Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » TTIP – četiri slova koja određuju GMO budućnost Hrvatske i EU

TTIP – četiri slova koja određuju GMO budućnost Hrvatske i EU

TTIP-no-fuckingIako je to u brojnim europskim državama tema broj jedan, pregovori o transatlantskom trgovinskom sporazumu (TTIP) između SAD-a i EU-a u Hrvatskoj su posve ignorirani. Je li to još jedan primjer hrvatskog bijega od suvremenosti, pitamo se i upozoravamo da bi potpisivanje TTIP-a moglo više utjecati na hrvatsko gospodarstvo

Tako izgleda uzorna i sadržajna javna rasprava: mediji su temi posvetili velik prostor, a oko senzibiliziranja javnosti su se potrudili i aktivisti. Svoje stajalište su višekratno iznijeli oporba, akademska zajednica i stručnjaci, ali su provedene i ankete javnog mnijenja koje su pokazale velik interes građana za tematiku i cijeli javni dijalog.

Ne samo da se o svemu detaljno izjašnjavao premijer, iznoseći argumente pro i contra te prepoznajući važnost cijele priče, nego je i većina ministara sudjelovala u javnoj raspravi, kroz intervjue, televizijske emisije i izjave novinarima.

Iznad opisano se proteklih mjeseci događa u Austriji, i to na temu TTIP-a (Transatlantic Trade and Investment Partnership), trgovinskog sporazuma između SAD-a i EU-a, o kojem se upravo pregovara. Ako u Beču zastavite nekoga na ulici i pitate ga što je TTIP, veće su šanse da će to odlično znati, pokazale su ankete, jer sadržaj tog sporazuma interesira ne samo političare i promatrače briselskih gibanja, nego i obične građane.

O dobrim i lošim stranama TTIP-a očitovao se i kancelar Werner Faymann, kao u međuvremenu samo jedan od mnogih Austrijanaca koji je upućen u to hoće li TTIP značiti masovan upliv GMO proizvoda u europske supermarkete i treba li cijeli sporazum odbaciti ukoliko se ne promijeni nešto oko ISDS-a (Investor-State Dispute Settlement).

Što je to TTIP?

Ok, pitate se – što je zapravo taj TTIP? Riječ je o sporazumu o kojem od srpnja 2013. pregovaraju SAD i EU (konkretno, Europska komisija), tj. o stvaranju najveće svjetske zone slobodne trgovine, što bi trebalo izazvati gospodarski rast s obje strane Atlantika, kao i stvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta. Prema procjenama Europske komisije, TTIP bi EU godišnje donio veći prihod od 119 milijardi eura dok bi američka ekonomija profitirala s oko 95 milijardi eura godišnje.

Pregovara se oko ujednačavanja propisa u SAD-u i EU, što bi olakšalo trgovinu, ali sa sobom nosi i opasnosti ulaska neoznačenih američkih GMO proizvoda na tržište EU-a, potencijalne probleme za europsku kulturnu industriju koju subvencioniraju države, ‘uvođenje ACTA-e na stražnja vrata’, slabljenje sindikalnih prava u EU, glase neki od ključnih prigovora aktivista, no najveći prijepor od sviju je ISDS. Investor-State Dispute Settlement je pravni mehanizam koji bi omogućio investitorima (tj. korporacijama) da tuže države ukoliko one donesu zakone koji bi naštetili interesu investitora.

Primjerice ako bi se donio zakon kojim se zabranjuje korištenje nekog proizvoda, čime bi se investicije u njegovu proizvodnju učinilo bezvrijednima, u igru ulazi ISDS, kojim se preskače nacionalno sudstvo, dok rezultat može biti taj da država mora platiti odštetu korporaciji čija je investicija propala.

Sve u svemu, TTIP ima svojih potencijalno dobrih i potencijalno loših strana, no ako bi bio potpisan – a sljedeća runda pregovora održava se početkom veljače u Bruxellesu i Washingtonu – imao bi dugoročan i ogroman utjecaj na razvoj ekonomske situacije u cijeloj Europskoj uniji. Kako hrvatsko gospodarstvo itekako ovisi o širim ekonomskim kretanjima Unije, TTIP je sporazum koji će vjerojatno imati više utjecaja na budućnost države nego ekonomska politika aktualne Vlade.

Slične javne rasprave poput one u Austriji već se mjesecima vode u brojnim članicama Europske unije, ali ona potpuno izostaje u Hrvatskoj. Što o TTIP-u misle građani Hrvatske, zato znamo – ne misle ništa jer u većini uopće ne znaju što je to i kako bi moglo utjecati na njihove živote. Ali zato bi barem nadležni političari trebali imati neko mišljenje o TTIP-u.

Nadalje, o TTIP-u trebaju stav imati predsjednik HGK Burilović, udruženje ekonomista kojemu je na čelu Ljubo Jurčić, Hrvatska udruga poslodavaca, glavna oporbena stranka HDZ, a ne bi bilo loše čuti ni mišljenja nakon rasprave na odgovarajućim saborskim odborima. Za početak.

No u Hrvatskoj nitko od spomenutih nikada nije izustio ta četiri slova TTIP niti su ih novinari uopće o tome pitali, uz povremene izuzetke. Ta prošla je predsjednička kampanja, u kojoj se kandidate pitalo sve i svašta – od toga hoće li počiniti samoubojstvo do toga što s jelenima s Pantovčaka – ali nitko nije pitao: ‘A što mislite o TTIP-u?’ Zapravo ne znamo što premijer Milanović ili HUP misle o TTIP-u, ako išta, dok javnosti brojnih članica EU-a imaju posve jasne informacije o stajalištu svoje vlade po tom pitanju.

Naime ako bi se moglo zamjeriti hrvatskim medijima to da nisu više gurnuli TTIP u prvi plan, iako o njemu redovito i dosta detaljno pišu manje-više svi mainstream mediji plus nekoliko alternativnih, to nije nikakav izgovor za informacijsku blokadu koja oko TTIP-a dolazi iz Vlade, bez obzira je li riječ o poslovičnoj nezainteresiranosti ili nečemu drugome.

Od svih hrvatskih stranaka TTIP-om se ozbiljno dosad bavio samo OraH, odnosno njihov zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je o transatlantskom sporazumu više puta govorio i u hrvatskoj javnosti. TTIP ima tu nesreću da je riječ o kompleksnoj tematici koja je usmjerena na budućnost dok hrvatska javnosti voli jednostavne priče ukorijenjene u prošlosti, iako je sve to milijun puta manje relevantno za budućnost Hrvatske od TTIP-a, kojemu se nije posvetilo, niti će!, ni desetina javnog prostora, strasti i angažmana.

Amerikanci bi rekli ‘Don’t let the terrorists win’ odnosno ‘ne treba dopustiti teroristima da pobijede’; svaka minuta koju je hrvatska javnost potrošila na gluposti i prošlost, a ne na TTIP bila je američka pobjeda GMO hrane.

Ignoriranje TTIP-a u Hrvatskoj pokazuje i nastavak nesnalaženja i političke elite i građana kada je riječ o tome što znači biti članica EU-a. TTIP je doslovno jedna od najvažnijih društveno-političkih tema godine za sve članice EU-a te je nevjerojatan rizik za nacionalnu budućnost ne sudjelovati u toj raspravi. Nećemo valjda opet godinama kasnije saznavati što je dogovoreno u TTIP-u, kao što smo se šokirali oko istarskog terana i ograničavanja ribarenja na Jadranu, ma zapravo svega (ne)ispregovaranog u relativnoj tajnosti tijekom desetogodišnjeg procesa pristupanja EU?

Je li Hrvatska sposobna naučiti iz te pogreške i ne ponoviti je u slučaju TTIP-a? Očekuje se da bi TTIP mogao dobiti svoj finalni tekst ove godine te krenuti u proces potpisivanja, dakle vremena ima.

Sljedećih mjeseci će europska javnost nastaviti svoju raspravu o TTIP-u, koja itekako ima utjecaja na konačan izgled sporazuma, dok ćemo se u Hrvatskoj, nije teško predvidjeti, baviti odnosnom predsjednice i premijera i ustaša i partizana. Aktualna drama oko švicarskog franka pokazuje rezultate društva koje nije u stanju konstruktivno govoriti o ekonomiji i anticipirati budućnost, a Hrvatska je baš takva da je šok i kad padne kiša i kad bude suša.

TTIP

Perpetualno nepripremljena za posve očekivano i iznenađena lagano predvidljivim, Hrvatska se i vezano uz TTIP-a odlučila isključiti iz suvremenosti i odmaknuti od odgovornosti za vlastitu budućnost. Neka taj posao za nas odrade drugi.

Ukoliko ste ipak raspoloženi biti građaninom EU-a, za početak pogledajte na stranicama Europske komisije što piše o TTIP-u, inače na savršenom hrvatskom jeziku, te se informirajte. Nakon toga odlučite vrijedi li se uključiti i angažirati u procesu pregovaranja o TTIP-u. U konačnici, riječ je o vašoj i budućnosti Hrvatske.

Dosta nam je!” – oko 50,000 prosvjednika marširalo Berlinom protiv GMO-a i TTIP-a

Veliki savez poljoprivrednika, konzumenata i anti kapitalističkih aktivista organizirali su prosvjed protiv predloženog ugovora između Europske unije i SAD-a kojim će se regulirati tehnologije za masovni poljoprivredni uzgoj. Na prosvjednom maršu okupilo se pedeset tisuća ljudi.

Više od 120 organizacija priključilo se petom “Dosta nam je” prosvjedu koji se održava svake godine. Ove godine prosvjed se fokusirao na povećanom uvozu američkih poljoprivrednih praksi, primjerice genetskoj modifikaciji, učestalom korištenju antibiotika za uzgoj životinja i kemijskog tretmana mesa. Prosvjed se nadovezao na implementaciju kontroverznog Partnerstva za transatlantsko ulaganje i trgovinu (TTIP).

“Ugovor između Europske unije i SAD-a, TTIP, služi isključivo globalnim interesima. Njegovim provođenjem ukida se egzistencija za mnoge domaće, ali i svjetske poljoprivrednike”, rekao je Jochen Fritz, organizator prosvjeda.

Službeni podaci policije govore o 25 tisuća okupljenih, dok se brojka kojom barataju organizatori kreće oko 50 tisuća. Najimpresivnija je, kažu organizatori, bila povorka od osamdeset traktora koju su vozili ljutiti poljoprivrednici. Demonstracije su se poklopile s ‘Međunarodnim zelenim tjednom’, velikim poljoprivrednim sajmom koji je ovog tjedna započeo u Berlinu.

“Hranjenje je politička odluka, sve što jedem povezano je s načinom na koji se tretira životinje ili na koji se način uzgaja biljke. Tako sam siguran da potičem poljoprivrednike, a ne veliku poljoprivrednu industriju ili korporacije”, rekao je Fritz.

Prosvjednici su pozvali na uvođenje međunarodnih legalnih ograničenja kako bi se zaštitila hrana i poljoprivreda od genetskih manipulacija, te kako bi se zaustavila izgradnja tvorničkih staja.

Dugo odugovlačeni sporazum TTIP, čiji je privremeni tekst objavljen prošlog tjedna, nakon službenog završetka pregovora započetih u srpnju 2013. godine, ima za cilj formalizirati ekonomske odnose između Europske unije i SAD-a. EU i SAD razmjenjuju otprilike milijardu eura vrijednosti u robi i uslugama.

Fritz je uputio i kritiku poljoprivredne politike koja je samo u Njemačkoj od 2000. godine do danas prisilila više od tri četvrtine uzgajivača svinja da napuste svoje poslove. Veliki proizvođači stoke ubacuju se kako bi preuzeli tržište nad proizvodnjom mesa. Pozvao je da se baza poljoprivredne politike oformi oko regionalnih tržišta.

U završnom govoru, predsjednik organizacije Prijatelji zemlje, Hubert Weiger, rekao je kako godine upornih prosvjeda protiv poljoprivredne politike polako počinju rađati plodom.

“Zahvaljujući 250 građanskih inicijativa širom zemlje, spriječena je izgradnja stotinu divovskih staja”, rekao je Weiger.

Potraga za standardizacijom odnosa prouzročila je velike procjepe na nekoliko područja, posebno u poljoprivredi gdje u tehnološkim inovacijama prednjače velike korporacije poput Monsanta. Europska javnost nije uvjerena u njihovu dobrobit unatoč uvjerenjima od strane Europskih regulatornih tijela.

Kada se obratio javnosti na Međunarodnom zelenom tjednu, ministar poljoprivrede, Christian Schmidt, obećao je riješiti probleme s kojima su prosvjednici suočeni, a izjavio je kako je javni prosvjed kojim se podiže svjesnost u vezi pojedinačnih pitanja dobrodošao.
 

 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda*

 
 
(tportal,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
PRETHODNI ČLANAK
Share

AMERIČKI KONGRES: Bili su zdrava djeca dok nisu primili cjepiva, ovo je najveći zločin ikada
BANKARI IZGUBILI KONTROLU NAD VLADOM: Pobjeda ljevičara u Grčkoj uzdrmat će Europu

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama