Vojvodina preplavljena GMO sojom: Od 49 uzoraka, čak 45 je GMO! Treba li se Hrvatska bojati?

Monsanto se raširio po Balkanu, a prema njihovim izjavama, u Srbiji se sadi samo njihovo konvencionalno sjeme. Otkuda vojvođanskim poljoprivrednicima toliko GMO sjemena soje za sadnju?

Protiv vlasnika, odnosno korisnika parcela na kojima je utvrđeno prisustvo GMO soje podnijete su kaznene prijave, a sudski postupci su u tijeku

Tvrtka “Monsanto” u Srbiji isključivo trguje s konvencionalnim sjemenom, izjavila je predstavnica Ministarstva poljoprivrede Vanja Kojić. No koliko je za vjerovati Monsantu?

Iako je na temelju Zakona o GMO zabranjen uzgoj i proizvodnja GM hrane, savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede Srbije nadležna za biološku sigurnost bilja Vanja Kojić u razgovoru precizira da je Fitosanitarna inspekcija u 2014. godini kontrolirala oko 1.600 parcela na kojima se uzgaja soja.

Od 49 uzoraka koji su analizirale nadležni laboratoriji, utvrđeno je da je čak 45 genetski modificirano.

“Najveći broj parcela se nalazi u Mačvanskom, Južno-bačkom i Sremskom okrugu. Pošto je u pitanju ilegalno uzgoj GMO soje, soja sa parcela na kojima je utvrđeno prisustvo GMO je uništena, odnosno skinuta sa polja u fazi vegetacije. Protiv svih vlasnika ili korisnika parcela podnijete su kaznene prijave nadležnim sudovima i to ja sada u sudskoj proceduri “, kaže Kojićeva.

Na pitanje da li nadležne inspekcije kontroliraju i usjeve tvrtke “Monsanto”, imajući u vidu da ta tvrtka godinama djeluje na teritoriju Srbije, Kojićeva kaže:

“Tvrtka ‘Monsanto’ ima svoj ured, ali oni na teritoriju Srbije isključivo trguju s konvencionalnim sjemenom kukuruza i soje. Pretpostavljam da su i njihove parcele u proceduri uzimanja uzorka i da nikada nismo dobili bilo kakve pozitivne izvještaje da je u pitanju GMO soja”.

Inače, jedini pouzdan način detekcije prisutnosti GMO je laboratorijska analiza, a GMO hrana se ne može prepoznati po bilo kakvim vanjskim obilježjima.

“Prema zakonu o GMO mi nemamo propise koji se odnose na obilježavanje proizvoda koji sadrže genetski modificirane organizme, s obzirom da je po zakonu eksplicitno zabranjeno stavljanje u promet proizvoda koji sadrže GMO. Zbog toga nije u skladu sa zakonom da ambalaža sadrži informacije da li neki proizvod sadrži GMO ili ne “, ističe Kojićeva.

Ona precizira da kada je riječ o hrani iz uvoza, kontrolu prije stavljanja u promet vrši Fitosanitarna inspekcija uprave za zaštitu bilja unutar Ministarstva poljoprivrede i zaštite okoliša. Vrši se provjera svake pošiljke merkantilnog kukuruza, soje, uljane repice, šećerne repe, riže, kao i proizvoda koji su dobiveni od ovog bilja.

Govoreći o najavama da Srbija planira dozvoliti promet GMO, kako bi ispunila uvjet za prijam u Svjetsku trgovinsku organizaciju, Kojićeva tvrdi da Ministarstvo poljoprivrede još uvijek ne planira izmijeniti Zakon o genetski modificiranim organizmima.

“Iako u ovom trenutku Vlada i nadležno Ministarstvo nisu pokrenuli službenu proceduru izmjene zakona, činjenica je da taj zakon nije usklađen sa zakonodavstvom EU, kao ni s pravilima Svjetske trgovinske organizacije”, objašnjava Kojićeva.

“Srbija ima međunarodne obveze izmijeniti Zakon o GMO koji zabranjuje promet i uzgoj genetički modificirane hrane za ljudsku i životinjsku uporabu. Istovremeno, postoji i kolizija zakona na nacionalnoj razini, s obzirom da srpski Zakon o sigurnosti hrane dozvoljava promet GM kultura “, navodi Kojićeva.

Iako je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Danilo Golubović najavio izmjenu zakona o GMO, Kojićeva tvrdi da to još uvijek nije na dnevnom redu.

“Činjenica je da u ovom trenutku nije pokrenuta procedura izmjene zakona. Odluku o eventualnom mijenjanju donosi Vlada Srbije.

Zvanične procedure nisu pokrenute, a pomoćnik ministra je vjerojatno htio reći da će u nekom trenutku ipak morati izmijeniti zakon o GMO “, zaključuje Kojićeva.
 
VIDEO: A kako je u Hrvatskoj?

 
(vestinet.rs,youtube/uredio:nsp)