Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, TEORIJE ZAVJERE » Ekskluzivno otkri─çe hrvatskog novinara: Kako je Vatikan sru┼íio Jugoslaviju

Ekskluzivno otkriće hrvatskog novinara: Kako je Vatikan srušio Jugoslaviju

vatikan-jugoslavijaDr┼żavna vlast u SFRJ, uklju─Źuju─çi i vlast u SR Hrvatskoj, imale su detaljan uvid u ono ┼íto je Katoli─Źka crkva u Hrvatskoj radila u zemlji

Evo zašto nitko nije reagirao:

Najpoznatiji hrvatski novinar Darko Hudelist upravo je zavr┼íio svoju knjigu “Rim, a ne Beograd”, koja ─çe u listopadu iza─çi iz tiska.

To je knjiga – Hudelist je naziva “integralnom historiografijom” – koja ─çe uzdrmati javnost na eksjugoslovenskim prostorima ─Źak i vi┼íe nego Hudelist tekstovi ili knjiga razgovora s Dobricom ─ćosi─çem, i koja po prvi put obja┼ínjava ulogu Vatikana, Katoli─Źke crkve, pape Wojtyle, Zbigniew Brzezinskog, hrvatske i srpske elite i generala, u raspadu Jugoslavije i krvavom ratu koji ─çe ga obilje┼żiti.

Ekskluzivno za novi broj “Nedeljnika”, Darko Hudelist obja┼ínjava do kojih je saznanja do┼íao i kako je projekt “Trinaest stolje─ça kr┼í─çanstva u Hrvata” (1975-1984), zajedno sa skupom u Mariji Bistrici pred 400.000 katoli─Źkih vjernika, predstavljao predigru referenduma 1991. godine.

U ─Źitavom spletu doga─Ĺaja koji je obilje┼żio “ulazak ─Źovje─Źanstva iz starog u novo doba” i veliki prevrat veliku ulogu odigrao je papa Wojtyla. Nisu ga bez razloga mnogi nazivali “papom globalne komunikacije”. Ali, nije to bilo li┼íeno odre─Ĺenih proturje─Źnosti …

Papa Wojtyla je, posebno kroz svoju vrlo blisku suradnju, pa i savezni┼ítvo, sa SAD (najprije s Brzezinskim, a onda is Ronaldom Reaganom, s kojim se sastao ─Źak ─Źetiri puta; prvi put, u lipnju 1982, u najstro┼żoj tajnosti u Vatikanu), sudjelovao u procesu koji je na kraju rezultirao stvaranjem globalnog kapitalizma, sa svim njegovim unutarnjim kontradikcijama i negativnim stranama.

Kontradikcijama s kojima se danas otvoreno suo─Źava papa Franja. Papa Ivan Pavao II bio je aktivan sudionik Hladnog rata, djeluju─çi, naravno, na strani i u korist Zapada – a protiv komunizma i ateizma kakav je postojao u Isto─Źnoj Europi, uklju─Źuju─çi i njegovu zavi─Źajnu Poljsku.

Jedna od njegovih misija bila je odbacivanje sporazuma u Jalti 1945. i stvaranje jedne nove, ujedinjene Europe (to je dana┼ínja Europska unija) koja ─çe biti utemeljena na kr┼í─çanskim tradicijama (uklju─Źuju─çi i katoli─Źanstvo i pravoslavlje) – govori Hudelist.

Brzezinski se s Wojtylom upoznao i zbli┼żio na Harvardu 26. srpnja 1976, nakon ─Źega se njih dvojica po─Źinju i dopisivati ÔÇőÔÇő(i to na poljskom jeziku). Vrlo je plauzibilna interpretacija – koju sasvim otvoreno podr┼żava i vatikanski biograf pape Wojtyle, talijanski sveu─Źili┼íni profesor i povjesni─Źar Andrea Rikarda, da je Brzezinski, zajedno s philadephijskim nadbiskupom John Krolom (tako─Ĺer dijelom Poljak po porijeklu), lobirao za Wojtylin izbor za papu u jesen 1978.

Brzezinski je “igrao” na nekoliko razina. S jedne strane, bio je ideolog informati─Źke revolucije, s druge je zastupao tezu – i u tome je u Wojtyli na┼íao svog istomi┼íljenika i suradnika – da komunisti─Źki, Isto─Źni blok, predvo─Ĺen SSSR-om, treba “napasti” pospje┼íivanjem nacionalnih / nacionalisti─Źkih pokreta u katoli─Źkim zemljama isto─Źne Europe, s naglaskom, naravno, na Poljsku.

S ovim procesom “pospje┼íivanja nacionalizma” bio je apsolutno kompatibilan jubilejski pokret Katoli─Źke crkve u Hrvatskoj, “Trinaest stolje─ça kr┼í─çanstva u Hrvata” (1975-1984).

Treba imati u vidu da je Crkva u Hrvatskoj krenula s njim ve─ç u jesen 1975, dakle pune tri godine prije Wojtylinog izbora za papu. I tu se vidi koliko su hrvatski biskupi, “odgojeni” i formirani na temeljima Drugoga vatikanskog koncila, bili napredni i dalekovidni, a na kraju krajeva, i prili─Źno hrabri.

Jedna mala digresija: pokret ‘Trinaest stolje─ça kr┼í─çanstva u Hrvata’ inicirao je, jo┼í sredinom 1930-ih, tada┼ínji zagreba─Źki nadbiskup-koadjutor Alojzije Stepinac, zajedno sa svojim glavnim savjetnikom, jezuitom Stjepanom Krizinom Saka─Źem.

To je zbog Drugog svjetskog rata silom moralo biti prekinuto, da bi cijelu tu pri─Źu nastavio, sredinom 1970-ih, zagreba─Źki nadbiskup i prvi biskup Crkve u Hrvata Franjo Kuhari─ç, zajedno sa svojim suradnicima (me─Ĺu kojima je najva┼żniji bio tada┼ínji glavni urednik Glasa Koncila don ┼Żivko Kusti─ç) – obja┼ínjava Hudelist.

Istodobno, 1975. na 1976, Jugoslaviju je zahvatila teška sustavna ekonomska kriza, za koju, kako se pokazalo, pravog rješenja i lijeka nije bilo.

┼átovi┼íe, Jugoslavija u gospodarskom smislu kao da po─Źinje prkositi svijetu i Zapadu (naravno, na svoju vlastitu ┼ítetu) u isto vrijeme dok se u svjetskim okvirima ra─Ĺa globalni kapitalizam, Jugoslavija 1976. prelazi na ZUR i – dogovornu ekonomiju. “Katastrofalna strategija!” – Napominje on.

Ve─ç krajem 1978. najvi┼íi politi─Źki organ u Jugoslaviji, Predsjedni┼ítvo, na jednoj svojoj zatvorenoj sjednici konstatira da u blagajni vi┼íe nema dovoljno novca (deviza) za kupovanje viskija, kojim je dotad ─Źastio najuva┼żeniji goste – dr┼żavnike iz inozemstva.

Dr┼żavne vlasti u SFRJ, uklju─Źuju─çi i vlast u SR Hrvatskoj, imale su detaljan uvid u ono ┼íto je Katoli─Źka crkva u Hrvatskoj radila u tom klju─Źnom i prijelomnom razdoblju. Izme─Ĺu ostalog, i zahvaljuju─çi tome ┼íto su sva zasjedanja Biskupske konferencije Jugoslavije (BKJ) na zagreba─Źkom Kaptolu bila tajno snimana od UDBE, a bio je ozvu─Źen i ured nadbiskupa Kuhari─ça. Ali, ┼íto je o svemu mislio Tito?

Za sve se znalo, ─Źak do najsitnijeg detalja (jedan od biskupa, tj. jedan od ─Źlanova BKJ, znam koji, bio je ─Źitavo to vrijeme vrlo lojalan i prili─Źno ‘profesionalan’ suradnik Slu┼żbe dr┼żavne sigurnosti), ali svejedno – nikakve represije u odnosu na Crkvu nije bilo.

Ni 1975-1976 (akcija Solin, sa 100.000 okupljenih vjernika), ni 1979 (proslava Branimirove godine u Ninu, sa 200.000 prisutnih), ni Nacionalni ekumenski kongres u Mariji Bistrici 1984 – sa 400.000 prisutnih vjernika … To je pitanje, sve do smrti, mu─Źilo i ┼Żivka Kusti─ça (─Źesto mi ga je ponavljao): za┼íto nas Tito nije zabranio, a znao je ┼íto sve radimo? Ima vrlo mnogo, i stvarnih i potencijalnih, razloga – obja┼ínjava Hudelist.

Darko Hudelist

Darko Hudelist (Zagreb, 27. velja─Źe 1959.), novinar, publicist i istra┼żiva─Ź suvremene povijesti.Ro─Ĺen je u Zagrebu, osnovnu ┼íkolu i gimnaziju polazio je u ─Éur─Ĺevcu. God. 1982. diplomirao je politologiju na Fakultetu politi─Źkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se po─Źeo baviti 1979., u omladinskom tjedniku “Polet”, kao rock-kriti─Źar. Od 1982. do 1991. stalni je suradnik i ─Źlan redakcije magazina “Start”. Potkraj 1980-ih sustavno je pratio i analizirao doga─Ĺaje ┼íto su prethodili raspadu SFR Jugoslavije, rezultat ─Źega je bila njegova prva knjiga “Kosovo – bitka bez iluzija” (iz 1989.). U tom je razdoblju nastala i njegova legendarna istra┼żiva─Źka reporta┼ża “Split vra┼żji otok” (“Start”, o┼żujak 1988.). God. 1989. sura─Ĺivao je s francuskim ─Źasopisom “Les Temps Modernes”, koji je prenio njegove analiti─Źke ─Źlanke o sukobima Albanaca i Makedonaca u SR Makedoniji, prvotno objavljene u “Startu”, u prolje─çe 1988.
 
(webtribune.rs/uredio:nsp)

Filed under: Featured, TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , ,