Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » 9 MITOVA O GRČKOJ KRIZI

9 MITOVA O GRČKOJ KRIZI

grcka-krizaGrčki građani su nedavno na izborima odlučili o svojoj sudbini. Ukratko, oni će ili prihvatiti ili odbaciti uvjete vjerovnika. Ali o čemu se tu doista radi?

Možda nije sve onako kako izgleda. Pratio sam ovaj proces iz SAD i iz Atene, jer već četiri godine surađujem s ministrom financija Yanis Varufakisem. Vidio sam stvaranje raznih mitova o grčkoj krizi. Evo prvih devet:

1. Na referendumu se glasa o euru. Čim je premijer Alexis Tsipras najavio referendum, Francois Hollande, David Cameron, Mateo Renci i njemački vicekancelar Sigmar Gabriel su poručili grčkim građanima da reći “Ne” će dovesti do izlaska njihove zemlje iz eurozone.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je otiÅ¡ao korak dalje rekavÅ¡i da “Ne” znači izlazak iz Europske unije. Međutim, grčka vlada je viÅ¡e puta naglasila da bez obzira na ishod referenduma, Grčka ostaje u eurozoni iu EU. A i prema samim ugovorima o Europskoj uniji i eurozoni, ona ne može biti izbačena iz njih.

2. MMF je fleksibilan. Direktorica MMF-a Christine Lagarde tvrdi da je njena institucija pokazala “fleksibilnost” u pregovorima s Grčkom. Međutim, MMF nije učinio niti jedan ustupak tijekom posljednja četiri mjeseca, naročito kada je riječ o porezima, mirovinama, plaćama, kolektivnim ugovorima i razini grčkog duga.

Glavni grčki pregovarač Euklid Cakalatos nam u svojim biljeÅ¡kama otkriva detalje pregovora i zaključuje: “Å to grčka vlada misli o predloženoj fleksibilnosti Institucija? To je odlična ideja. “

3. Vjerovnici su velikoduÅ¡ni. Angela Merkel je uvjete koje su ponudili vjerovnici nazvala “velikoduÅ¡nima”. U stvari, vjerovnici su nastavili inzistirati na strogim mjerama Å¡tednje zasnovanim na neostvarivom proračunskom suficitu i na nastavku drakonske politike koja je Grčku gurnula u depresiju. Restrukturiranje duga, očito neophodno, također je odbijeno.

4. ECB Å¡titi financijsku stabilnost Grčke. Centralna banka bi trebao Å¡tititi financijsku stabilnost solventnih banaka. Ali od početka veljače ECB je zaustavila izravno financiranje grčkih banaka i nastavila ih hraniti na slamku skupim novcem pod posebnim “hitnim” uvjetima.

To je dovelo do prvog tihog “juriÅ¡a na banke”, koji je paralizirao ekonomsku aktivnost. Kada su pregovori prekinuti, ECB je zaustavila i ovu pomoć, Å¡to je dovelo do drugog, pravog “juriÅ¡a na banke”. Grčke banke su onda nametnule kontrolu kretanja kapitala, Å¡to je za posljedicu imalo njihovo faktičko zatvaranje.

5. Grčka vlada ugrožava savez sa SAD. Ovu brigu izražavaju neki američki konzervativci, koji smatraju da je grčka ljevičarska vlada proruska i protiv NATO-a. Točno je da grčka ljevica tradicionalno ima nesuglasice sa SAD, osobito s CIA i njenom podrškom grčkoj vojnoj hunti koja je vladala ovom zemljom u razdoblju 1967-1974. Međutim, stavovi grčke ljevice su se promijenili, zahvaljujući djelomično i iskustvu s Njemačkom. Ova vlada je proamerička, i odana članica NATO saveza.

6. Alexis Tsipras misli da je MMF “mafijaÅ¡ka” organizacija. Ovo je bio prenapuhani naslov Bloomberga iznad analize jednog umjerenog Ciprasovog govora u parlamentu, u kojem je ukazao da su prognoze MMF-a bile pogubno optimistične. U stvari, sva Tsipras pisma vjerovnicima pisana su formalnim i pristojnim jezikom.

7. Grčka vlada igra igre. Ministar financija Varufakis je teoretičar igara, pa su lijeni novinari mjesecima njegove postupke poredili s igrom pokera. Varufakis je prije dva tjedna u Heraklionu ponovo opovrgao ove tvrdnje: “Mi ne blefiramo. Mi se čak ni ne pravimo da blefiramo “.

Oni zaista nemaju asa u rukavu. Grčke crvene linije, principi od kojih ova vlada neće odstupiti, kao što su zajamčena radna prava, razina najnižih mirovina ili otpor bagatelnim privatizacijama, jasni su od prvog dana pregovora.

8. “Da” je spas Europe. “Da” bi značilo joÅ¡ viÅ¡e Å¡tednje i socijalnu propast, a vlada koja bi to primjenjivala bi kratko trajala. Vladu Tsiprasa i Varufakisa – posljednjih lidera autentične proeuropske ljevice u čitavoj Europi, zamijenili bi antievropljani, a sa njima i nacistička partija Zlatna zora. Antievropski požar bi se zatim proÅ¡irio na Francusku, Britaniju i Å panjolsku.

9. “Ne” je kraj Europe. U stvari, samo “Ne” može spasiti Grčku, a time ujedno i Europu. “Ne” znači da građani Grčke neće pokleknuti, da njihova vlada neće pasti, a da će vjerovnici konačno morati suočiti s neuspjehom dosadaÅ¡nje europske politike.

Pregovori mogu nastaviti, ili da budemo precizniji, pravi pregovori mogu početi. To je ključno ako želimo spasiti Europu. Ako je ikada bio idealan trenutak da Amerika progovori i podrži demokratske vrijednosti i naÅ¡e nacionalne interese – to je sada.

James K. Galbraith vodi katedru za odnose uprave i biznisa na fakultetu političkih znanosti Lyndon B. Johnson, na sveučiliÅ¡tu Texasa u Austinu. Zadnja knjiga: “The end of normal: The great crisis and the future of growth” / “Kraj normalnosti: velika kriza i budućnost rasta”.
 
 
(pescanik.net/uredio:nsp)
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=22129"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,