Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » Titanic je namjerno potopljen da bi bankari pokorili svijet

Titanic je namjerno potopljen da bi bankari pokorili svijet

titanic_FEDAmeri─Źki bogata┼íi – John J. Astor IV, Isidor Straus i Benjamin Guggenheim bili su protiv osnivanja Federalnih rezervi. Svi su poginuli na Titanicu. Osnovani FED smatra se po─Źetkom Novog svjetskog poretka

┼áto je to FED?┬áFED (Federal Reserve District) ili Sustav federalnih rezervi je privatna institucija koja je ovla┼ítena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tr┼żi┼íta u SAD-u.

Utemeljen je 1913. godine Zakonom o FED-u. Isprva nije bio dobro prihva─çen jer je smatran oblikom centralizirane vlasti. U to vrijeme SAD-om su vladali bankovni bankroti, gubitci deponenata, a 1907. bili su toliko izra┼żeni da je potreba za stvaranjem sredi┼ínje banke bila neminovna.

U vrijeme kad je osnovan FED, ve─çina zemalja ve─ç je imala emisijsku banku (Engleska i ┼ávedska od 17. stolje─ça), ali su te banke bile razli─Źitog porijekla od FED-a. Te su banke bile privatne i bavile su se financiranjem problema kraljeva, da bi se tijekom vremena razvile u moderne emisijske banke, te postale javne institucije. FED je konstituiran u emisijsku banku koja vodi monetarnu politiku SAD-a decentralizirano koliko god je to mogu─çe.

Titanic

Najpoznatiji putni─Źki brod svih vremena, koji je tragi─Źno skon─Źao u no─çi 15. travnja 1912., i stolje─çe kasnije ne prestaje fascinirati ljude. U posljednjih 400 godina zabilje┼żeno je oko 65.000 pomorskih katastrofa i to nekih i puno ve─çih (u ljudskim gubicima), ali samo se o ovoj uvijek i iznova pri─Źa. O Titanicu je snimljeno vi┼íe od 500 dokumentaraca i igranih filmova, a napisano je valjda tisu─çu knjiga. Za┼íto?

Vjerojatno po jednoj od najve─çih teorija zavjere. Naime, ubrzo nakon nesre─çe pojavile su se razne teorije zavjere da je brod namjerno potopljen. Dugo se vjerovalo da je razlog potapanja broda bila prijevara s osiguranjem kojeg je na koncu ‘ubrala’ tvornica White Star Line, u ─Źijem vlasni┼ítvu je bio Titanic. Puno se pri─Źalo o zamjeni brodova, o Bruce Ismay-u, o kapetanu Edwardu Smithu, pa ─Źak i prokletstvu mumije i kojekakvim lo┼íim karmama.

Sve te teorije ve─ç su naveliko razra─Ĺene, ali posljednjih godina sve se vi┼íe spominje jedna koja ide bok uz bok s onom o Novom svjetskom poretku. Sr┼ż ove teorije je osnivanje Federalnih rezervi, ameri─Źke sredi┼ínje banke koja je, smatraju teoreti─Źari, usko povezana s naj─Źuveniji pomorskom katastrofom.

Naime, na brodu su putovala tri najmo─çnija ─Źovjeka u Americi, od kojih je jedan bio John Jacob Astor IV, najbogatiji ─Źovjek svoga vremena i prvobitni vlasnik Empire State Buildinga, odnosno zemlji┼íta na kojem je izgra─Ĺen neboder. Druga dvojica bila su Isidor Straus, vlasnik lanca robnih ku─ça Macy ‘s, te Benjamin Guggenheim, nasljednik rudnika zlata, srebra i bakra. Ova tri mo─çnika bila su trn u oku bankarskog kartela jer su se protivili osnivanju Federalnih rezervi.

Bankarski kartel i osnivanje FED-a

Vode─çi bankari tog vremena – obitelji Rothschild, Rockefeller i J.P. Morgan, ┼żeljeli su osnovati sredi┼ínju ameri─Źku banku koja bi bila u njihovom vlasni┼ítvu s ovla┼ítenjima savezne vlade. Tako bi mogli kontrolirati izdavanje novca bez pokri─ça u zlatu. Eustas Malins u svojoj knjizi “Tajne Federalnih rezervi” (Secrets of the Federal Reserve) pi┼íe kako su se sedmorica utjecajnih svjetskih bankara 1910. sastala na otoku Jekyll pored obale Georgije, kako bi razradili plan o osnivanju sredi┼ínje banke koju su nazivali Banka Federalnih rezervi.

Na sastanku su bili Nelson W. Aldrih i Frank Vanderlip kao predstavnici financijskog carstva Rockefellera, zatim Henry Davison, Charles Norton i Benjamin Strong – koji su predstavljali J.P. Morgana, te Paul Warburg koji je do┼íao ispred europske bankarske obitelji Rothschild. Koliko su ove tri obitelji bile bliske i poslovno povezane opisao je g. Edward Griffin u svojoj knjizi “Stvorenje s otoka Jekyll” (The Creature from Jekyll Island, 1994.):

Obitelj Morgan je bila u prijateljskom nadmetanju s Rothschildima i postali su dru┼ítveno bliski. Morganovu londonsku tvrtku je 1857. od financijske propasti spasila Bank of England, koja je bila pod utjecajem Rothschilda. Nakon toga Morgan je slu┼żio Rotschildu kao financijski agent (…) Rockefellerov ulazak u bankarski sektor Morgan nije dobro primio. Postali su ┼żestoki suparnici. Na kraju su odlu─Źili smanjiti me─Ĺusobnu konkurenciju zajedni─Źkim ulaganjem. Na koncu su radili na tome da osnuju nacionalni bankarski kartel pod nazivom Sustav federalnih rezervi.

I zaista, na otoku┬áJekyll je osnovan bankarski kartel koji je imao za cilj ostvariti monopol u izdavanju potvrda za deponirano zlato ili srebro u SAD-u. Takva potvrda vrijedila je kao novac i s njom se mogla vr┼íiti robna razmjena. Izdavanjem potvrda bavile su se mnoge privatne banke u Americi, a ‘papirnati dolari’ zvali su se zlatni i srebrni dolari.

Zakon o zlatnom standardu iz 1900. obvezao je banke da za svaku izdanu potvrdu (obveznicu) moraju imati stvarno pokri─çe u zlatu ili srebru. Puno takvih obveznica potonulo je s Titanikom pa za njih nikad nije ispla─çeno deponirano zlato, ve─ç je ono ostalo u dr┼żavnom trezoru ili u privatnim bankama.

Bio je to odli─Źan argument za “Dru┼żinu s otoka Jekyll” da 1913, godinu dana nakon pomorske tragedije, uka┼żu ameri─Źkim kongresmenima da bi se izdavanje nov─Źanih certifikata trebalo koncentrirati samo na jednom mjestu – u Sustavu federalnih rezervi koji bi bio slu┼żbena ameri─Źka sredi┼ínja banka.

Glavni cilj FED-a

Dakle, glavni cilj bankarskog kartela bila je – “elasti─Źna monetarna politika”, odnosno izdavanje (ispis) dolara bez pokri─ça u zlatu. To bi zna─Źilo da bankari mogu kreditiraju ┼ípekulativnim novcem koji nema nikakvu stvarnu vrijednost!

Takav sustav ve─ç je bio proveden u Engleskoj 1694. osnivanjem Bank of England (osnovao ju je ┼íkot William Paterson, ali kasnije je kontrolu nad bankom preuzeo Natan Rothschild). U osniva─Źkoj povelji stoji: “Banci pripada sva dobit od kamate na novac koji ona stvara iz ni─Źeg” (The bank hath benefit on the interest on all monies which it creates out of nothing).

Tako je Engleska kao dr┼żava po─Źela uzimati kredite i zadu┼żivati se s ogromnim kamatama, a u Bank of England je sve registrirala kao nacionalni dug. Taj dug zapravo su otpla─çivali gra─Ĺani kroz poreze, a kada bi otplata dr┼żavnog kredita kasnila dr┼żava bi morala pove─çavati porez.

Isti sustav poku┼íao je za┼żiviti i u Americi u dva navrata. Prvu je privatnu sredi┼ínju banku osnovao Aleksander Hamilton 1789, ali ukinuta je 1811. kada je Kongres odbio obnovi Zakon o bankama. Predsjednik James Madison je predlo┼żio drugu po redu privatnu sredi┼ínju banku Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava koja je osnovana 1816. godine.

Zatvorio ju je predsjednik Andrew Jackson 1836. koji se ┼żestoko protivio bankarskom kartelu nazivaju─çi ih lihvarima.

Jedna od njegovih najpoznatijih poruka bankarima je: “Va┼íe je leglo jazbina otrovnica i lopova. Namjeravam vas iskoreniti, i Bog mi pomogao, ja ─çu vas iskorijeniti”. Jackson je naglo umro iz nepoznatih razloga.

Mnogi biznismeni koji su stekli veliko bogatstvo i utjecaj u SAD-u nisu htjeli da dr┼żava na taj na─Źin bude oplja─Źkana. Protivili su se osnivanju FED-a, a u tom protivljenju najvi┼íe su se isticali Astor, Straus i Guggenheim. Osim toga, vjeruje se da bi spomenuta trojka svojim utjecajem sprije─Źila i ulazak Amerike u Prvi svjetski rat. Astor se ┼żestoko zalagao za izolacionisti─Źku politiku po na─Źelu “America first” bez mije┼íanja u “tu─Ĺe poslove”, a pogotovo europske. Upravo su se zagovornici te politike najvi┼íe protivili odluci Woodrow Wilson da 1917. uvede Ameriku u Prvi svjetski rat.

Dakle, ‘trojka’ je smetala bankarskom kartelu u njihovom naumu i problem je trebao biti rije┼íen. Ideja za savr┼íeni zlo─Źin mogla se roditi iz romana objavljenog 1898. godine …

Zlo─Źin opisan 14 godina ranije u knjizi

Puno prije nego ┼íto se uop─çe pojavila ideja o gradnji Titanica, ameri─Źki pisac i ─Źasnik trgova─Źke mornarice Morgan Robertson napisao je roman Futility (Uzaludnost), poznat i pod naslovom The Wreck of the Titan (Olupina Titana). U svojoj knjizi, napisanoj 14 godina prije stvarne tragedije, Robertson opisuje najve─çi i najmoderniji “nepotopivi” brod koji sredinom travnja kre─çe na svoju prvu plovidbu preko Atlantika, ┼żele─çi sru┼íiti brzinski rekord.

Brod udara u santu leda i tone. Na─Źin i mjesto sudara, kapacitet, broj putnika, dimenzije broda, maksimalna brzina, tona┼ża, broj ─Źamaca za spa┼íavanje – sve se to sablasno podudara s jo┼í, tada, neizgra─Ĺenim Titanicom!

Da podudarnost bude ve─ça, Robertsonov fiktivni brod zvao se – Titan! Iako je jo┼í ┼żivio u vrijeme katastrofe, nikada nije objasnio nevjerojatnu sli─Źnost stvarnih doga─Ĺaja sa svojom novelom. Ovakav scenarij savr┼íeno je odgovarao bankarskom kartelu jer su ga mogli lako realizirati. Trebalo je samo sagraditi brod, namamiti ┼żrtve na prvo putovanje i izre┼żirati nesre─çu pomo─çu svojih ljudi. Ni┼íta od toga nije bio problem jer je J.P. Morgan bio vlasnik tvrtke White Star Line, koja je 1909. u Belfastu po─Źela graditi najve─çi i najmoderniji brod svog vremena – Titanik.

Veza s Jezuitima

Dru┼ítvo Isusovo (Isusovci ili Jezuiti) osnovao je 1540. godine Ignacije Loyola unutar Rimokatoli─Źke crkve. Prema nekim teorijama Rothschildi su stolje─çima glavni bankari Katoli─Źke crkve i najzaslu┼żniji su za ogromno bogatstvo koje je Crkva akumulirala dobrim investicijama i burzovnim ┼ípekulacijama. Dakle, njihove veze bile su ─Źvrste i preko tih veza odabran je kapetan koji ─çe povesti Titanik u smrt.

Bio je to Edward John Smith, najiskusniji i najpla─çeniji kapetan White Star Linea koji je ujedno bio i Isusovac. Smithu je prva plovidba Titanica trebala biti posljednje putovanje prije mirovine, nakon 46 godina slu┼żbe. U slu┼żbenoj verziji o tragediji navodi se kako je Smith dobio ─Źak osam upozorenja da smanji brzinu i bude oprezan zbog santa leda u moru. Do danas ostaje neodgovoreno pitanje kako je ─Źovjek s 46 godina iskustva, koji je tko zna koliko puta plovio istom rutom, ignorirao sva ta upozorenja!

Najpoznatija ekranizacija Titanica

Osim Smitha, na brodu je bio jo┼í jedan Isusovac – irski sve─çenik Fransis Braun. U dokumentarnom filmu National Geographica “Tajne Titanika” (The Secrets of the Titanic) navodi se kako je Brown bio najutjecajniji Isusovac u cijeloj Irskoj te se ukrcao na Titanic kako bi kapetanu Smithu dao posljednja upute.

Prema slu┼żbenoj verziji, Brown je putovao od Sauthemptona do Queenstowna kod svog ujaka koji je bio biskup u Irskoj. Na putu je upoznao bogati bra─Źni par koji ga je zamolio da im se pridru┼żi na putovanju do New York-a, sve na njihov tro┼íak. Brown je navodno s Titanica poslao telegram u Dublin u kojem je tra┼żio dozvolu da nastavi put. Odgovor je stigao u Queenstown, a glasio je: “Silazi s tog broda”.

┼Żrtve namamili putem medija

Zavjernici (suprotno od teoreti─Źara zavjere) su tako imali brod i kapetana, trebalo je samo namamiti ┼żrtve ┼íto je bio najlak┼íi dio posla. Zbog velike medijske pompe, svi koji su mislili da ne┼íto zna─Źe u dru┼ítvu morali su biti na brodu. I sam Morgan najavljivao je kako ─çe putovati Titanikom do New Yorka. Astor se vra─çao s mladom suprugom s putovanja u Egiptu, Guggenheim je bio Parizu, a Straus je bio sa suprugom u Europi.

Svi su trebali do─çi do Amerike, a prvo putovanje Titanikom nije se smjelo propustiti. Zanimljivo je spomenuti kako je Morgan otkazao putovanje zadnji dan i to zbog bolesti. Poslije je prona─Ĺen u dobrom zdravstvenom stanju s ljubavnicom, kad mu je obznanjena vijest o tragediji.

Po─Źetak Novog svjetskog poretka

Nakon potonu─ça Titanica, kompaniji White Star Line oti┼íla je od┼íteta od milijun funti (danas oko 100 milijuna eura), koja je godinu dana kasnije ispla─çena dioni─Źarima, a ve─çi dio je Morgan spremio u d┼żep.

To je bila najuspje┼ínija poslovna godina za White Star Line u povijesti ovog koncerna. U prosincu 1913. u ameri─Źkom Kongresu pro┼íao je zakon o formiranju Federalnih rezervi (FED). Zakon je pro┼íao zahvaljuju─çi Wilsonu koji ga je pogurao, navodno zato ┼íto je bio ucijenjen zbog preljuba.

Amerika je 1917. u┼íla u Prvi svjetski rat koji je financiran preko FED-a ┼íto je zna─Źilo ogromno zadu┼żivanje. Od tada do 2000. godine ameri─Źki dolar i britanska funta izgubili su oko 98% posto svoje vrijednosti zbog inflacije. Danas je preko 95% posto dolara u opticaju spekulativno, a vrijednost mu odre─Ĺuje potra┼żnja na tr┼żi┼ítu nafte. FED je jedna od najmo─çnijih institucija u svijetu, a datum njenog osnutka smatra se po─Źetkom Novog svjetskog poretka.
 

 
(webtribune.rs, youtube.com/uredio: nsp)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,