Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » CJEPIVO POSTOJI! Politi─Źka Ekonomija Ebole i Kapitalisti─Źka Neisplativost Cijepljenja

CJEPIVO POSTOJI! Politi─Źka Ekonomija Ebole i Kapitalisti─Źka Neisplativost Cijepljenja

stop-ebola“Stru─Źnjaci ka┼żu da nas od cjepiva za ebolu dijeli samo 50 bjelaca”, glasi zajedljiv naslov jednog portala koji je pogodio sr┼ż problema sa svojom “reporta┼żom” o eboli

Da su oboljeli bijelci, ka┼że kratko obja┼ínjenje, problem ebole bi bio rije┼íen.

Rasizam je sigurno jedan od ─Źimbenika. Jeremy Farrar, infektologa i voditelj Wellcome Trust, jedan od najve─çih humanitarnih istra┼żiva─Źkih centara na svijetu, izjavio je Toronto Star: “Zamislite da ste nekoj regiji Kanade, Amerike, Europe, 450 ljudi umre od virusne hemoragi─Źne groznice. To bi bilo neprihvatljivo – ali to je neprihvatljivo i u zapadnoj Africi “.

Pomogli njema─Źkom istra┼żiva─Źu 2009., a ne poma┼żu Africi 2014.?

On isti─Źe kako je eksperimentalno kanadsko cjepivo protiv ebole po ┼żurnom postupku dato jednom njema─Źkom istra┼żiva─Źu 2009. poslije nesretnog slu─Źaja u laboratoriju. “Pokrenuli smo i nebo i zemlju da pomognemo njema─Źkom tehni─Źaru. Kako toga nema kad je u pitanju zapadna Afrika? “

Problem ebole se ne rje┼íava i zato ┼íto se na njegovom rje┼íavanju ne mo┼że skoro ni┼íta zaraditi. U pitanju je neprofitabilna bolest.

Velike farmaceutske tvrtke su svjesne da je tr┼żi┼íte za borbu protiv ebole si─çu┼íno, dok su tro┼íkovi za razvoj cjepiva jo┼í uvijek visoki. Na ─Źisto kvantitativnoj osnovi, neki ─çe (mo┼żda s pravom) re─çi da se nije dobro fokusirati previ┼íe na bolest koja ubija manje ljudi nego, primjerice, malarija (300.000 ┼żrtava od po─Źetka ovog vala ebole) ili tuberkuloza (600.000). Me─Ĺutim, ekonomska ograni─Źenja koja ko─Źe lije─Źenje ebole tako─Ĺer obja┼ínjavaju za┼íto se farmaceutske tvrtke opiru razvoju tretmana i ove i mnogih drugih bolesti.

U proteklom desetlje─çu je zapravo bilo ogromnih pomaka u istra┼żivanju terapije za ebolu, prete┼żno u privatnom sektoru ili od strane malih biotehnolo┼íkih kompanija financiranih javnim novcem, s razli─Źitim opcijama lije─Źenja, uklju─Źuju─çi poizvode na bazi nukleinske kiseline, terapije antitijelima i nekoliko eksperimentalnih cjepiva – od kojih je pet uspje┼íno za┼ítitilo od ebole nehumane primate.

Cijepivo bi bilo dostupno da…

Anthony Fauci, ┼íef Nacionalnog instituta za alergiju i infektivne bolesti, ka┼że da bi cjepivo za ebolu bila na dohvat ruke – da nije korporativnih ┼íkrtica. “Radili smo na vlastitom cjepivu protiv ebole, ali nikada nismo uspjeli da dobijemo nikakvu podr┼íku od tvrtki”, ka┼że on za USA Today.

“Imamo probnu cjepivo, damo je majmunima i ono radi dobro, ali poticaj za farmaceutske tvrtke da razviju cjepivo koje lije─Źi male epidemije koje se javljaju svakih trideset ili ─Źetrdeset godina – pa, to i nije neki naro─Źiti poticaj”, rekao je za Scientific American. Ve─çina stru─Źnjaka se sla┼że da postoji dovoljno znanje o eboli. Stvar je samo u tome ┼íto su epidemije toliko rijetke i poga─Ĺaju premalo ljudi da bi se istra┼żivanje isplatilo – to jest da bi bilo profitabilno velikim farmaceutskim tvrtkama.

“Ove epidemije poga─Ĺaju najsiroma┼ínije zajednice na planeti. Iako izazivaju veliku pometnju, to su relativno rijetki doga─Ĺaji “, ka┼że Danijel Bausch, direktor infektivnog odjela 6. vojnomedicinske istra┼żiva─Źke jedinice (Namri-6), biomedicinskog istra┼żiva─Źkog laboratorija u Limi.

