Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » Kako se provodi sustavno trovanje ─Źovje─Źanstva?

Kako se provodi sustavno trovanje ─Źovje─Źanstva?

fluorid-vodaU kontekstu korporacijskog porobljavanja svijeta kojeg provode samoprogla┼íene elite, neki zaklju─Źuju da se fluor prvenstveno koristi radi mentalne kontrole ljudi, zbog djelovanja na kemijske procese u mozgu. Fluorid bi prema tom tuma─Źenju mogao biti i jedna od supstanci koje izazivaju i odr┼żavaju ─Źovjekovo duhovno sljepilo

─îudna vremena, doista – zdrave namirnice se propagandom sotoniziraju, a zakonima zabranjuju, dok se otrovi propagandom pretvaraju u ljekovite tvari. Ne treba ─Źuditi ┼íto je takva iracionalna naopakost mnoge dovela do zaklju─Źka da je posrijedi sustavno trovanje ─Źovje─Źanstva s ciljem slabljenja imunolo┼íkog sustava, smanjenja populacija, te slabljenja volje i ┼żivotne snage u ljudima djelovanjem na kemiju organizma, kako bi bili bolji materijal za pokorne i tupe gra─Ĺane orvelovske fa┼íisti─Źke dr┼żave. To se radi kroz razne tvari i elektromagnetska zra─Źenja, a neki od ‘osumnji─Źenih’ sastojaka svakako su fluoridi. Natrijev fluorid, npr, uobi─Źajen je sastojak otrova za ┼ítakore i ┼żohare, anestetika, hipnotika, psihijatrijskih lijekova i vojnog ┼żiv─Źanog plina i – vode i pasti za zube.

Dok se u SAD-u fluorodi stavljaju u vodovod (navodna preventiva protiv kvarenja zubi), mi smo sretnije ruke. Nas dohva─çaju, recimo, kroz paste za zube. U jednom du─çanu sam pregledao svih tridesetak vrsti paste za zube u potrazi za nekom bez fluorida i nisam na┼íao niti jednu. A pisalo je – ┼íirok izbor pasti. Kao i obi─Źno, izbor je samo privid i ambala┼ża.

“Zubi su prozori u ono ┼íto se zbiva s kostima”

─îasopis Environmental Health Perspectives objavio je 2012. vijest o studiji Harvardske ┼íkole za javno zdravlje koja je potvrdila da visoke razine fluorida u pitkoj vodi djeci dramati─Źno sni┼żavaju kvocijent inteligencije. Razlika mo┼że biti tolika da kod djece, koja sama po sebi imaju ni┼żi kvocijent, mo┼że izazvati pote┼íko─çe u u─Źenju. Znanstvenici s Harvarda ustanovili su da u─Źinci fluorida na inteligenciju mogu po─Źeti u maternici, kroz placentu.

Njihova studija, pisalo je, koja je analizirala 27 prethodno objavljenih istra┼żivanja, prva je koja je potvrdila u─Źinke fluorida na inteligenciju djece i otkrila direktnu vezu izme─Ĺu rezultata mjerenja IQ-a i razina fluorida u javnoj vodoopskrbi. Fluorid je neurotoksin, a ljudi kroz vodu gutaju 1000 puta vi┼íe tog neurotoksina od ijednog drugog, ┼íto mo┼że bitno utjecati na razvoj mozga.

U─Źinak izlaganja fluoridu se mo┼że vidjeti kod ameri─Źke djece i u drugim vidovima. Veliki broj (do 80 posto u velikim gradovima) mladih Amerikanaca ima dentalnu fluorozu, prvi vidljivi znak ekstenzivnog izlaganja fluoride. Njen znak su bjelkaste mrlje ili to─Źke, pogotovo na prednjim zubima, ili tamne mrlje i pruge u ozbiljnijim slu─Źajevima. U javnosti je slabo poznato i to da se fluorid akumulira u kostima. Kako je objasnio Paul Connett, profesor kemije na sveu─Źili┼ítu St. Lawrence: “Zubi su prozori u ono ┼íto se zbiva s kostima”. Stoga ne ─Źudi ni to da su zadnjih godina pedijatrijski specijalisti za kosti izvijestili o alarmantnom pove─çanju fraktura me─Ĺu mladim Amerikancima.

Fluoridi su medicinski klasificirani kao protoplazmati─Źki otrovi, koriste se za trovanje ┼ítakora, a bili su dio otpada u proizvodnji eksploziva i drugih oru┼żja, pa bilo ga je vrlo skupo zbrinjavati dok mu upotreba nije na─Ĺena u vodi za pi─çe. Jedan po─Źetak pri─Źe jest nakon 2. svjetskog rata. Ameri─Źka vlada poslala je znanstvenika Charlesa Eliota Perkinsa da preuzme upravu ogromnih kemijskih pogona IG Farbena u Njema─Źkoj. Njema─Źki kemi─Źari su Perkinsu opisali plan koji su napravili tijekom rata, a kojega je njema─Źki general┼ítab prihvatio, da kontroliraju stanovni┼ítvo u bilo kojem podru─Źju time ┼íto ─çe u pitku vodu masovno stavljati natrijev fluorid, ┼íto je metoda koja se ve─ç koristila u njema─Źkim i ruskim logorima za ratne zarobljenike i sovjetskim gulazima u Sibiru, da bi ih se napravilo “glupima i poslu┼ínima”, kako je to jedan autor opisao. IG Farben je tijekom rata razvio planove fluoridizacije okupiranih zemalja, jer je otkriveno da ona uzrokuje blagu ┼ítetu na odre─Ĺenom dijelu mozga, ─Źime ote┼żava pogo─Ĺenoj osobi da brani svoju slobodu i ─Źini je poslu┼ínijom prema autoritetima.

Milijuni tona fluorida za projekt Manhattan

Drugi po─Źetak pri─Źe mogao bi biti 1944. kad se u podru─Źju niz vjetar od kemijske tvrtke E.I. DuPont de Nemours u Deepwateru (New Jersey) dogodilo ozbiljno zaga─Ĺenje fluoridom. Tvornica je proizvodila milijune tona fluorida za potrebe projekta Manhattan, tj. za proizvodnju atomske bombe. Na farmama u okruzima Gloucester i Salem, poznatima po visokoj kvaliteti vo─ça i povr─ça, u ljeto 1944. farmeri su po─Źeli izvje┼ítavati da su im breskve spaljene, perad je umirala, a seljaci koji bi jeli svoje proizvode ponekad bi cijelu no─ç i sljede─çi dan povra─çali. Konji su se razboljivali i noge su im se ko─Źile, a krave nisu mogle stajati, ve─ç su pasle le┼że─çi na trbusima. Tko ne bi jedva do─Źekao da tu tvar nama┼że na svoju ─Źetkicu za zube?

Farmeri isprva nisu znali o ─Źemu se radi, a nisu znali ni da je incident privukao pa┼żnju projekta Manhattan i Vlade, koji su istra┼żivali pritu┼żbe na isparenja iz tvornice. Po zavr┼íetku rata seljaci su tu┼żili DuPont i projekt Manhattan za ┼ítetu napravljenu fluoridom. Bila je to prva tu┼żba protiv ameri─Źkog programa razvoja atomske bombe. Dokumenti s kojih je skinuta oznaka tajnosti otkrivaju da su mobilizirani razni uredi da bi se na sudu porazilo farmere, jer su 1946. SAD po─Źele masovnu proizvodnju atomskih bombi. Nijedna druga nacija jo┼í nije testirala nuklearno oru┼żje, pa se ─Źinilo da je A-bomba temelj za predvodni─Źko mjesto u poslijeratnom svijetu, a tu┼żbe bi mogle poremetiti razvoja bombe za koji je fluorid bio neophodan.

Ured za kemijsko ratovanje po─Źeo je raditi testove i skupljati podatke, ali ne za dobrobit ljudi ve─ç za eventualne sudske procese. U me─Ĺuvremenu, stanovnici tog kraja bili su u panici. Rje┼íenje tog problema ÔÇ×odnosa s javno┼í─çu” je svom ┼íefu, pukovniku Staffordu L. Warrenu, ┼íefu medicinskog odjela, predlo┼żio dr. Harold C. Hodge, voditelj toksikologije fluorida u projektu Manhattan, u tajnom memorandumu od 1. svibnja 1946: “Bi li bilo korisno poku┼íati parirati lokalnom strahu od fluorida kod dijela stanovnika okruga Salem i Gloucester kroz predavanja o toksikologiji fluoride i mo┼żda upotrebljivosti fluorida kod zdravlja zubi?” Takva su predavanja zaista zapo─Źela, prvo za gra─Ĺane New Jerseya, a potom i za ostatak nacije tijekom hladnog rata. Farmeri su umireni financijskim nagodbama, no morali su odustati od sadnje breskvi jer stabla, spaljena incidentom vi┼íe nisu bila dobra, a krave i konji su hodali uko─Źeno. Njihove ┼żalbe prekrio je zaborav.

Potajna testiranja fluorida na pacijentima u bolnicama

Ideja da fluorid preventivno djeluje na karijes nastala je u SAD-u jo┼í 1939., kad je znanstvenik Gerald J. Cox, zaposlenik ALCOA-e (najve─çeg proizvo─Ĺa─Źa otrovnog fluoridnog otpada), tako─Ĺer u strahu od tu┼żbi za ┼ítetu u─Źinjene fluoridom, izlo┼żio fluoridu neke laboratorijske ┼ítakore i zaklju─Źio da zbog fluorida imaju manje ┼íupljina u zubima, te ustvrdio da bi se fluorid trebao dodavati u nacionalnu opskrbu vodom. Kad je 1947. Oscar R. Ewing, dugogodi┼ínji odvjetnik ALCOA-e, imenovan ┼íefom Federalne agencije za sigurnost, ┼íto je bio polo┼żaj s kojega je upravljao i Slu┼żbom za javno zdravstvo, tijekom sljede─çe tri godine 87 novih ameri─Źkih gradova po─Źelo je fluoridizirati svoju vodu, uklju─Źuju─çi kontrolni grad u studiji o fluoridizaciji vode u Michiganu, ┼íto je eliminiralo mogu─çnost da to bude znanstveni, objektivni test sigurnosti.

Zapravo, fluor nema skoro nikakvog efekta u preventivi kvarenja zuba kod ljudi. Na Novom Zelandu je 1990. godine dr. John Colquhoun natjeran na prijevremenu mirovinu nakon ┼íto je obavio znanstvenu studiju na 60.000 djece ┼íkolskog uzrasta i dokazao da ne postoji nikakva razlika u stopi kvarljivosti zubi kod djece koja ┼żive na podru─Źjima gdje se obavlja fluoridizacija vode od onih koji ┼żive na podru─Źjima gdje se to ne ─Źini. Hildebolt je 1989. s kolegama proveo studiju na 6000 djece ┼íkolskog uzrasta, s istim rezultatom kao i istra┼żivanje koje je 1990. napravio dr. John Yiamouyiannis na 39.000 ┼íkolske djece, koje je tako─Ĺer potvrdilo da nema nikakve koristi za zube od kori┼ítenja natrij-fluorida.

Kako je fluorid bio klju─Źna kemikalija projekta Manhattan za proizvodnju uranijeve i plutonijeve bombe, bili su ga potrebni milijuni tona. Trovanje fluoridom, a ne radijacijom, iskrsnulo je kao najve─ça zdravstvena opasnost i za radnike i za obli┼żnje zajednice. Znanstvenicima koji su proizveli atomsku bombu nare─Ĺeno je da pribave upotrebljivi dokaz za obranu u sudskim parnicama, pa su po─Źeli groznu praksu. Potajno su testirali fluorid na pacijentima u bolnicama koji nisu ni┼íta sumnjali, kao i na mentalno zaostaloj djeci. Nije da nisu znali s ─Źime imaju posla. U memorandumu projekta Manhattan od 29. travnja 1944 pi┼íe: “Klini─Źki dokaz ukazuje da uranij-heksafluorid mo┼że imati veliki u─Źinak na sredi┼ínji ┼żiv─Źani sustav (…) ─îini se da je F-komponenta (fluorid) uzrok tome, a ne T-faktor (uran)”.

Studije fluorida pod oznakom tajnosti

Nakon ┼żalbi stanovnika New Jerseya, da bi se preduhitrile tu┼żbe prema programu A-bombe, za provo─Ĺenje eksperimenata odre─Ĺivanja toksi─Źkih u─Źinaka fluorida anga┼żirano je sveu─Źili┼íte Rochester. Novac za istra┼żivanje zdravstvenih u─Źinaka tekao je u milijunima od projekta Manhattan i organizacije koja ga je naslijedila, Komisije za atomsku energiju. Brak vojne tajnosti i medicinske znanosti izrodio je deformirano dijete. Sveu─Źili┼íte Rochester je studije fluorida stavilo pod oznaku tajnosti, s kodnim imenom Program F, a trajale su sve do ranih 1950-ih.


Program F se, naravno, nije bavio dje─Źjim zubima. Trebao je pribaviti znanstvenu municiju za su─Ĺenja, pa ne ─Źudi da mu je direktor bio isti onaj dr. Harold C. Hodge koji je vodio istragu za projekt Manhattan prilikom trovanja ljudi incidentom u New Jerseyu. Zato mo┼żemo mirno spavati – ve─çina dokaza o sigurnosti fluorida temelji se upravo na radu znanstvenika iz Programa F sa sveu─Źili┼íta Rochester. Ono je postalo vode─çi akademski centar za provjeru sigurnosti fluorida i njegove efikasnosti kod smanjivanja propadanja zubi, a klju─Źna figura istra┼żivanja, dr Harold C. Hodge, postao je glavni nacionalni zagovornik za fluoridizaciju pitke vode.

Program F je za program razvoja atomske bombe trebao prou─Źavati i u─Źinak fluorida na ljude. Ima li boljeg na─Źina za to od – dodavanje fluorida u javne zalihe vode?! Upravo su znanstvenici vezani uz razvoj bombe odigrali ulogu u prvom nacionalnom planiranom ekperimentu fluoridizacije vode u gradu Newburgh (dr┼żava New York). To je bila najop┼íirnija studija zdravstvenih u─Źinaka fluoridizacije i ba┼í ona kojom se pribavila ve─çina ‘dokaza’ da su male doze fluorida navodno dobre za dje─Źje kosti i zube.

Da plan fluoridizacije vode ima i druk─Źiju pozadinu od obrane od tu┼żbi govori podatak da je planiranje eksperimenta zapo─Źelo jo┼í 1943. imenovanjem posebnog Odjela za zdravlje dr┼żave New York (zapravo se bavio trovanjem), koji je trebao prou─Źiti je li preporu─Źljivo dodavanje fluoride u pitku vodu Newburgha. Kako za koga! Za korporatiste jest, za ljude nije, pa odgovor mo┼żete pretpostaviti odmah, jer je predsjednik odbora bio – dr. Harold C. Hodge, ┼íef studija o toksi─Źnosti fluorida za projekt Manhattan. Odbor je, o─Źekivano, preporu─Źio da se Newburgh fluoridizira, odredio tipove medicinskih studija i stru─Źno vodstvo eksperimenta. Klju─Źno pitanje je bilo, stvara li fluorid kakve kumulativne efekte, dobre ili lo┼íe, na tkiva i organe, ako se tijekom du┼że vremena uzimaju male koncentracije. Tako je u svibnju 1945. voda Newburgha fluoridizirana, a do 1955. njegove stanovnike je prou─Źavao Odjel za javno zdravlje dr┼żave New York.

Fluorid kao tvar koja poboljšava zdravlje

U me─Ĺuvremenu, u kolovozu 1948. u ─îasopisu ameri─Źke zubarske udruge objavljena je studija zubnog i fizi─Źkog zdravlja radnika u tvornici koja je proizvodila fluorid za program proizvodnje A-bombe. Napravio ju je tim zubara iz projekta Manhattan, a Komisija za atomsku energiju cenzurirala ju je zbog “nacionalne sigurnosti”.

Usporedba izvorne i objavljene verzije studije pokazuje da: tajna verzija izvje┼ítava da je ve─çina ljudi ostala bez zubiju, dok objavljena verzija izvje┼ítava samo da su ljudi imali manje ┼íupljina u zubima; tajna verzija ka┼że da su ljudi morali nositi gumene ─Źizme jer su im se zbog isparenja fluorida raspali ─Źavli u cipelama, a objavljena verzija to ne spominje; tajna verzija ka┼że da fluorid mo┼że sli─Źno djelovati na zube ljudi, te da pridonosi bezubosti dok objavljena verzija ispu┼íta tu tvrdnju i zaklju─Źuje da su “ljudi bili neobi─Źno zdravi i u medicinskom i u zubnom pogledu”.

┼áto se ti─Źe Programa F, on je provodio vlastite tajne studije, tajno prikupljaju─çi i analiziraju─çi uzorke krvi i tkiva stanovnika Newburgha, u suradnji s osobljem Odjela za zdravlje dr┼żave New York. Kona─Źni izvje┼ítaj newburgh┼íkog demonstracijskog eksperimenta, objavljen 1956. u ─îasopisu ameri─Źke zubarske udruge zaklju─Źio je da su “male koncentracije fluoride sigurne za ameri─Źke gra─Ĺane”. Biolo┼íki dokaz, temeljen na radu provedenom na Projektu atomske energije Sveu─Źili┼íta Rochester dostavio je – dr Hodge.

O─Źigledno je da je izbor ─Źasopisa imao veze sa strategijom velikog me┼ítra i utemeljitelja ‘odnosa s javno┼í─çu’, Edwarda Bernaysa. On je unajmljen da pomogne tvrtki Aluminum Company of America i ‘fluoridistima’ iz Slu┼żbe za javno zdravlje (nikad kraja orvelovskim nazivima) da uvjere ameri─Źku javnost da je fluoridizacija vode sigurna i dobra za ljudsko zdravlje. U skladu sa svojom doktrinom ‘autoriteta tre─çe strane’, koristio je Nacionalni institut za istra┼żivanje zubi. Bernays se dr┼żao svoje teze da “mo┼żete ljude navesti da prihvate prakti─Źki bilo koju ideju ako su njoj naklonjeni doktori. Javnost ─çe je prihvatiti jer je doktor autoritet za ve─çinu ljudi, neovisno o tome koliko zna ili ne zna.”

Doktori koji su kasnije preporu─Źivali fluoridizaciju nisu znali da su istra┼żivanja koje bi diskreditirala sigurnost fluorida bila ili potisnuta ili uop─çe nisu napravljena. Fluorid je izjedna─Źen sa znanstvenim napretkom i javnosti predstavljen kao tvar koja pobolj┼íava zdravlje i koja se po─Źela koristiti za pobolj┼íanje zdravlje djece, dok su oni koji su mu se protivili bili odba─Źeni kao ─Źudaci, nadrilije─Źnici ili lu─Ĺaci. Dr. John Yiamouyiannis objavio je 1975. rezultate znanstvenog istra┼żivanja koji su pokazali da ljudi koji ┼żive u podru─Źjima fluoridizacije pitke vode imaju ve─çu stopu smrtnosti od raka, od onih koji ┼żive u podru─Źjima gdje se fluoridizacija vode ne odvija. Ameri─Źki Nacionalni Institut za rak poku┼íao je odbaciti taj rad, ali se doktoru Yiamouyiannisu iste godine pridru┼żio i dr. Dean Burk, glavni kemi─Źar istog instituta do 1974. pa su zajedni─Źki obavili dodatne studije.

U─Źinak fluorida na ljudski mozak

Tijekom 1990-ih je istra┼żivanje Phillis Mullenix, toksikologinje s Harvarda, pokazalo da fluorid u vodi mo┼że dovesti do smanjenja IQ-a i kod ┼ítakora stvoriti simptome hiperaktivnosti pomanjkanja pa┼żnje (ADHD), te da je fluorid jak otrov za sredi┼ínji ┼żiv─Źani sustav i mo┼że nepovoljno djelovati na funkcioniranje ljudskog mozga ─Źak i u malim dozama. Novi epidemiolo┼íki dokazi iz Kine to potvr─Ĺuju, jer pokazuju vezu izme─Ĺu izlaganja malim dozama fluorida i smanjenja IQ-a kod djece. Rezultati toksikologinje Mullenix objavljeni su 1995. u uglednom znanstvenom peer-review-─Źasopisu. Samo par dana prije nego ┼íto je njeno istra┼żivanje prihva─çeno za objavljivanje, ona je otpu┼ítena s mjesta ┼íefice toksikologije zubnog centra Forsyth u Bostonu, a njenu prijavu za sredstva za nastavak istra┼żivanja utjecaja fluorida na sredi┼ínji ┼żiv─Źani sustav je ameri─Źki Nacionalni institut za zdravlje odbacio, s obrazlo┼żenjem da “fluorid nema efekata na sredi┼ínji ┼żiv─Źani sustav”.

Tijekom svoje istrage, Mullenix je s iznena─Ĺenjem ustanovila da u SAD-u nije provedena niti jedna studija u─Źinaka fluorida na ljudski mozak. Pitam se, za┼íto?
Usprkos dokazima, ameri─Źke federalne i dr┼żavne agencije za javno zdravlje, te velike zubarske i medicinske organizacije i dalje zagovaraju fluorid, a tisu─çe tona industrijskog fluoride u cijeloj sjevernoj Americi se stavlja u pitku vodu. Iako je do pedeset puta otrovniji od sumpornog dioksida, prema Zakonu o ameri─Źkom ─Źistom zraku ne smatra ga se zaga─Ĺiva─Źem zraka, a Zakon o vodi izglasan u studenom 2003. onemogu─çio je da se tvrtke koje se bave vodom podvrgnu civilnim ili kriminalisti─Źkim saslu┼íanjima zbog dodavanja fluorida u javnu opskrbu vodom.

U kontekstu korporacijskog porobljavanja svijeta kojeg provode samoprogla┼íene elite, neki zaklju─Źuju da se fluor prvenstveno koristi radi mentalne kontrole ljudi, zbog djelovanja na kemijske procese u mozgu. Uz to, ┼ítetno djeluje na epifizu, uzrokuju─çi njenu kalcifikaciju. Epifizu se smatra ┼żlijezdom koja omogu─çuje vezu ─Źovjeka s duhovnim aspektima i vi┼íim razinama. Bez nje, ─Źovjek je u stanju vidjeti samo materijalne aspekte sebe samog sebe, kao i svega ostalog, te se i pona┼ía u skladu s tim. Fluorid bi prema tom tuma─Źenju mogao biti i jedna od supstanci koje izazivaju i odr┼żavaju ─Źovjekovo duhovno sljepilo.

Znanstvene ─Źinjenice o fluoridu

FluoridiÔÇŽ
1) ÔÇŽometaju sintezu kolagena ┼íto dovodi do njegovog razlaganja u kostima, tetivama, mi┼íi─çima, ko┼żi, hrskavi─Źavom tkivu, plu─çima, bubrezima i traheji.

2) ÔÇŽstimuliraju stvaranje granula i potro┼ínju kisika u bijelim krvnim stanicama, ali sprje─Źavaju taj proces kada je bijela krvna stanica izlo┼żena djelovanju neke strane supstance u krvi.

3) …fluoridi smanjuju energetske rezerve i sposobnost bijelih krvnih zrnaca da uni┼ítavaju strane materije procesom fagocitoze. ─îak i i mikro-molarne koli─Źine fluorida, ispod 1ppm (1-og dijela na milijun dijelova) mogu ozbiljno suzbiti sposobnost bijelih krvnih zrnaca da uni┼ítavaju patogene mikro-organizme.

4) ÔÇŽfluoridi zbunjuju imuni obrambeni sistem i poti─Źu ga da napada tkiva svog vlastitog tijela i pove─çavaju brzinu rasta tumora kod ljudi koji su podlo┼żni raku.

5) ÔÇŽsprje─Źavaju stvaranje antitjela u krvi.

6) ÔÇŽometaju rad ┼ítitne (tiroidne) ┼żljezde.

7) ÔÇŽispoljavaju ┼ítetno djelovanje na razna tkiva u tijelu ─Źovjeka.

8) ÔÇŽpospje┼íuju razvoj raka kostiju.

9) ÔÇŽizazivaju preuranjeno starenje.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(Krešimir Mišak,dnevno,youtube.com/uredio:nsp)

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , ,