Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » 9 MITOVA O GRÄŒKOJ KRIZI

9 MITOVA O GRÄŒKOJ KRIZI

grcka-krizaGrÄki graÄ‘ani su nedavno na izborima odluÄili o svojoj sudbini. Ukratko, oni će ili prihvatiti ili odbaciti uvjete vjerovnika. Ali o Äemu se tu doista radi?

Možda nije sve onako kako izgleda. Pratio sam ovaj proces iz SAD i iz Atene, jer već Äetiri godine suraÄ‘ujem s ministrom financija Yanis Varufakisem. Vidio sam stvaranje raznih mitova o grÄkoj krizi. Evo prvih devet:

1. Na referendumu se glasa o euru. ÄŒim je premijer Alexis Tsipras najavio referendum, Francois Hollande, David Cameron, Mateo Renci i njemaÄki vicekancelar Sigmar Gabriel su poruÄili grÄkim graÄ‘anima da reći “Ne” će dovesti do izlaska njihove zemlje iz eurozone.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je otiÅ¡ao korak dalje rekavÅ¡i da “Ne” znaÄi izlazak iz Europske unije. MeÄ‘utim, grÄka vlada je viÅ¡e puta naglasila da bez obzira na ishod referenduma, GrÄka ostaje u eurozoni iu EU. A i prema samim ugovorima o Europskoj uniji i eurozoni, ona ne može biti izbaÄena iz njih.

2. MMF je fleksibilan. Direktorica MMF-a Christine Lagarde tvrdi da je njena institucija pokazala “fleksibilnost” u pregovorima s GrÄkom. MeÄ‘utim, MMF nije uÄinio niti jedan ustupak tijekom posljednja Äetiri mjeseca, naroÄito kada je rijeÄ o porezima, mirovinama, plaćama, kolektivnim ugovorima i razini grÄkog duga.

Glavni grÄki pregovaraÄ Euklid Cakalatos nam u svojim biljeÅ¡kama otkriva detalje pregovora i zakljuÄuje: “Å to grÄka vlada misli o predloženoj fleksibilnosti Institucija? To je odliÄna ideja. “

3. Vjerovnici su velikoduÅ¡ni. Angela Merkel je uvjete koje su ponudili vjerovnici nazvala “velikoduÅ¡nima”. U stvari, vjerovnici su nastavili inzistirati na strogim mjerama Å¡tednje zasnovanim na neostvarivom proraÄunskom suficitu i na nastavku drakonske politike koja je GrÄku gurnula u depresiju. Restrukturiranje duga, oÄito neophodno, takoÄ‘er je odbijeno.

4. ECB Å¡titi financijsku stabilnost GrÄke. Centralna banka bi trebao Å¡tititi financijsku stabilnost solventnih banaka. Ali od poÄetka veljaÄe ECB je zaustavila izravno financiranje grÄkih banaka i nastavila ih hraniti na slamku skupim novcem pod posebnim “hitnim” uvjetima.

To je dovelo do prvog tihog “juriÅ¡a na banke”, koji je paralizirao ekonomsku aktivnost. Kada su pregovori prekinuti, ECB je zaustavila i ovu pomoć, Å¡to je dovelo do drugog, pravog “juriÅ¡a na banke”. GrÄke banke su onda nametnule kontrolu kretanja kapitala, Å¡to je za posljedicu imalo njihovo faktiÄko zatvaranje.

5. GrÄka vlada ugrožava savez sa SAD. Ovu brigu izražavaju neki ameriÄki konzervativci, koji smatraju da je grÄka ljeviÄarska vlada proruska i protiv NATO-a. ToÄno je da grÄka ljevica tradicionalno ima nesuglasice sa SAD, osobito s CIA i njenom podrÅ¡kom grÄkoj vojnoj hunti koja je vladala ovom zemljom u razdoblju 1967-1974. MeÄ‘utim, stavovi grÄke ljevice su se promijenili, zahvaljujući djelomiÄno i iskustvu s NjemaÄkom. Ova vlada je proameriÄka, i odana Älanica NATO saveza.

6. Alexis Tsipras misli da je MMF “mafijaÅ¡ka” organizacija. Ovo je bio prenapuhani naslov Bloomberga iznad analize jednog umjerenog Ciprasovog govora u parlamentu, u kojem je ukazao da su prognoze MMF-a bile pogubno optimistiÄne. U stvari, sva Tsipras pisma vjerovnicima pisana su formalnim i pristojnim jezikom.

7. GrÄka vlada igra igre. Ministar financija Varufakis je teoretiÄar igara, pa su lijeni novinari mjesecima njegove postupke poredili s igrom pokera. Varufakis je prije dva tjedna u Heraklionu ponovo opovrgao ove tvrdnje: “Mi ne blefiramo. Mi se Äak ni ne pravimo da blefiramo “.

Oni zaista nemaju asa u rukavu. GrÄke crvene linije, principi od kojih ova vlada neće odstupiti, kao Å¡to su zajamÄena radna prava, razina najnižih mirovina ili otpor bagatelnim privatizacijama, jasni su od prvog dana pregovora.

8. “Da” je spas Europe. “Da” bi znaÄilo joÅ¡ viÅ¡e Å¡tednje i socijalnu propast, a vlada koja bi to primjenjivala bi kratko trajala. Vladu Tsiprasa i Varufakisa – posljednjih lidera autentiÄne proeuropske ljevice u Äitavoj Europi, zamijenili bi antievropljani, a sa njima i nacistiÄka partija Zlatna zora. Antievropski požar bi se zatim proÅ¡irio na Francusku, Britaniju i Å panjolsku.

9. “Ne” je kraj Europe. U stvari, samo “Ne” može spasiti GrÄku, a time ujedno i Europu. “Ne” znaÄi da graÄ‘ani GrÄke neće pokleknuti, da njihova vlada neće pasti, a da će vjerovnici konaÄno morati suoÄiti s neuspjehom dosadaÅ¡nje europske politike.

Pregovori mogu nastaviti, ili da budemo precizniji, pravi pregovori mogu poÄeti. To je kljuÄno ako želimo spasiti Europu. Ako je ikada bio idealan trenutak da Amerika progovori i podrži demokratske vrijednosti i naÅ¡e nacionalne interese – to je sada.

James K. Galbraith vodi katedru za odnose uprave i biznisa na fakultetu politiÄkih znanosti Lyndon B. Johnson, na sveuÄiliÅ¡tu Texasa u Austinu. Zadnja knjiga: “The end of normal: The great crisis and the future of growth” / “Kraj normalnosti: velika kriza i budućnost rasta”.
 
 
(pescanik.net/uredio:nsp)
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=22129"] PRETHODNI ÄŒLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,