Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » OKTOBARSKA I FEBRUARSKA REVOLUCIJA: Uni┼ítenje Rusije 1917. je najve─ça operacija britanske obavje┼ítajne slu┼żbe u povijesti

OKTOBARSKA I FEBRUARSKA REVOLUCIJA: Uni┼ítenje Rusije 1917. je najve─ça operacija britanske obavje┼ítajne slu┼żbe u povijesti

lenjin-oktobarska-revolucijaMalo je poznato da su odmah poslije Lenjina, negdje nakon mjesec dana, u Rusiju do┼íla jo┼í dva “plombirana” vlaka u kojima nije bilo samo bolj┼íevika, ve─ç i revolucionari svih mogu─çih boja. Otprilike oko tri stotine ljudi

Povijest Ruske revolucije 1917. godine tra┼żi izu─Źavanje uloge Velike Britanije u organizaovanju “Smute” u Ruskoj zemlji.

Sve to je predmet izu─Źavanja moje knjige “1917 – Odgonetka Ruske revolucije”, a detalji, ─Źinjenice, prikupljeni dokazi iznijeti su na njezinim stranicama.

A, ako se ┼żelimo izraziti kratko, to mo┼żemo u─Źiniti i u varijanti ─Źlanka … Interesantna je pri─Źa ruskih revolucija. Pro┼ílo je vi┼íe od devedeset godina od Velja─Źe i Listopada, a do dan danas je vi┼íe pitanja nego odgovora.

Me─Ĺutim, postoji jedna va┼żna i klju─Źna to─Źka, od koje mo┼że po─Źeti razmotavanje nagomilanog i pre┼íu─çenog. Klju─Ź te odgonetke je porijeklo ruske revolucije – dolazak Lenjina iz ┼ávicarske u travnju 1917. godine.

“Plombirani vagoni”

“Plombirani vagon” koji je projurio njema─Źkim teritorijem, za rusku revoluciju je bila vi┼íe od lakmus papira. Odmah postaje o─Źigledno da dvije danas najpopularnije povijesne teorije nisu u stanju objasniti daljnji razvoj doga─Ĺaja i zato jednostavno moraju “odbaciti” mno┼ítvo ─Źinjenica ili da sve budu obja┼ínjene sa razoru┼żavaju─çom dje─Źjom naivno┼í─çu.

Njema─Źki ┼ípijun Uljanov, ka┼żu nam mnogi povjesni─Źari, vratio se u domovinu s njema─Źkim novcem. Vo─Ĺa proleterijata, ka┼żu drugi, do┼íao je izvesti revoluciju.

Me─Ĺutim, nitko ne mo┼że objasniti za┼íto je Lenjin mogao u Rusiju u─çi slobodno i za┼íto nije u zemlju u┼íao sa potrebnim dokumentima.

Uo─Źi njegovog dolaska Privremena vlada je objavila u pari┼íkim novinama upozorenje da ─çe onima koji su pro┼íli teritorijem Njema─Źke suditi prema ratnim zakonima. Me─Ĺutim, oko tridesetak revolucionara mirno je doputovalo u domovinu i nitko nije bio uhi─çen.

┼átovi┼íe, u ruskoj ambasadi u ┼ávicarskoj su dobili sve potrebne dokumente. ─Źak i novac (!) za karte, a na stanici je revolucionare sa─Źekala po─Źasna stra┼ża. Ka┼żu da je veli─Źanstven do─Źek na stanici pristiglom Lenjinu osiguran od njema─Źkih sredstva. Prema drugoj verziji – radnici i vojnici su odu┼íevljeno do─Źekali svog vo─Ĺu.

Hajde da poku┼íamo odbacimo stereotipe. Zamislimo se nad sljede─çim. U centru prijestonice Rusije, za vrijeme stra┼ínog svjetskog rata, gomila naoru┼żanih ljudi sve─Źano do─Źekuje ─Źovjeka koji je putovao teritorijem neprijatelja.

Izravno na ┼żeljezni─Źkoj stanici Lenjin dr┼żi govor i javno poziva na ru┼íenje postoje─çeg ure─Ĺenja! I njega nitko ne hapsi i ne zabranjuje njegovu partiju!