“Dakle, ako pogledate interese farmaceutskih kompanija, nema mnogo entuzijazma da se ebola provla─Źi kroz prvu, drugu i tre─çu fazu ispitivanja i da se napravi cjepivo koje ─çe upotrijebiti samo nekoliko desetaka ili stotina tisu─ça ljudi.”

John Ashton, predsjednik neprofitne organizacije UK Faculty of Public Health, napisao je o┼ítar ─Źlanak u nedjeljnom Independentu osu─Ĺuju─çi “skandaloznu nespremnost farmaceutske industrije da investira u istra┼żivanje za proizvodnju cjepiva i tretmana, ┼íto tvrtke ne ┼żele jer su brojke kojima se barata relativno male i ne opravdavaju investiciju. “Ovo je moralni bankrot kapitalizma koji djeluje u odsustvu eti─Źkog i dru┼ítvenog okvira”, zaklju─Źio je on.

Takva situacija ne vrijedi samo za ebolu. Ve─ç trideset godina velike farmaceutske tvrtke se odbijaju baviti istra┼żivanjem novih klasa antibiotika. Zbog ove “praznine u izumima”, lije─Źnici o─Źekuju da ─çemo za dvadeset godina ostati bez u─Źinkovitih lijekova za rutinske infekcije. Brojne medicinske tehnike i zahvati uvedeni od 1940-ih ovise od osnovne antimikrobne za┼ítite. Produ┼żavanje prosje─Źnog ┼żivotnog vijeka koje je u ovom razdoblju zabilje┼żeno rezultat je brojnih ─Źimbenika, ali svakako ne bi bilo mogu─çe bez antibiotika. Prije njihovog razvoja, bakterijske infekcije bile su me─Ĺu naj─Źe┼í─çim uzrocima smrti.

Antimikrobna otpornost u svijetu pada

U travnju, Svjetska zdravstvena organizacija je prvi put u svojoj povijesti objavila izvje┼ítaj koji prati antimikrobnu otpornost u cijelom svijetu, i zaklju─Źila da postoje “alarmantni razine” bakterijske rezistencije. “Ova ozbiljna prijetnja vi┼íe nije budu─çe predvi─Ĺanje, ona se doga─Ĺa u ovom trenutku u svakoj regiji svijeta i ima potencijala da ugrozi sve ljude, svakog ┼żivotnog doba, u svim zemljama”, upozorava ovo tijelo UN-a.

Razlog je jednostavan, kao ┼íto i same tvrtke priznaju: farmaceutske tvrtke ne nalaze logiku u toma da ulo┼że predvi─Ĺenih 870 milijuna dolara (odnosno 1,8 milijardi imaju─çi u vidu i cijenu kapitala) po lijeku, za proizvod koji ─çe ljudi upotrijebiti svega nekoliko puta u ┼żivotu kada se inficiraju – u usporedbi s ulaganjem istog novca u razvoj vrlo profitabilnih lijekova za kroni─Źne bolesti poput dijabetesa ili raka, koje pacijenti moraju uzimati svakodnevno, ─Źesto do kraja ┼żivota.

Svake godine u Americi, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), oko dva milijuna ljudi se zarazi bakterijama otpornim na antibiotike. Oko 23.000 njih od toga umre. Identi─Źnu situaciju imamo i kod razvoja cjepiva. Ljudi, primjerice, kupuju lijekove protiv astme ili inzulin desetlje─çima, dok se cjepivo prima jednom u ┼żivotu. Ve─ç desetlje─çima mnoge farmaceutske tvrtke odustaju ne samo od istra┼żivanja i razvoja cjepiva, nego i od proizvodnje, tako da se 2003. Amerika po─Źela suo─Źavati s nesta┼íicom uobi─Źajenih dje─Źjih cjepiva. Situacija je toliko ozbiljna da CDC sada ima javno dostupan website koji prati trenutne nesta┼íice i ka┼ínjenje cjepiva.

Ali barem ┼íto se ti─Źe ebole, tamo gdje tr┼żi┼íte zaka┼że, ameri─Źko ministarstvo obrane intervenira i zapostavlja princip slobodnog tr┼żi┼íta u interesu nacionalne sigurnosti. William Sheridan, medicinski direktor tvrtke BioCrist Pharmaceuticals koja radi na eksperimentalnom antivirusnom lijeku BCX4430, opisuje financijske neda─çe u istra┼żivanju i razvoju lije─Źenja ebole: “To jednostavno ne bi pro┼ílo u nekoj ve─çoj kompaniji”. Ali za potrebe male tvrtke poput njegove, federalna vlada je podr┼żala istra┼żivanje i obe─çala otkupiti zalihe lijekova protiv ebole kao preventivnu za┼ítitu od bioterorizma. “Postoji tr┼żi┼íte i to tr┼żi┼íte je ameri─Źka dr┼żava”, rekao je za NPR.

USAMRIID, uz suradnju kanadske Agencije za javno zdravlje, tako─Ĺer podr┼żava razvoj ZMAPP-a, seruma monoklonskih antitijela koje proizvodi mala biotehnolo┼íka tvrtka iz San Diega MAPP Biopharmaceutical, i taj serum je nedavno ubrizgan jednom paru ameri─Źkih lije─Źnika, Kentu Brentley i Nancy Rightball, koji su radili s kr┼í─çanskom misionarskom grupom Samaritan ‘s Purse. Lije─Źnici su se razboljeli u Liberiji njeguju─çi pacijenate inficirane ebolom. Brentleyevo stanje se brzo pogor┼íavalo i ve─ç je pozvao ┼żenu telefonom da se oprosti. Sat vremena nakon ┼íto je primio eksperimentalni serum, njegovo stanje se navodno preokrenulo, disanje mu se popravilo, a osip po─Źeo nestajati. Narednog jutra se mogao istu┼íirati, a kad je stigao u SAD iz Liberije, uspio je iza─çi iz ambulantnih kola bez i─Źije pomo─çi.

Treba biti oprezan i ne donositi ishitrene zaklju─Źke i tvrditi da je ovaj lijek izlije─Źio misionare. Imamo probni uzorak od samo dvoje ljudi u ovom “klini─Źkom ispitivanju”, i nema kontrolnih skupina i tzv. slijepog ispitivanja. Sigurnost i u─Źinkovitost ovog lijeka do sada nije testirana na ljudima. A kao i kod svake bolesti, odre─Ĺeni postotak pacijenata se sam oporavi.

Vojni sektor najbolji financijator cijepiv protiv Ebole

Ovdje je va┼żno obratiti pa┼żnju na ulogu ministarstva obrane, koje u ovom slu─Źaju dokazuje superiornost javnog sektora kao ─Źuvara i pokreta─Źa inovacija. Tu se postavlja pitanje da li privatni sektor treba po vlastitom naho─Ĺenju birati profitabilne uvjete, dok neprofitabilne prepu┼íta javnom sektoru? Ako je farmaceutska industrija uslijed profitnog imperativa strukturno nesposobna proizvesti dru┼ítvu neophodne proizvode, pa javni sektor (u ovom slu─Źaju vojska) redovito mora popunjava ovaj tr┼żi┼íni nedostatak, onda taj sektor treba nacionalizirati i omogu─çiti da priljev od profitabilnih lijekova subvencionira istra┼żivanje, razvoj i proizvodnju neprofitabilnih lijekova.

U takvoj situaciji vi┼íe se ne bismo morali prepirati je li va┼żnije sprije─Źiti malariju, boginje ili dje─Źju paralizu; mogli bismo istodobno rje┼íavati i velike i zapostavljene bolesti. Nema nikakve garancije da bi odvrtanje ventila javnih financija odmah dovelo do uspje┼ínog rezultata, ali u ovom trenutku privatne farmaceutske tvrtke se ─Źak ni ne trude posti─çi uspjeh.

Kapitalizam protiv socijalizma u razvoju cjepiva

Upravo na to misle socijalisti kada govore kako kapitalizam ko─Źi daljnji razvoj proizvodnih snaga. Nije problem samo u tome ┼íto je, odbijanje velikih farmaceutskih tvrtki da se bave zapostavljenim tropskim bolestima, cjepivima i istra┼żivanjem i razvojem antibiotika, groteskno nemoralno ili nepravedno – nego i u tome ┼íto je proizvodnja potencijalnog obilja novih proizvoda i usluga koje bi koristile ljudskom rodu i pro┼íirile domete ljudske slobode, blokirana zbog letargije i nedovoljne ambicije slobodnog tr┼żi┼íta.

Fokusiranje na cjepiva ili lijekove je od presudne va┼żnosti. Ali raditi to bez obra─çanja pa┼żnje na uru┼íavanje javnog zdravlja i op─çe infrastrukture u zapadnoj Africi, i na ┼íire ekonomske okolnosti koje doprinose epidemijama zoonotskih bolesti poput ebole, u najboljem slu─Źaju predstavlja izbacivanje vode kantom iz probu┼íenog ─Źamca koji tone.

Gvineja, Liberija, Sierra Leone su neke od najsiroma┼ínijih zemalja na planeti, i prema UN-ovom indeksu ljudskog razvoja nalaze se na 178,174, i 177. mjestu. Kad bi se ovakva epidemija dogodila u sjevernoeuropskim zemljama, u dr┼żavama s najboljom zdravstvenom infrastrukturom na svijetu, situacija bi vjerojatno bila obuzdana.

Nije u pitanju samo manjak poljskih bolnica, nedostatak odgovaraju─çe higijenske prakse u postoje─çim bolnicama, odsustvo standardnih izoliranih jedinica i ograni─Źen kadar obu─Źenih zdravstvenih profesionalaca koji mogu u─çi u trag svakoj osobi koja je mo┼żda izlo┼żena virusu. Niti samo ─Źinjenica da je bolja skrb oboljelih klju─Źni preduvjet za bolji ishod, kakav god tretman bio na raspolaganju. ┼áirenje bolesti je tako─Ĺer potpomognuto odumiranjem osnovnih dr┼żavnih struktura koje bi mogle u─Źinkovitije ograni─Źiti kretanje bolesti, da se izbore sa logisti─Źkim pote┼íko─çama i koordiniraju rad s drugim dr┼żavama.

Kapitalizam ugro┼żava zdravlje ─Źitavog svijeta?

Ebola je zoonoza, odnosno bolest koja se prenosi sa ┼żivotinja na ljude (ili obratno). Oko 61% posto ljudskih zaraza u ─Źitavoj povijesti bile su zoonotske, od gripe preko kolere do HIV-a. Kako Bausch pi┼íe: “Biolo┼íki i ekolo┼íki ─Źimbenici mo┼żda pridonose izlasku virusa iz ┼íume, ali je o─Źigledno da dru┼ítveno-politi─Źko okru┼żenje diktira kako ─çe se virus dalje razvijati – u izolirani slu─Źaj ili dva, ili u veliku i dugu epidemijiu.”

Takvi ishodi predstavljaju predvidljiv rezultat neplanskog, nasumi─Źnog razvoja u podru─Źjima poznatim po zoonoznom prelivanju, bez infrastrukturne podr┼íke i egalitarne etike koja je omogu─çila, primjerice, eliminaciju malarije s ameri─Źkog juga poslije Drugog svjetskog rata od strane CDC-a, u jednoj od njegovih prvih misija.

U proteklih nekoliko mjeseci, najgora zabilje┼żena epidemija ebole razotkrila je moralno bankrotstvo na┼íeg farmaceutskog modela razvoja. Borba za javno zdravlje u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama i ujedinjena borba protiv privatizacije zdravstva u drugim zapadnim zemljama predstavljaju samo pola bitke. Cilj ovakvih akcija mo┼że se zaista ispuniti tek kada se zapo─Źne nova kampanja: za obnovu me─Ĺunarodne farmaceutske industrije kao slu┼żbe u javnom sektoru, i kada se budemo usredoto─Źili na probleme ┼íire neoliberalne politike koja posredno ugro┼żava javno zdravlje cijelog svijeta.

Kao uzore mo┼żemo uzeti aktivisti─Źke skupine za HIV / AIDS s kraja 80-ih i po─Źetka 90-ih, kao ┼íto su ACT UP i Treatment Action Group, i 2000-ih, kao ┼íto je ju┼żnoafri─Źka Treatment Action Campaign, koje su kombinirale izravnu akciju i gra─Ĺansku neposlu┼ínost protiv tvrtki i politi─Źara. Ali ovoga puta nam je potrebna ┼íira, sveobuhvatnija kampanja, koja ne obuhva─ça samo jednu bolest, nego brojne tr┼żi┼íne neuspjehe – u razvoju cjepiva, otkrivanju antibiotika, u zapostavljanju tropskih bolesti i bolesti siroma┼ítva. Potreban nam je znanstveno zasnovan aktivizam s dugoro─Źnim, ambicioznim ali ostvarivim ciljem demokratskog osvajanja farmaceutske industrije. Potrebna nam je kampanja za uni┼ítenje neprofitabilnih bolesti.
 

 
 
(pescanik, youtube.com/uredio: nsp
 
 
PRETHODNI ─îLANAK
Share

15 ZNAKOVA Koji Nam Govore da ┼Żivimo u Vrijeme Neobuzdane Vladine Paranoje
Evo kakve su posljedice konzumiranja: Popis opasnih aditiva koji se ozna─Źavaju slovom E!

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama