Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » POSTKOMUNISTI─îKI NOVI POLITI─îKI POREDAK: Budu─çnost ljevice u Rumunjskoj

POSTKOMUNISTI─îKI NOVI POLITI─îKI POREDAK: Budu─çnost ljevice u Rumunjskoj

rumunjska-SDP

Koliko bila daleko ili blizu, Rumunjska politi─Źka i ekonomska scena se mo┼że usporediti sa republikama biv┼íe Jugoslavije u svojem postkomunisti─Źkom djelovanju. Gdje le┼żi budu─çnost politike u postkomunisti─Źkim zemljama Balkana?

Rumunjska je 22. prosinca proslavila 25-godi┼ínjicu revolucije 1989. i inauguracuju novog predsjednika, Klaus Verner Johannisa. On je Nijemac iz Transilvanije, potomak saksonskih pa njema─Źkih kolonizatora koji naseljavaju Rumunjsku od XII stolje─ça.

┼áto zna─Źi izbor marginalnog luteranca za predsjednika prete┼żno pravoslavne zemlje? Da li je to u dana┼ínjoj Europi, u kojoj su prevladali populizam, povratak nacionalizmu i ksenofobija, znak tolerancije ili jo┼í jednog glasovanja protiv?

Ono što znamo je da je pobjeda Johanisovog desnog centra strateški poraz rumunjske ljevice.

Victor Ponta, 42-godi┼ínji rumunjski premijer i lider lijeve Socijaldemokratske partije (PSD, ali ozna─Źavat ─çemo je sa SDP radi boljeg razumijevanja) – SDP, personificira mladu generaciju rumunjskih politi─Źara, koji stupaju na scenu nakon deset godina vladavine aktualnog predsjednika Rumunjske, kontroverznog Traiana Basescua, i slabljenja rumunjske desnice.

Victor Ponta je u prvom krugu ovih predsjedni─Źkih izbora osvojio 40%, a Johannis 30% glasova. Dva tjedna kasnije, Klaus Johannis je pobijedio sa 55%, naspram Pontinih 45%.

Što se dogodilo? Da li je u drugom krugu izbora ovaj priljev glasova Johannisa donio otpor prema Viktoru Ponti ili prema cijelom SDP-u? Zašto SDP već treći put za redom gubi mjesto predsjednika?

┼áto se doga─Ĺa s ljevicom u Rumunjskoj

┼áto se doga─Ĺa s ljevicom u Rumunjskoj, jedinoj zemlji srednje i isto─Źne Europe u kojoj su socijaldemokrati uvjerljivo najja─Źa politi─Źka snaga?

Osvrnimo se na izbornu kampanju Vikor Ponte, jednu od najprljavijih u ─Źetvrt stolje─ça dugoj povijesti demokratskih izbora u Rumunjskoj. ┼Żrtvuju─çi fundamentalne vrijednosti ljevice, Ponta je odlu─Źio da svog protivnika napadne sredstvima ─îau┼íeskuove propagandne ma┼íinerije.

Napao je njegovo njema─Źko porijeklo, vjeroispovijest, njegove roditelje (koje je maltretirala TV postaja Pontinog suradnika iz gradi─ça u Njema─Źkoj, u kojem oni ┼żive). I┼íao je dotle da je Johannisa optu┼żio za trgovinu djecom i organima tijekom devedesetih, kada je Johannis bio samo lokalni ┼íkolski inspektor.

I javna podr┼íka Viktoru Ponti od krajnjeg desni─Źara Korneliua Vadima Tudora (4% u prvom krugu) navela je ma─Ĺarsku manjinu u Rumunjskoj (s dva kandidata u prvom krugu) da masovno (85%) glasa za Johannisa, unato─Ź tome ┼íto je ma─Ĺarska stranka UDMR koalicijski partner SDP-a u aktualnoj vladi.

Ali najgori potez u ovoj kampanji bila je lo┼ía (po nekima namjerno lo┼ía) organizacija izbora za ogromnu rumunjsku dijasporu u Europi. U prvom krugu, na desetke tisu─ça Rumunja postrojenih u duge redove ispred veleposlanstava i konzulata, nije uspjelo glasati. Pontina vlada ni u drugom krugu glasovanja, 16. studenog, nije u─Źinila ni┼íta da rumunjskoj dijaspori (broj glasa─Źa se u drugom krugu udvostru─Źio) omogu─çi normalne uvjete glasovanja.

Duga─Źki redovi i sati ─Źekanja gra─Ĺana iz dijaspore izazvali su nezadovoljstvo diljem Rumunjske, koja je tijesno povezana s oko 2,5 milijuna svojih sunarodnjaka zaposlenih u Europskoj uniji. Do┼ílo je do sukoba gnjevnih rumunjskih glasa─Źa s policijom na ulicama Milana, Torina i Pariza, a onda su po Rumunjskoj izbile masovne demonstracije protiv Victora Ponte i njegove vlade. Prosvjede je mudro podr┼żala PNL, partija desnog centra bliska Johannisa. U tijeku je kaznena istraga o opstrukciji glasa─Źkog prava rumunjske dijaspore.

Ali da li je sramotna kampanja Ponte i njegovog tima jedini razlog za njegov poraz? Partidul-stat ili partijska dr┼żava, jedna je od uobi─Źajenih optu┼żbi na ra─Źun SDP-a. Autokratske tendencije Victora Ponte kao lidera stranke samo su poja─Źale ovu zabrinutost. Tome nisu pomogle optu┼żbe predsjednika Basescua da je Victor Ponta radio za tajne slu┼żbe dok je bio tu┼żitelj od 1997. do 2001. Za mnoge u zemlji i izvan nje ma─Ĺarsko-rumunjski duet mo─çnika Viktora i Viktora bio bi neprihvatljiv.

Jedna od velikih tema kampanje bila je i korupcija. Uz pomo─ç du┼żnosnika SDP-a, Ponta je uspio nametnuti izmjene zakona ili da odugovla─Źi s oduzimanjem zastupni─Źkog imuniteta odre─Ĺenom broju istaknutih zastupnika (iz svih stranaka). Rutinski odbacuju optu┼żnice protiv zastupnika kao lov na vje┼ítice u re┼żiji Basescuovih lojalista, Ponta je samo potvrdio staru sliku SDP-a kao organizacije koja ┼ítiti korumpirane politi─Źare.

Kaoti─Źno i nekompetentno vo─Ĺenje vlade otvorilo je jo┼í jednu liniju napada. Privilegovani status na tenderima uskog kruga poslovnih ljudi i medijskih magnata bliskih premijeru Ponte, ┼íiroko su kritizirani u zemlji kojoj su prijeko potrebne investicije i nova radna mjesta.

Mo┼żda lijevi SDP ne mo┼że dobiti predsjedni─Źke izbore pri velikoj izlaznosti glasa─Źa. Optu┼żbe za komunisti─Źku pro┼ílost, aroganciju i korupciju gomilaju se 25 godina. Pri─Źa o upadu rudara u Bukure┼ít i nasilju koje je 1990-91. uslijedilo pod Iliescuom, osniva─Źem i po─Źasnim predsjednikom PSD-a, prenosi se s koljena na koljeno.

Pod parolom Tre─çeg puta (Tony Blair je Pontin slu┼żbeni savjetnik), vlade koje je formirao SDP sve vi┼íe su klizile prema centru – neki ka┼żu i desno – s ciljem (koji su rezultati izbora o┼ítro opovrgli) da se osvoje glasovi liberala. To je izazvalo ideolo┼íku konfuziju i odbilo mlade, urbane i obrazovanije gra─Ĺane, dijasporu da ne spominjemo, ostaviv┼íi za sobom glasa─Źku bazu sa─Źinjenu uglavnom od starijeg, ruralnog i manje obrazovanog dijela stanovni┼ítva, ovisnog o mre┼żi gradona─Źelnika i na─Źelnika ┼żupanije (takozvanih “lokalnih baruna”) .

U─Źinkovitost i kredibiltet ove kohorte partijskih kadrova ─Źesto je dovo─Ĺena u pitanje mno┼ítvom optu┼żbi i sumnji─Źenja za korupciju i sukob interesa. Uz lokalne i parlamentarne izbore koji nas ─Źekaju 2016., a sa njima i novim predsjednikom koji se u ispitivanjima javnog mnijenja visoko kotira, lijevom SDP-u se ne pi┼íe dobro.

Kako to da u zemlji koja je u dramati─Źnom socijalnom i ekonomskom stanju, ljevica ne mo┼że postati vode─ça politi─Źka snaga? Obratimo najprije pa┼żnju na nepravednu etiketu “biv┼íi komunisti” koja krasi ─Źela svih socijalisti─Źkih i socijaldemokratskih partija srednje i isto─Źne Europe.

Unato─Ź sve ve─çem broju nostalgi─Źnih gra─Ĺana koji ─Źeznu za sigurnijim vremenima prethodnog re┼żima, ogromna ve─çina stanovni┼ítva kategori─Źno je protiv bilo kakve veze, ma koliko labave – s komunisti─Źkom pro┼ílo┼í─çu.

Osim toga, smatra se da je lijevi SDP najvi┼íe pridonio formiranju ekstremno nepravednog oblika “koktel” kapitalizma, koji se u Rumunjskoj izgradio tijekom posljednjih dvadeset pet godina, i da su socijaldemokrati morali odoliti neoliberalnoj dogmi prekomjerne deregulacije, privatizacije i dr┼żavnog rasula. Mnogi tehnokratski orijentirani ─Źlanovi uzastopnih Pontinih kabineta javno su se u posljednje tri godine hvalili svojim ultra-liberalnim sklonostima. Ono ┼íto je u vrijeme izbora djelovalo kao potreba da se napusti tradicionalna osnova partije, u redovima “najposlovnije rumunjske vlade” dovelo je do udaljavanja od osnova dru┼ítvene pravde.

Najzad, sama partija se sve vi┼íe udaljavala od velikih promjena u dru┼ítvu, uklju─Źuju─çi osnovne uzroke i posljedice migracije milijuna Rumunja tijekom posljednje dekade. Sada┼ínja stopa nezaposlenosti od 7% iznosila bi 30%, da ulaskom u EU nije bila omogu─çena ekonomska migracija radno sposobnog stanovni┼ítva.

Dijaspora u nacionalnu ekonomiju ulijeva oko ┼íest milijardi eura godi┼ínje. Sa brojem radnih mjesta i javnih slu┼żbi dovoljnim da ljudi ostanu ili da se vrate, godi┼ínji doprinos bruto dru┼ítvenom proizvodu bio bi oko 50 milijardi eura ve─çi (na sada┼ínjih 150 milijardi eura BDP).

Dugotrajna kriza izazvala je dodatne promjene u javnoj sferi, koje se ogledaju u aktivnijem djelovanju civilnog i dru┼ítvenog sektora. Kada je rije─Ź o novim tehnikama izbornih kampanja, lijevi SDP djeluje staromodno i ofucano, unato─Ź svojoj zastra┼íuju─çoj ma┼íineriji.

Ovo nije prvi put da se nakon izbornog poraza SDP na─Ĺe u nezavidnom polo┼żaju. Ali izgleda da su stari i novi lomovi i stereotipi koji prate ovu partiju i njenog kandidata, me─Ĺu gra─Ĺanima stvorili istinski otpor prema njima. Gra─Ĺani su ugledali sukobe i uzajamne optu┼żbe u SDP-u, ote┼żane izostajanjem analize i pronala┼żenja dubljih uzroka situacije u kojoj smo se na┼íli.

Gluh na prosvjede javnosti, Victor Ponta ostaje na ─Źelu stranke, koja je postala taoc njegovog politi─Źkog opstanka. I oboje bi mogli stradati.

┼áto bi moglo u─Źiniti? Puka promjena imid┼ża ili vodstva stranke ovoga puta ne─çe biti dovoljna. Nu┼żno je duboko i iskreno preispitivanje, i povratak na┼íim temeljnim uvjerenjima o jednakim mogu─çnostima i socijalnoj pravdi u 21. stolje─çu. Neophodna je i obnova ljudskih resursa, uz jasni otklon od korumpiranih ljudi i lo┼íih navika. ─îinjenica da i desni dio politi─Źkog spektra ima sli─Źne probleme, to nas ne treba tje┼íiti.

Kompetentnost, integritet i intelektualna hrabrost da se u europskom i svjetskom kontekstu stvori manje ovisna ekonomija i pristojno dru┼ítvo, trebaju postati standardi rumunjskih socijaldemokrata. Da li lijeva SDP mo┼że se promijeniti i postati istinski progresivna snaga? Da li mo┼że privu─çi intelektualce ljevi─Źare koji se ne prepoznaju u njenom staromodnom politi─Źkom diskursu? Ili ─çe nove politi─Źke i gra─Ĺanske snage dovesti u pitanje monopol politi─Źke predstave o ljevici koji je dr┼żao SDP? Porota jo┼í uvijek zasjeda. Odluke koje ─çe ta porota javnosti donijeti, dat ─çe nam nagovje┼ítaj u kom pravcu se kre─çu stvari.

Dvadeset pet godina nakon pada komunizma i pogubljenja Ceausescuovih 22. prosinca 1989, Rumunjska zapo─Źinje novi politi─Źki, povijesni i strate┼íki ciklus. Bijeg iz europske periferije i siroma┼ítva, korupcije i lo┼íe vlasti je mogu─çe. Progresivne snage bi trebale biti predvodnice ove nove Rumunjske.
 
Rumunjska je 22. prosinca proslavila 25-godišnjicu revolucije 1989. i inauguracuju novog predsjednika, Klausa Vernera Johannisa.

 
 
(pescanik.net,youtube.com/uredio i preveo:nsp)
 
 
PRETHODNI ─îLANAK
Share

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,