çe u samu bit rje┼íavanja mo┼żebitnih sudskih sporova.

Ameri─Źki fizi─Źar Gerald Kulcinski s Wisconsin Energy Institutea misli kako se s povr┼íine Mjeseca mo┼że dobiti oko milijun tona helija-3. Svega 40 tona toga rijetkog plina dostatno je za osiguranje energije SAD-u za jednu godinu.

Direktor njema─Źkog Instituta za zra─Źno i svemirsko pravo K├Âlnskog univerziteta, prof. Stephan Hobe, izjavio je kako suglasno me─Ĺunarodnom dogovoru, Mjesec pripada cijelom ─Źovje─Źanstvu, a ne bilo kojoj pojedinoj dr┼żavi. Tako─Ĺer i eksploatacija resursa s Mjeseca mora imati dozvolu u skladu s dana┼ínjim me─Ĺunarodnim pravom.

Jedna od prvih ameri─Źkih tvrtki koja je uloge stavila na poslove s asteroidima je Planetary Resources, a me─Ĺu njenim investitorima su i osniva─Ź tra┼żilice Google, Larry Page i filmski redatelj James Cameron.

Kako su Rusija i Kina upravo ove godine objavile planove o zajedni─Źkom letu na Mjesec koje pripremaju njihove svemirske agencije s ciljem omogu─çavanja kori┼ítenja mjese─Źevih resursa za ljudske potrebe, postalo je razvidno da je zapo─Źela bitka za jedini Zemljin prirodni satelit i eksploataciju njegovih bogatstava. Slu┼żbene ruske i kineske reakcije na inicijativu ameri─Źkog predlagatelja zakona, jo┼í uvijek nema. Me─Ĺutim, svatko si mo┼że predo─Źiti kakvu bi buru u svijetu izazvao taj potez, da su ga slu─Źajno inicirale Rusija ili Kina, ┼żele─çi za sebe prisvojiti mjese─Źeva prirodna bogatstva.

─îini se kako u bliskoj budu─çnosti i na Mjesecu mo┼że postati vrlo vru─çe, ─Źak i na njegovoj strani koja je uvijek ÔÇ×le─ĹimaÔÇť okrenuta sun─Źevu izvoru topline.

Hladni rat i svemirska utrka

U vrijeme Hladnog rata, SSSR i SAD vodili su i tzv. svemirsku utrku, u kojoj su u odre─Ĺenim trenucima postizali zapanjuju─çe rezultate. Obi─Źnoj javnosti najupe─Źatljiviji dosezi te utrke i danas su, svakako, prvi ─Źovjekov let u svemir (Jurij Gagarin) i prvo ─Źovjekovo slijetanje na Mjesec (Neil Armstrong). SSSR je u trenucima svoje najve─çe snage u drugoj polovici 70-ih godina pro┼ílog stolje─ça, razvio i projekt stacionarne svemirske postaje ÔÇ×MirÔÇť o kojem se nije puno govorilo. On je istodobno predstavljao i predmet zabrinutosti i predmet interesa SAD-a jer je, za razliku od NASA-inog programa Space Shuttle, omogu─çavao permanentan boravak astronauta u Zemljinoj ni┼żoj orbiti i sustavno obavljanje eksperimenata. NASA je po─Źetkom 80-ih godina planirala izgradnju modularne postaje ÔÇ×FreedomÔÇť kao odgovor na ruske projekte, ali nije za┼żivjela zbog financijskih i konstrukcijskih problema. Rusi su za 1990. planirali realizaciju i novog projekta ÔÇ×Mir-2ÔÇť ali zbog raspada SSSR-a i nedostatka sredstava do njega nije do┼ílo.

Propa┼í─çu SSSR-a i gospodarskog kraha njegove nasljednice Rusije, projekt ÔÇ×Mir-2ÔÇť je otkazan, a Amerikancima je po┼ílo za rukom taj projekt, uz suglasnost ruskog dr┼żavnog vrha iz 1992., pretvoriti u me─Ĺunarodni, te on danas nosi naziv ÔÇô Me─Ĺunarodna svemirska postaja (ISS). U novom projektu, u koji je u me─Ĺuvremenu ubrizgana ogromna koli─Źina novca, sudjeluju Ruska svemirska agencija RKA (Roskosmos), Ameri─Źka svemirska agencija NASA, japanska YAXA, kanadska CSA i europska ESA. Nakon zavr┼íetka planiranih zada─ça u konstrukciji postaje, ona ─çe se sastojati od ┼íesnaest modula koji uklju─Źuju laboratorije, zra─Źne komore, ─Źvori┼íta i ┼żivotni prostor. Gotovo svi moduli (njih 15) su ve─ç dostavljeni bilo ruskim raketama Proton ili Sojuz, bilo ameri─Źkim Space Shuttleima, koji su u me─Ĺuvremenu ÔÇô ukinuti. Vlasni┼ítvo i uporaba ISS-a regulirani su me─Ĺunarodnim ugovorima prema kojima je Rusiji omogu─çeno zadr┼żavanje punog vlasni┼ítva nad svojim modulima, a ostatak postaje se dijeli izme─Ĺu ostalih sudionika u projektu.


ISS je smje┼íten u orbiti izme─Ĺu 278 i 460 kilometara iznad povr┼íine Zemlje, a giba se prosje─Źnom brzinom od gotovo 28.000 km/h. Kao takav, ISS ima veliki zna─Źaj za testiranje pojedinih komponenti svemirskih brodova koji ─çe se koristiti za ljudske misije na Mjesec i Mars. Me─Ĺutim, zemaljska politi─Źka realnost i povratak u ÔÇ×hladni rat 2ÔÇť donose i mo┼żebitni prekid suradnje Amerikanaca i Rusa u ve─ç zapo─Źetim projektima svemirskih istra┼żivanja. I to bez obzira ┼íto se tome o┼ítro protive astronauti obiju zemalja i profesionalci iz struke ÔÇô mati─Źnih svemirskih agencija.

Kongres zabranio uvoz ruskih motora

Bolji poznavatelji astronautike sigurno znaju kako ameri─Źki raketoplani za svoje izvanorbitalne letove koriste i sna┼żne ruske raketne motore. Ali da i Pentagon u zna─Źajnoj mjeri koristi ruske motore u proizvodnji vojnih raketa, ipak je puno manje poznato. Upravo je ovih dana New York Times pisao u svezi odluke ameri─Źkog Kongresa da se zbog sankcija Rusiji zabrani uvoz njihovih raketnih motora. Na taj na─Źin ameri─Źki zakonodavac je u neudobnu situaciju doveo i sam Pentagon. Pristalice zabrane ne ┼żele da novac iz ameri─Źkog prora─Źuna ide u rusku blagajnu. Me─Ĺutim, pi┼íe NYT, u Americi jo┼í uvijek ne postoji alternativa ruskom raketnom motoru RD-180 za ameri─Źku raketu ÔÇ×Atlas-5ÔÇť, a kori┼ítenje drugih raketa suo─Źava se s ─Źitavim nizom ekonomskih pote┼íko─ça.

Naime, nakon ruskog prisvajanja Krima, Kongres je donio zakon kojim se zabranjuje Ministarstvu obrane kupovina ruskih raketnih motora koje je ameri─Źka vojska koristila u vojne i obavje┼ítajne svrhe od 2000. godine. Nakon svega pet mjeseci od stupanja zakona na snagu, Pentagon je po─Źeo vr┼íiti pritisak na Kongres s ciljem relaksiranja tog zakona. Me─Ĺutim, to se ne svi─Ĺa mnogim kongresnicima, na ─Źelu sa senatorom Johnom McCainom iz grupacije tzv. jastrebova iz Republikanske stranke. Neki njihovi ─Źlanovi rukovode se jednostavnim na─Źelom: Mo┼żete li vi zamisliti utrku u osvajanju svemira s kori┼ítenjem ruskih raketa? Zbog suprotstavljenih stavova, sljede─çih mjeseci u Kongresu po toj temi predstoje ┼żestoke rasprave.

U grupaciji pristalica omek┼íavanja zabrane je i vrlo utjecajna tvrtka United Launch Alliance koja se bavi lansiranjem raketa, a tako─Ĺer i ameri─Źki ministar obrane Ashton Carter, kao i direktor krovne Nacionalne obavje┼ítajne slu┼żbe (NSA) James Clapper, koji je izjavio kako odustajanje od ruskih motora ÔÇ×predstavlja velike te┼íko─çeÔÇť za ispunjenje programa obrane i obavje┼ítajnih aktivnosti. Vlasti jo┼í tra┼że kompromis, a incident predstavlja ÔÇ×seizmi─Źki pomakÔÇť u odnosima SAD-a i Rusije, poglavito u kontekstu dogovora s Rusijom postignutog poslije zavr┼íetka Hladnog rata o kori┼ítenju ruskih raketnih motora.

Dobrodošla ruska pomoć

Novonastalo stanje dovelo je do suglasnosti Pentagona i United Launch Alliancea o potrebi vlastite proizvodnje raketnih motora. Me─Ĺutim, zapovjednica Zrakoplovnih snaga SAD-a, Deborah Lee James, izjavila je kako ─çe nedostupnost ruskih RD-180 ostaviti ameri─Źke ÔÇ×AtlaseÔÇť prizemljene do 2018. godine. Osim toga, stru─Źnjaci ka┼żu da izgraditi alternativu ruskim motorima nije tako jednostavno, imaju─çi u vidu manjak financija i razvojne vizije, kao i problem birokracije.

Me─Ĺutim, sve ide na ruku drugoj konkurentskoj ameri─Źkoj tvrtci SpaceX, koja koristi vlastite motore Falcon-9 i ne ovisi o Rusima. Me─Ĺutim, oni su znatno skuplji od ruskih, a po kvaliteti nisu superiorni. Upravo se tom ─Źinjenicom i rukovodio Pentagon koji je ┼żelio izbje─çi monopolisti─Źku poziciju SpaceX, te omogu─çiti zdravu konkurenciju izme─Ĺu tvrtki koje se bave lansiranjem raketa.

Pro┼ílotjedna eksplozija rakete Falcon-9 pri njezinom poku┼íaju dostave opreme i namirnica za posadu ISS-a, jo┼í je vi┼íe produbila nesuglasja i unijela dodatni nemir glede budu─çnosti ameri─Źkog svemirskog programa kao unilateralnog projekta. Nakon svega nekoliko dana od eksplozije, u pomo─ç je usko─Źila ruska raketa Sojuz, koja je istu opremu uspje┼íno dostavila posadi ISS-a koju trenuta─Źno ─Źine ameri─Źki i dvojica ruskih astronauta.
 

 
(dnevno.hr,youtube/uredio:nsp)

Filed under: TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , ,