Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » VRHUNSKI RUSKI OBAVJE┼áTAJAC: Jugoslavija je sru┼íena kao proba koncepta kona─Źnog obra─Źuna s Rusijom

VRHUNSKI RUSKI OBAVJE┼áTAJAC: Jugoslavija je sru┼íena kao proba koncepta kona─Źnog obra─Źuna s Rusijom

NARO-rusija-ukrajina-jugoslavijaOvo je prera─Ĺena verzija intervjua s Nikolaj Patru┼íevom, tajnikom Vije─ça sigurnosti Rusije

Patru┼íev jedan od najva┼żnijih Putinovih savjetnika po pitanju nacionalne sigurnosti.

On se pridru┼żio KGB-u 1975., a od 1999. do 2008. bio je ┼íef ruskog FSB-a.

Jedan od njegovih najva┼żnijih poslova jeste da prenosi Putinu i ostalim klju─Źnim du┼żnosnicima za inozemnu politiku va┼żne informacije dobivene od ruskih obavje┼ítajnih slu┼żbi.

On je u ovom intervjuu dao uvid u to ┼íto ruske obavje┼ítajne slu┼żbe prenose Kremlju, te ─çemo, izme─Ĺu ostalog saznati i da:

1. Ruske obavje┼ítajne slu┼żbe nisu o─Źekivale da Janukovi─Ź padne tijekom Majdanskih prosvjeda.

2. Ruske obavje┼ítajne slu┼żbe su davno upozorile Kremlj da je samo pitanje vremena kada ─çe se dogoditi prozapadnja─Źki prevrat u Ukrajini.

Tako─Ĺer ─çemo saznati kako ruske obavje┼ítajne slu┼żbe promatraju svijet.

Ruske obavje┼ítajne slu┼żbe nisu uspjele predvidjeti svrgavanje Janukovi─Źa u velja─Źi

Specijalisti su upozoravali da postoji visoka mogu─çnost eskalacije situacije u Ukrajini u smislu politi─Źke i gospodarske nestabilnosti. Istovremeno, vjerojatnost trenutnog ru┼íenja vlasti u Kijevu uz potporu vojnih skupina otvorenih nacista nije razmotrena u to vrijeme.

Konstantno je osiguravana materijal i financijsku pomoć, bez kojih Ukrajina nikako ne bi mogla da se izbori s financijskim poteškoćama.

Ruske obavje┼ítajne slu┼żbe su predvidjele proameri─Źki prevrat u Ukrajini

┼áto se ti─Źe dugoro─Źnih predvi─Ĺanja, ukrajinska kriza je bila potpuno o─Źekivan ishod sustavne aktivnosti SAD i njihovih saveznika.

Posljednjih ─Źetvrt stolje─ça ova aktivnost je bila potpuno usmjerena na odvajanje Ukrajine i ostalih republika biv┼íe SSSR od Rusije i totalno reformiranje postsovjetskog prostora tako da odgovara interesima Amerike.

Victoria Nuland, asistent tajnika dr┼żave SAD za Europske i Euroazijske poslove, u vi┼íe navrata je rekla da je od 1991. do 2013. godine Washington potro┼íio 5 milijardi dolara na “podr┼żavanje ┼żelje naroda Ukrajine za ja─Źom i demokratskije vla┼í─çu”.

…..kao Rezultat ove aktivnosti … odgojena je ─Źitava generacija koja je potpuno zatrovana mr┼żnjom prema Rusiji uz mit o “Europskim vrijednostima”. Oni nisu shvatili da ove vrijednosti nisu zapravo dizajnirane za Ukrajince. Nitko, tko i sam ima ozbiljnih problema i izazova, ne─çe pomo─çi pobolj┼íanju standarda neke tamo Ukrajine.

Prevrat u Ukrajini je katastrofa ponajviše za samu Ukrajinu

Mislim da ─çe “otre┼żnjivanje” Ukrajinaca biti grubo i bolno. Ostaje nada da ─çe se sve dogoditi relativno brzo.

┼Żelio bih napomenuti jo┼í jedan faktor od temeljne va┼żnosti. Neovisno od daljnjeg razvoja doga─Ĺaja, Ukrajina jednostavno se ne─çe mo─çi razviti uspje┼íno bez Rusije, svidjelo se to drugima ili ne.

….dok ─çe za Rusiju o┼íte─çenje ovih ….. odnosa biti bolan udarac, za Ukrajinu ─çe biti katastrofalan.

Politika SAD prema Rusiji danas prosto nastavlja politiku SAD prema SSSR tijekom Hladnog rata

…… da se katastrofa u Ukrajini nije dogodila, prona┼íao bi se neki drugi na─Źin da se Rusija “zadr┼żi”. Ovaj na─Źin je u uporabi desetlje─çima, mijenjali su se samo oblici i taktike implementacije.

Kao ┼íto znate, sukob izme─Ĺu SSSR i Zapada je poslije Drugog svjetskog rata poprimio oblik “Hladnog rata”. Vojno-politi─Źka komponenta ovog sukoba je prepu┼ítena NATO-u, koji je formiran pod inicijativom SAD 4. travnja 1949. godine. Analiza prakti─Źne aktivnosti NATO-a pokazala je da je pri kreiranju saveza Amerika imala dva glavna cilja.

Prvo, vojni blok usmjeren protiv SSSR formiran je pod vodstvom Amerike.

Drugo, Washington je sprije─Źio pojavu autonomnog grupiranja dr┼żava u zapadnoj Europi koje bi se natjecale protiv SAD.

Nakon raspada SSSR i raskidanja Var┼íavskog pakta, koji je ujedinio socijalisti─Źke dr┼żave Europe i koji je po definiciji predstavljao veliku opasnost po NATO, ne samo da nije raspu┼íten, nego se jo┼í i ra┼íirio u vojnom smislu.

SAD je izazvao raspad SSSR otkrivaju─çi njegove “Slabe to─Źke”

Strategiju otkrivanja “slabosti” ustanovio je Zbigniew Brezinski, ameri─Źki politolog i dr┼żavnik poljskog porijekla, a pod zapovjedni┼ítvom predsjednika Reagana to je postala osnova ameri─Źke politike prema Rusiji. Kao rezultat analiti─Źkog posla velikih razmjera, “slabosti” SSSR-a su definirane i sustavno prou─Źavane u politi─Źkim, ekonomskim, ideolo┼íkim i drugim sferama.

Glavna “slabost” dr┼żave po definiciji CIA-e bila je ekonomija. Nakon detaljnog modeliranja, ameri─Źki stru─Źnjaci su identificirali “najslabiju kariku”, tj. ogromnu ovisnost prora─Źuna SSSR od izvoza energetskih resursa. Strategija koja je prouzro─Źila financijski i ekonomski bankrot dr┼żave formulirana je uz pomo─ç dva me─Ĺusobno povezana cilja: dovo─Ĺenje do o┼ítrog pada prihoda u prora─Źun SSSR od inozemne trgovine, zajedno sa znatnim porastom tro┼íkova na rje┼íavanje problema kreirao izvana.

Smanjenje cijene nafte je procijenjeno kao glavna mjera za smanjenje prihoda u prora─Źun. To je uspje┼íno napravljeno sredinom osamdesetih godina.

Rast tro┼íkova SSSR je izazvan u nekoliko podru─Źja: tranzicija od strategije ameri─Źkog protivljenja SSSR u Afganistanu ka strategiji uvla─Źenja u afganistanski rat; poticanje antivladinih demonstracija u Poljskoj i drugim dr┼żavama socijalisti─Źkog bloka s namjerom da se Moskva izazove u dodatne tro┼íkove radi stabilizacije situacije u isto─Źnoj Europi; raspaljivanje utrke razvijanja oru┼żja itd.

Treba napomenuti da su u to vrijeme Amerikanci uspjeli u ostvarivanju svog cilja. Nastala je duboka ekonomska kriza koja se pro┼íirila na politi─Źku i ideolo┼íku sferu. Kona─Źan kolaps gospodarstva izazvale su mjere “oporavka” koje je ponudio Zapad kroz MMF i Svjetsku banku.

Prevrat u Ukrajini podr┼żan od strane SAD i sankcije su dio strategije SAD “Slabih to─Źaka” usmjerene na Rusiju

….Prevrat U Kijevu, ostvaren uz otvorenu podr┼íku SAD-a, prati klasi─Źan predlo┼żak koji je ispitan u Latinskoj Americi, Africi i na Bliskom istoku. Ipak, nikada ranija ta shema nije toliko utjecala na interese Rusije.

Analiza je pokazala da provociranjem Rusije na osvetni─Źke korake Amerikanci poku┼íavaju ostvariti iste ciljeve kao osamdesetih po pitanju SSSR. Istovremeno, oni neutraliziraju europske ekonomske konkurente koji su se, prema mi┼íljenju Washingtona, prili─Źno zbli┼żili s Moskvom.

Aktivnost administracije SAD u sferi Ukrajine doga─Ĺa se u sklopu nove politike Bijele ku─çe usmjerene na odr┼żavanje vodstva Amerike u svijetu strate┼íkim zadr┼żavanjem rastu─çeg utjecaja Ruske federacije i drugih centara mo─çi.

rusija-italy-germanyJugoslavija je bila generalna proba, a desila se zbog slabosti Rusije pod Jeljcinom

Ruska federacije je devedesetih godina, zbog vrlo poznatih razloga, izgubila dominantan utjecaj nad Balkanom. U razdoblju od 1991. do 1996. godine, tijela koja su oblikovala inozemnu politiku ruske dr┼żave nisu slu┼żbeno ni imala koncept “nacionalnog interesa”. Oni su imali neutemeljena o─Źekivanja zahvalnosti za poslu┼ínost od strane svojih zapadnih partnera i o─Źekivali neku vrstu posebne pogodnosti za blisku i bezuvjetnu suradnju sa SAD.

NATO blok je pod izgovorom odr┼żavanja mira i bez ozbiljnog protivljenja s na┼íe strane samouvjereno cirkulisao izvan svoje zone odgovornosti, efektivno dovode─çi vojnu komandu i kontroliraju─çi balkanske dr┼żave na razne na─Źine. ─îinjenica je bila o─Źigledna: Rat na Balkanu bi se mogao smatrati probom i prologom za korake ve─çih razmjera koji ─çe podijeliti svijet.

Jugoslavija je sru┼íena kao proba koncepta kona─Źnog obra─Źuna s Rusijom.

“Rat protiv terorizma” SAD osigurao je Rusiji samo privremeni odmor

….Ohrabreni oslabljenjem i posljedi─Źnom eliminacijom SSSR, ameri─Źki krugovi vlasti su u─Źinili sve ┼íto je mogu─çe da osiguraju dominaciju nad ve─çim izvorima sirovih resursa u na┼íoj dr┼żavi i sredi┼ínjoj Aziji, kao i tranzitne puteve za njihov izvoz. Washington je planirao pro┼íiriti svoju sferu utjecaja na regije Crnog mora, Kavkaz i Kaspijskog mora.

Jedina prepreka realizaciji ameri─Źkih planova bila je Rusija, koja je sa─Źuvala svoj vojni potencijal kako bi nanijela neprihvatljivu ┼ítetu SAD.

Ameri─Źki stratezi su vidjeli rje┼íenje u postupnom raspar─Źavanju dr┼żave. Prva regija koja je bila na meti bila je Sjeverni Kavkaz.

Od ve─çe va┼żnosti je bila i ─îe─Źenija, koja je proglasila svoju neovisnost i privremeno bila pod efektivnom kontrolom Zapada.

U ovim uvjetima, rusko vodstvo je usvojilo ─Źvrst stav branjenja jedinstva dr┼żave ─Źiju je volju predstavljao predsjednik Vladimir Putin, koji je po cijenu ogromnih napora uspio sprije─Źiti odvajanje ─îe─Źenije od Rusije.

Nakon 11. rujna 2001., svjetska zajednica je prepoznala teroristi─Źku prijetnju kao glavnu svjetsku prijetnju ─Źije je zaustavljanje zahtijevalo zajedni─Źke napore. Rezultat je bio oslabljeni napad na Rusiju, jer je Zapad bio usmjeren na teroriste na Kavkazu.

U to vrijeme, Washington je prikazivao izvjesnu spremnost na suradnju, mada zapravo nije htio napustiti politiku “zadr┼żavanja” po pitanju Rusije. Sve vi┼íe i vi┼íe NATO ustanova se pribli┼żavalo na┼íim granicama.

O┼żivljavanje Rusije nakon 1999. i uspostavljanje saveza sa Kinom, Indijom i drugim zemljama BRICS-a uznemirilo je SAD

Nakon 7-8 kolovoza 2008., kada je gruzijsko vodstvo, uz podr┼íku SAD, poku┼íalo uni┼ítiti Ju┼żnu Osetiju, svijet se ponovno zna─Źajno promijenio.

Sve se dogodilo na prepad. Gruzijski diktator je vjerovao da ─çe vojni upad na dan otvaranja me─Ĺunarodnih Olimpijskih igara staviti Rusiju u te┼íku poziciju. Me─Ĺutim, rusko vodstvo je brzo odreagiralo sprije─Źiv┼íi agresiju.

Nakon doga─Ĺaja u kolovozu u Kavkazu, Washington je bio uznemiren o─Źiglednom namjerom Rusije da zauzme mjesto me─Ĺu svjetskim silama 21. stolje─ça i da upotrijebi financijske prihode za eksploataciju resursa i unapre─Ĺivanje obrambenog potencijala i ljudskog kapitala.

Ameri─Źkom vodstvu se tako─Ĺer nije svidjela suradnja Rusije s Kinom i Indijom, uvo─Ĺenje BRICS summita, uspje┼ína aktivnost CSTO, SCO i EAEC, ali i formiranje Carinske unije.

Pojavili su se novi ve─çi igra─Źi kao ┼íto su Kina, Indija, Brazil i Iran, ali i zemlje s rastu─çom ekonomijom poput jugoisto─Źne Azije i Ju┼żne Koreje koje su postale zna─Źajan faktor za SAD.

Indikacije o potrebi da se primjeni djelotvoran dijalog s Rusijom o brojnim pitanjima po─Źele su se pojavljivati ÔÇőÔÇős dolaskom nove administracije predsjednika Baracka Obame.

Me─Ĺutim, uskoro je postalo jasno da Washington ne naginje zapravo ka suradnji. Po┼íto Rusija nije imala nikakve koristi od ovih dijaloga, suradnja je privedena kraju i stav SAD prema Rusiji po─Źeo je ponovno podsje─ça na vrijeme Hladnoga rata.

Cilj SAD je kontrolirati ruske energetske resurse, ali i hranu i vodu kako bi utvrdili svoju dominaciju

……stru─Źnjaci su sigurni da se neka nova zamjena za ugljikovodike po pitanju stvaranja energije ne─çe pojaviti bar u narednih nekoliko desetlje─ça.

Nedostatak vode i navodnjavanja postaje akutan problem u brojnim dr┼żavama Azije, ali i Afrike.

Mnogi ameri─Źki stru─Źnjaci tvrde da postoje ogromni teritoriji pod kontrolom Moskve koje ne slu┼że eksploataciji te kao takve nemaju korist za ─Źovje─Źanstvo. Nastavljaju se tvrdnje o “ne-fer” raspodjeli prirodnih resursa i potrebi da se osigura tzv. “Slobodan pristup” tim resursima za druge dr┼żave.

Prijetnja Rusiji od strane SAD je “konstantna”, a “primirja” nikad ne traju

─îak i tijekom razdoblja primirja izme─Ĺu Rusije (SSSR) i SAD, ameri─Źki partneri su se uvijek pridr┼żavali tog razmi┼íljanja.

Zato se rusko vodstvo suo─Źava s konstantnim zadatkom: jam─Źenjem teritorijalnog integriteta i suvereniteta domovine, obranom i umno┼żavanjem svojih bogatstava i njihovim upravljanjem radi interesa multietni─Źkog naroda Ruske federacije.
 
(webtribune.rs/uredio: nsp)

NAJVE─ćE ISTRA┼ŻIVANJE O MLIJEKU: Je li mlijeko ┼ítetno?
KAKO VAS VARA PREHRAMBENA INDUSTRIJA: Riblji štapići bez ribe, kobasice bez mesa i voćni sokovi bez voća

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama