Entomofagija: Kukci – hrana koja će spasiti svijet? UN preporučuje zapadnjacima da počnu jesti insekte!

Entomofagija, odnosno jedenje kukaca, možda zvuči ekstremno, ali je zapravo prilično učestala pojava diljem svijeta i to već tisućljećima

U UN-ovom izvještaju se navodi da bi problemi nestašice hrane, dječje pothranjenosti pa čak i pretilosti mogli biti riješeni kada bi ljudi više jeli insekte. Azijci i Afrikanci su odavno prihvatili insekte kao namirnice, ali mogu li zapadne zemlje preboljeti svoju odbojnost prema njima? Da li se stvarno čovječanstvo ne može prehraniti?

Za više od dvije milijarde ljudi širom svijeta insekti su ukusan obrok. Za mnoge Azijce i Afrikance insekti su dio svakodnevne prehrane, navodi se u UN-ovom izvještaju.

Ose, pčele, kukci, mravi i skakavci su bogati proteinima, ima ih u izobilju i imaju mali utjecaj na okoliš u usporedbi sa ostalim životinjskim izvorima hrane, navodi se u spomenutom izvještaju.

Organizacije za prehranu i poljoprivredu kaže da bi uzgoj insekata mogao riješiti problem nestašice hrane, kako za ljude tako i za stoku i bio bi osobito koristan u rješavanju problema dječije pothranjenosti, s obzirom da su insekti vrlo hranjiva namirnica.

Skakavci imaju tri puta više proteina od recimo govedine i sadrže hranjive tvari kao što su cink i željezo. To nije novost u jugoistočnoj Aziji, gdje farme za uzgoj insekata već odavno postoje.

Toliko se hrane baca, a oni preporučuju da se ljudi hrane insektima

Uz rastuću zabrinutost nad neodrživom praksom današnjeg modernog uzgoja i vrlo realnim izgledima da će nestašica hrane i uništavanje okoliša biti neizbježan dio budućnosti, jedenje kukaca će možda biti mudra ako ne i neophodna odluka.

Sveukupno postoji oko 6 do 10 milijuna vrsta kukaca, što predstavlja više od 90% od svih oblika životinjskog svijeta na Zemlji. Od toga je više od 1.900 vrsta jestivih kukaca, a kao dio prehrane su oduvijek uključeni u mnogim kulturama što kod većine zapadnog svijeta izaziva zgražanje i gađenje. Međutim, to su samo predrasude bez ikakvog utemeljenog razloga, ne samo zbog nutritivne vrijednosti kukaca, već i zbog njihovog odličnog okusa.

Ekološki gledano, uzgajanje kukaca za prehranu ima mnoge prednosti:
– u uzgoju emitiraju znatno manje stakleničkih plinova u odnosu na moderni uzgoj stoke
– uzgoj ne zahtijeva čišćenje zemljišta za proširenje proizvodnje
– učinkoviti su u pretvaranju hrane u proteine, primjerice, cvrčci trebaju 12 puta manje hrane nego stoka, te upola manje hrane nego svinje i kokoši za proizvodnju iste količine proteina
– uzgoj može biti vrlo jeftin i ne zahtjevan, što je posebno dobro za uzgoj u najsiromašnijim dijelovima svijeta
– kukci imaju nizak rizik prijenosa bolesti na ljude, za razliku od stoke, svinja i peradi

Nadalje, kukci pripadaju u zdravu hranu, što ih čini odličnom alternativom ostalim izvorima mesa:
– bogati su proteinima i vlaknima te hranjivim tvarima kao što su kalcij, željezo, B vitamin, selen i cink
– dobar su izvori zdravih masti, neke vrste čak imaju slične razine omega-3 masti kao i ribe

Etnomolozi naglašavaju da su upravo neutemeljene predrasude razlog zbog kojeg zapad smatra entomofagiju odbojnom. Naime, smatra se da je jedenje kukaca u nekim zemljama samo jedan od mehanizama preživljavanja, što apsolutno nije točno. Budući da nema razlike između kukaca i ostalih izvora mesa, zbog predrasuda ih se treba pokušati gledati kao “škampe s tla”. Naime, upravo su člankonošci i školjkaši bili hrana siromašnih dok se sada smatraju skupim delicijama. Osim toga, okusom nisu inferiorni, dapače, ozbiljno konkuriraju ostalim okusima mesa.

Dakle, ključ je u prihvaćanju činjenice da su kukci ne samo jestivi i zdravi, već i ukusni. Mnogi kulinarski šefovi kao i proizvođači hrane su odavno svjesni te činjenice i upravo teže pretvaranju “ne jestive” hrane u jestivu. Dobar primjer su alge, koje su prepoznate zbog svoje iznimne nutritivne vrijednosti i danas su apsolutni hit. Ista je stvar i s kukcima, oni postaju delicija. Na primjer, majoneza od larvi pčela nije postala popularna samo zato što je novost, već je prepoznata zbog svojeg jedinstvenog okusa.

Osim toga, trebamo biti svjesni, da svi mi jedemo kukce, bez da to znamo. U vezi toga postoje regulative koje određuju koliko se smije kukaca ili larvi naći u nekom pakiranju neke hrane, koji se tamo nađu još za vrijeme skladištenja. Jasno, nije zgodno da jedemo nešto što ni ne znamo da jedemo, ali to samo pokazuje da zaista nisu štetni.

Najvažnije je da budemo svjesni da će nas do 2050. godine na planetu biti 9 milijardi. Kako bi svi imali dovoljno hrane, trebamo proširiti vidike, ne samo o tome što mislimo da je hrana već i onome što podrazumijevamo pod uzgoj. Kukci mogu igrati dobru ulogu u hrani budućnost, ali se moraju uzgajati na održiv način, a to vrijedi i za bilo koji drugi izvor hrane. U tom smislu, treba se okrenuti poljoprivrednim praksama poput permakulture, koja djeluje u suradnji s prirodom, a ne protiv nje.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(nexus-svjetlost.com,youtube/uredio:nsp)