Zar nisu za njema─Źki novac bolj┼íevici kupili i kontraobavje┼ítajne slu┼żbe i policiju i vojsku i samu Privremenu vladu? Ovu raspojasanost ne treba dovoditi u vezu s ─Źudnim pona┼íanjem vlasti.

Malo je poznato da su odmah poslije Lenjina, negdje nakon mjesec dana, u Rusiju do┼íla jo┼í dva “plombirana” vlaka u kojima nije bilo samo bolj┼íevika ve─ç i revolucionara svih mogu─çi boja.

Otprilike oko tri stotine ljudi. To nije moglo pro─çi neopa┼żeno. Me─Ĺutim, vlast nije ni┼íta u─Źinila i time je samo omogu─çila subverzivnim elementima da mirno potkopati dr┼żavno ustrojstvo.

Osim Lenjina u Domovinu se uputio i Lav Trocki. On je doplovio iz SAD sa mno┼ítvom suradnika. U Kanadi su ga britanske vlasti skinule s broda i uhitile, ali nakon toga i brzo pustili. Za┼íto? Zato ┼íto je to zamolila Privremena vlada, koju je Lav Davidovi─Ź po┼íao ru┼íiti!

Koliko bi ukupno vremena Osama bin Laden stajao ispred Bijele ku─çe u Washingtonu pozivaju─çi na sveti rat protiv SAD i ru┼íenje ameri─Źke vlade? Minutu? Dvije? Trideset sekundi? Pitanje bi bilo samo koliko brzo ─çe ga pokupiti, a samo uhi─çenje se ne bi dovodilo u pitanje. I nikakav novac ga ne bi spasio zatvora. A Lenjina tada nitko nije ┼żurio uhititi.

Njema─Źki novac za revoluciju

Taj toliko “─Źudni” stav vlasti mo┼że se objasniti samo jednom ─Źinjenicom – Privremena vlada je podilazila bolj┼íevicima! ┼áto ima veze ┼íto Ilji─Ź sti┼że u domovinu u plombiranom vagonu sa gomilom “njema─Źkog” novca?

Neka ih tro┼íi! Neka slobodno izdaje subverzivne novine, neka ih legalno dostavlja vojnim jedinicama i otvoreno organizira atidr┼żavne mitinge. Za sve to je bila potrebna podr┼íka same vlasti, bez nje Lenjin ne bi ni┼íta uradio.

Me─Ĺutim, za┼íto je Privremena vlada sebi kopala grob? Tako je mogla postupati samo potpuno ovisna i marionetska vlast, koja doslovno izvr┼íava naredbe svojih gospodara. Na pitanje tko je upravljao u─Źincima “privremenih” i nije tako te┼íko odgovoriti kako se mo┼że u─Źiniti na prvi pogled.

Lenjinova revolucija je bila pogibeljna za Rusiju kao dr┼żavu. Logi─Źno je da su za nju bili zainteresirani vanjski protivnici i neprijatelji. Prvi svjetski rat je bio u tijeku, ratovali smo sa Njema─Źkom. Odatle i legenda o njema─Źkim korijenima ruske revolucije.

Proengleska Privremena vlada poma┼że progermanskom Lenjinu da uzme vlast i tako sru┼íi zemlju

Me─Ĺutim, ako analiziramo svu destruktivnu djelatnost Privremene vlade, koja je o─Źigledno zajedno s Lenjinom vodila igru, onda dobivamo druk─Źiju sliku.

Ilji─Ź, koji sa Nijemcima izvodi prevrat, dobiva zeleno svjetlo od ruske vlade za podjelu armije i propagandu. Onda je logi─Źno pretpostaviti da je i Privremena vlada radila po njema─Źkim nalozima.

Me─Ĺutim, u stvarnosti je sve bilo druga─Źije: kad je napokon i jedva do┼íla na vlast, Privremena vlada je objavila da je odlu─Źna da rat vodi do kona─Źne pobjede. A glavni zadatak njema─Źkog rukovodstva tada je bio suprotan – potpisivanje mira s Rusijom! Pored toga, Englesku i Francusku, na┼íe saveznike u Antanti, nimalo nije zabrinuo dolazak Privremene vlade za dr┼żavno kormilo.

Sasvim suprotno, obje su je mometalno priznale i na sve na─Źine hvalile. Na kraju imamo nevjerojatnu situaciju: proengleska Privremena vlada poma┼że progermanskom Lenjinu da uzme vlast i tako sru┼íi zemlju.

To je nemogu─çe: Engleska i Njema─Źka su se zaka─Źile u borbi za svjetsku hegemoniju. Prema tome, nije ba┼í sve tako jednostavno sa “njema─Źkom” orijentacijom Lenjina. Vlada Kerenskog, koja je kontrolirana iz Londona, pomagati ─çe Ilji─Źu samo kad dobije takav nalog od svojih gazda.

Uni┼ítenje Ruske Imperije 1917. godine predstavlja najgrandiozniju operaciju britanske obavje┼ítajne slu┼żbe u ─Źitavoj njenoj povijesti. Upravo je Engleska, a ne Njema─Źka tijekom posljednjih dvije stotine godina bila glavni geopoliti─Źki protivnik Rusije. Zato i ─Źinjenica da se ona na sve na─Źine borila protiv svog glavnog konkurenta nije za─Źu─Ĺuju─ça.

Anglo-Ruski sukobi

Anglo-ruski sukobi su stalno trajali od zavr┼íetka Napoleonovih ratova. Sjetimo se Krimskog rata, stalne subverzivne uloge britanske diplomacije, koja je nekoliko puta osujetila poku┼íaje Rusije da zauzme Constantinopol. Zatim su promijenjeni metodi borbe. Engleska obavje┼ítajna slu┼żba je mnogo godina financirala i pa┼żljivo odgajala ruske revoluconare. Od pet prvih kongresa Lenjinove partije – tri su odr┼żana u Londonu.

Ako se prisjetimo u koju prijestolnicu i dan danas bje┼że na┼íi neprijatelji, onda ─çe i uloga Engleza u raspadu Ruske Imperije biti manje misti─Źna. Ova borba se stalno vodila, a vodi se i danas.

Organizacija Februarske i Oktobarske revolucije – u re┼żiji britanske obavje┼ítajne slu┼żbe – samo se na prvi pogled mo┼że u─Źiniti da je neistinita i malo vjerojatna. Povijest ruske revolucije treba izu─Źavati uz pomo─ç najjednostavnijeg instrumenta – zdravog smisla. Da je u jednom momentu umro zdrav, sna┼żan i vrlo bogat ─Źovjek, istraga bi u svim zemljama bila vo─Ĺena istovjetno.

Nadle┼żni organi bi razmatrali sve verzije doga─Ĺaja, tra┼żili bi motive, tragove i dokaze. Ni jedna varijanta se ne bi odbacivala uz obrazlo┼żenje da “tako ne mo┼że biti”. Policajci se, u svom radu, ne smiju povoditi za emocijama, oni moraju istra┼żivati ÔÇőÔÇői operiraju ─Źinjenicama. Da je tako ra─Ĺeno u ovom slu─Źaju, iz tame bi izronio istinski krivac katastrofe koja do tada nije vi─Ĺena.

Ne─çemo politi─Źare i dr┼żavnike smatrati idiotima i prostacima. Oni nisu gluplji od nas. I ako su nam njihove aktivnosti ─Źudne, to samo zna─Źi da ne shva─çamo njihove istinske motive i ciljeve. Ukoliko se na zanimljiv na─Źin niz ozbiljnih politi─Źkih doga─Ĺaja vremenski podudari, to ne zna─Źi da se jednostavno radi o pukoj slu─Źajnosti. Treba potra┼żiti one kojima to koristi.

Propast Rusije, a odmah poslije nje i Njema─Źke, bila je u interesu upravo Velike Britanije (i SAD). Ukoliko tada┼ínje “zagonetne” doga─Ĺaje sagledamo iz tog kuta, oblaci ─çe se raspr┼íiti, a povijesne ─Źinjenice, koje su do tada izgledale neobja┼ínjive, dobiti ─çe racionalne odgovore. Biti ─çe jasne “tragi─Źne zablude” i “sudbonosne pogre┼íke” Privremene vlade bez kojih Velikog Oktobra nikada ne bi bilo.

Ako odbacimo leksi─Źke zablude o naivnim demokratima, koji su “slu─Źajno” uni┼ítili zemlju, dobit ─çemo suhi ostatak: precizne i planske aktivnosti onih koji su radili na raspadu Rusije. Da bismo uni┼ítili bilo koju dr┼żavu, treba skinuti obru─Źe koji je dr┼że na okupu. Oni su uvijek isti: vojska, policija i druge sigurnosne strukture; dr┼żavni aparat koji upravlja zemljom. Upravo je po tim klju─Źnim to─Źkama udarala Privremena vlada, odmah po dolasku na vlast.

Ona je doslovno za samo nekoliko tjedana iz zatvora pustila sve (a ne samo politi─Źke!) zatvorenike, raspustila je policiju, likvidirala kontraobavje┼ítajne slu┼żbe i ┼żandarmeriju. Proglasila je slobodu politi─Źke propagande u vojsci i donijela zloglasno Nare─Ĺenje Ôäľ 1, i time uni┼ítila svaku disciplinu u vojsci.

Privremena vlada je jednim potezom pera raspustila cjelokupnu rusku administraciju, tj. smijenila sve gubernatore i vicegubernatore, a da na njihova mjesta nije postavila nikoga! Zar oni nisu shva─çali do ─Źega ─çe to dovesti ?!

Postoji obja┼ínjenje i za “─Źudnu” toleranciju Kerenskog prema bolj┼íevicima i odsustvo anglo-francuske pomo─çi bijelim borcima za obnovu zemlje za vrijeme Gra─Ĺanskog rata.

Sve ┼íto je do sada bilo ─Źudno i tajanstveno – postaje prosto logi─Źno i shvatljivo: Englezi su ti koji su uvjerili njema─Źko rukovodstvo da dozvoli prolaz Lenjinu preko njema─Źke teritorije i izdvoji bolj┼íevicima nov─Źana sredstva.

Vladimir Ilji─Ź je putovao u Domovinu sa obvezom prema Nijemcima – da Rusiju izvede iz rata, i prema “saveznicima” – da prekine legitimnost ruske vlasti.

Svoja obe─çanja Lenjin je ispunio – sklopio je Brest-Litovski sporazum, rapustio je Sveruski ujediniteljski sabor (parlament). Me─Ĺutim, on to nije radio u interesu Njema─Źke.

Okvir ovog teksta ne omogu─çuje da se iznesu stotine i tisu─çe podudarnosti i neobi─Źnosti koje ukazuju na istinskog autora Februarske i Oktobarske revolucije. Postoji ogroman broj takvih ─Źinjenica i, ┼íto je najva┼żnije, sve se mogu na─çi u apsolutno otvorenim izvorima. Sve koji su zainteresirani za ova pitanja upu─çujem na svoju knjigu “1917 – Odgonetka Ruske revolucije”.

I odmah ┼żelim priop─çiti – u mojim knjigama ne─çete na─çi bilo kakvu konspirologiju. Nikakve “tamne sile”, samo ─Źinjenice. Ne radi se o jeftinoj senzaciji, ve─ç o ozbiljnoj analizi doga─Ĺaja 1917. godine.

Sa Sovjetskim Savezom se 1991. godine dogodilo isto to!

Kao ┼íto i danas, iz ambasada Engleske i SAD, otvoreno rastu korijeni mnogih suvremenih pli┼íanih i naran─Źastih revolucija.

Ako shvatimo razloge na┼íih prethodnih poraza – postavit ─çemo temeljac svojim budu─çim pobjedama.
 
(autor: Nikolaj Starikov/uredio: nsp)

Titanic je namjerno potopljen da bi bankari pokorili svijet
LIJEK ZA RAK: Ameri─Źkom znanstveniku pla─çeno da obustavi usavr┼íavanje lijeka protiv raka

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama