Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » Androidi doista imaju snove. Kako to izgleda?

Androidi doista imaju snove. Kako to izgleda?

google-slikaGoogle-ovi inženjeri sofvera analizirali su „snove” svojih računala

I izgleda da androidi doista sanjaju električne ovce (referenca na roman P. K. Dicka, „Do Androids Dream of Electric Sheep”), svinjo-puževe, devo-ptice i pso-ribe.

Taj zaključak izveden je nakon testiranja Google-ovih servera na prepoznavanje i kreiranje slika običnih predmeta – npr. banana i čaša. Rezultat testiranja liči na spoj likovnog izričaja Eschera i Dalija.

No, koja je svrha kreiranja ovih bizarnih slika? Prikazati umjetnički potencijal ili postoji neki znanstveniji razlog? Čini se da je znanost u pitanju – Google želi znati koliko efektno računala mogu učiti.

Google-ova umjetna neurološka mreža je poput računalnog mozga, inspiriran središnjim živčanim sustavom životinja. Kad inženjeri mreži ponude sliku, prvi sloj „neurona” ga „pogleda”. Potom taj sloj priča drugom sloju, koji potom procesuira sliku.

Taj proces ponavlja se 10 do 30 puta, gdje svaki sloj identificira ključne detalje slike koje izolira sve dok ne shvati što točno ta slika predstavlja. Neurološka mreža potom govori što je to, kako je identificirala sliku, ponekad s malo uspjeha. To je sve proces koji vodi do prepoznavanja slika.

Google – ova mreža umjetne neurološke inteligencije kreira vlastite slike pomoću tipkovnice (Image credits: Michael Tyka/Google)

Google-ov tim potom je shvatio da mogu obrnuti proces. Dali su umjetnoj neurološkoj mreži objekt i zatražili od nje da kreira sliku tog objekta. Računalo tad pokušava asocirati s detaljima. Kada želimo da računalo kreira sliku vilice, on mora shvatiti da su glavni detalji dva ili tri zupca i drška. No, stvari poput veličine, boje i orijentacije nisu toliko važne. Gornje slike kreirane su u redoslijedu koji bi dokazao shvaća li računalo takav oblik razlikovanja.

Ponekad dobivene slike nisu baš ono što biste očekivali. Npr. ova slika utega:
Interpretacija utega (Image credits: Michael Tyka/Google)

Možda ste primijetili da nijedan računalno generiran uteg nije potpun bez mišićave ruke koja ga diže. Pritom je potpuno jasno da je računalo u krivu kad smatra da su ruka i uteg neraskidivo povezani, no to možemo oprostiti imajući u vidu da kad utipkate „uteg” u Google-ovu tražilicu, pojave se slike utega koje su pomiješane sa slikama dizača utega koji ih drže. Prema tome, za računalo, ruka koja diže uteg jedan je od važnih detalja utega.

Također, računala imaju sposobnost vidjeti slike u objektima koje umjetnici mogu samo sanjati da bi ih replicirali. Vide zgrade u oblacima, hramove u stablima i ptice u listu.

Umjetna neurološka mreža vidi drugačije od nas ljudi (Image credits: Michael Tyka/Google)

Čini se da detaljizirani elementi iskaču niotkuda. Procesuiranje oblačnog neba najbolje dokazuje da je Google-ova umjetna neurološka mreža najbolja u pronalaženju slike među oblacima:
Pokušaj pronalaženja slike među oblacima (Image credits: Michael Tyka/Google)

Čudna stvorenja koje je računalo pronašlo na uzorcima oblaka 1. Pas admiral, 2. Svinjopuž, 3. Devoriba, 4. Psoriba (Image credits: Michael Tyka/Google)

Ta tehnika koja kreira slike gdje ih nema zove se incepcionizam. Postoji i galerija incepcionizma računala, gdje možete istražiti i promotriti računalnu umjetnost.

Dizajneri su računalu dali slobodnu vlast nad svojim umjetničkim djelima. Zadnje slike su prekrasne slike umjetnog uma koje inženjeri zovu „snovi”. Bijelo platno samo je slika bijele buke. Računalo je povuklo uzorke iz buke i kreiralo „snove” – slike koje mogu doći samo iz beskonačne mašte.

Uzorak bijele buke (Image credits: Michael Tyka/Google)

Uzorak bijele buke (Image credits: Michael Tyka/Google)

 

 
(znanost.geek.hr/uredio:nsp)

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , ,