Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » Opasne i Zarazne: 10 Najve─çih Bolesti Koje Nas Mogu Izbrisati sa Zemlje

Opasne i Zarazne: 10 Najve─çih Bolesti Koje Nas Mogu Izbrisati sa Zemlje

bolest-povijestOd kolere do kuge, ebole i tuberkuloze do HIV-a, ove bolesti ne predstavljaju prijetnju cijelom svijetu, no u slu─Źaju nekontroliranog ┼íirenja, pitanje je ┼íto bi bilo…

Neke od ovih bolesti u pro┼ílosti su prijetile ─Źovje─Źanstvu i uzimale ┼żrtve, dok se s nekima medicina upoznala nedavno. Postoje razne teorije zavjere prema kojima se pojedine bolesti povremeno pu┼ítaju kako bi time profitirala farmaceutska industrija, ali i ideje da su neke bolesti zami┼íljene kako bi se ograni─Źila prenapu─Źenost na┼íe planete.

10. Dje─Źja paraliza

Ta akutna i infektivna bolest uzrokovana je polio virusom, a cilja ┼żiv─Źani sustav te uzrokuju paralizu kralje┼żnice i di┼ínog sustava. Glavni put prijenosa je fekalno-oralni, a naj─Źe┼í─çe poga─Ĺa djecu.

Danas je rijetka zahvaljuju─çi obveznom cijepljenju. O─Źituje se bolnom paralizom udova.

Vrlo djelotvorno cjepivo se daje djetetu u dobi od 3 mjeseca (zajedno s drugim cjepivom) u dvije, ili ─Źe┼í─çe, tri injekcije u razmacima od jednog ili dva mjeseca. Ponovo se docjepljuje nakon jedne godine, a zatim svakih pet godina, sve do odrasle dobi.

Zaraziti se mo┼że uzimanjem vode zaga─Ĺene virusom. Slijede pote┼íko─çe sli─Źne angini, rinofaringitisu ili gastroenteritisu.

U nekim nepredvidivim slu─Źajevima virus ulazi u krv i napada ┼żiv─Źani sustav. Neurolo┼íke posljedice mogu biti pogibeljne. Zahva─çenost kralje┼íni─Źne mo┼żdine uzrokuje bolnu paralizu koja se vi┼íe ili manje o─Źituje na udovima, ali mo┼że izazvati i te┼íko─çe pri gutanju ili disanju.

Nema uspje┼ínoga lije─Źenja dje─Źje paralize. Zato je neobi─Źno va┼żno provjeriti valjanost cjepiva ako se putuje u zemlje tre─çega svijeta u kojima je bolest ─Źe┼í─ça, te se docijepiti ako je potrebno. Ako se bojite da ste zara┼żeni vi ili va┼íe dijete, a niste za┼íti─çeni cjepivom, cijepljenje se mora izvr┼íiti u vrijeme inkubacije.

9. ┼Żuta groznica

┼Żuta groznica je virusna infekcija, koju prenose pojedine vrste komaraca koje obitavaju na podru─Źjima Afrike i Ju┼żne Amerike. Uzrokuje ┼żutilo ko┼że i otkazivanje organa. Svake godine u svijetu od nje oboli oko 200.000 ljudi, od kojih 30.000 umre.

U blagim slu─Źajevima, ┼żuta groznica uzrokuje groznicu, glavobolju, mu─Źninu i povra─çanje, no ona mo┼że postati i ozbiljna, uzrokuju─çi probleme sa srcem, jetrom i bubrezima, kao i krvarenje. U otprilike 50% slu─Źajeva, ┼żuta groznica uzrokuje smrt.

Nema specifi─Źnog lijeka za ┼żutu groznicu, no uzimanje cjepiva prije putovanja u podru─Źja visokog rizika vas mo┼że za┼ítititi od ove bolesti.

8. SARS – nova bolest 21. stolje─ça

Te┼íka zarazna bolest koja se prvi put pojavila 2002.g., a ubija oko deset posto oboljelih. Osobito je opasan jer se ┼íiri kaplji─Źno, a izaziva za─Źepljenje di┼ínih puteva te potom otkazivanja plu─ça.

Za razliku od bolesti koje su se pojavile koncem 20. stolje─ça (AIDS-a i ebole) koronavirus koji uzrokuje atipi─Źnu upalu plu─ça ili SARS, te┼íki akutni respiratorni sindrom, zapravo je jako zarazan.

Istra┼żiva─Źi jo┼í nisu sigurni imaju li posla sa “super uzro─Źnicima zaraze” koji prenose velike koli─Źine virusa, ili su ovi nositelji modificiranog soja virusa koji je ubojitiji od drugih.

Usto, znanstvenici nisu u potpunosti sigurni da osoba bez simptoma bolesti ne mo┼że prenositi virus, kao ┼íto je nedavno upozorio David Heymann, izvr┼íni direktor odjela Svjetske zdravstvene organizacije za zarazne bolesti. Isto tako ne znaju mijenja li se virus i postaje li sve otporniji prelaze─çi s jednog bolesnika na drugog.

SARS se ve─çinom prenosi slinom i tjelesnim teku─çinama bolesnika, a najbolji na─Źin za njegovo sprje─Źavanje je pranje ruku.

Premda nema znanstvenih dokaza da se SARS prenosi krvlju, ve─çina je zemalja odlu─Źila zabraniti darivanje krvi osobama sa simptomima SARS-a (s ka┼íljem i s povi┼íenom temperaturom) koje bi mogle biti nositelji koronavirusa.

Zanimljivo je da je bolest kojoj su mediji posvetili veliku pozornost, puno manje zarazna od obi─Źne gripe koja svake godine u Francuskoj odnosi dvije tisu─çe ┼żivota.

Epidemiolozi posebno strahuju od preno┼íenja SARS-a, za koji jo┼í nema cjepiva, na podru─Źje Afrike, gdje bi izazvao te┼íke posljedice.

7. Španjolska gripa

Virus koji je 1918. g. odnio izme─Ĺu 50 do 100 milijuna ljudi diljem svijeta, vi┼íe nego ┼íto ih je umrlo u 1. svjetskom ratu. Najsmrtonosnija je po┼íast u ljudskoj povijesti.

Pandemija je tada zahvatila oko trećinu svih ljudi na zemlji, a umrlo je 10 posto oboljelih. Virus izaziva produkciju sluzi koja puni pluća, a pacijent se uguši.

Ime ‘┼ípanjolska’ dobila je zato jer je izbila dok je Prvi svjetski rat jo┼í trajao. Dok su britanski, francuski, ameri─Źki i njema─Źkih mediji redovito cenzurirali i umanjivali vijesti, neutralna ┼ápanjolska nije imala ratnu cenzuru pa se iz njihovih novina sve saznavalo. Obolio je i kralj Alfonso XIII. pa se stvorio dojam da je ┼ápanjolska najte┼że pogo─Ĺena.

Zanimljivo je da ┼ápanjolska gripa virolo┼íki spada u kategoriju H1N1 virusa, ─Źija se druga pandemija dogodila 2009.

6. Kolera

Ova bolest uzrokuje povra─çanje i proljev, koje zbog dehidracije dovode tijelo u stanje ┼íoka. ┼áiri se preko zara┼żene vode, a svake godine od kolere umre 120.000 ljudi.

Kolera je akutno oboljenje izazvano otrovima koje proizvodi bakterija Vibrio cholerae i koje se manifestira jakim proljevom.

Svaka osoba koja pojede hranu ili popije vodu zara┼żenu bakterijom. U visoku rizi─Źnu grupu spadaju osobe koje putuju u krajeve u kojima je mogu─ça zaraza kolerom i osobe oslabljenog imuniteta.

Virus kolere se obi─Źno prenosi konzumiranjem zara┼żene hrane ili vode (direktno ili indirektno), izmetom ili izbljuvkom od povra─çanja zara┼żenih ljudi (kroz kanalizaciju, na primjer), ili konzumiranjem svje┼żih ili nedovoljno kuhanih morskih plodova koji poti─Źu iz zara┼żenih voda.

5. Malarija

Malarija se prenosi ugrizom komaraca, a izazivaju je ─Źetiri razli─Źita specijesa Plasmodia. Mo┼że se prenijeti i transfuzijom, transplantacijom organa te s majke na dijete. To je te┼íka, a mo┼że biti i kobna bolest, ali je preventabilna.

Naj─Źe┼í─çe se javlja u sredi┼ínjoj i ju┼żnoj Africi, Aziji i na Pacifiku te u Sredi┼ínjoj i Ju┼żnoj Americi. Opasnost od zaraze ovisi o podru─Źju, duljini boravka te o tome boravi li se u gradovima ili selima.

Bolest ima simptome sli─Źne gripi, a nastaju 7 dana nakon uboda zara┼żenog komarca i cikli─Źki se pojavljuju, a izme─Ĺu su razdoblja kad se bolesnik osje─ça dobro. Kod malarije javlja se vru─çica, glavobolja, zimica, anemija, ┼żutica, pove─çana jetra i slezena.

Ne postoji cjepivo, ali postoje profilakti─Źki lijekovi koji mogu sprije─Źiti nastanak bolesti, no ni jedan potpuno.

Profilakti─Źki lijek preporu─Źit ─çe lije─Źnik jer se terapija razlikuje ovisno o podru─Źju kamo se putuje, budu─çi da su uzro─Źnici ─Źesto rezistentni na terapiju.

Ostale mjere prevencije su upotreba repelenata s DEET-om i odje─ça dugih rukava i nogavica te spavanje ispod mre┼ża koje su po┼ípricane repelentima koji sadr┼żavaju piretroid.

Treba imati na umu da se najve─çi broj komaraca javlja u zoru i sumrak.

4. Kuga

Bolest koja se naziva jo┼í i crna smrt. Prenosi se s glodavaca na ljude ugrizom inficirane bube, a najpoznatija je po srednjovjekovnoj epidemiji u kojoj je ubila preko 75 milijuna ljudi. Izrazito je smrtonosna – od nje umire oko 70 posto ┼żrtava.

Kuga je te┼íka, zarazna bolest od koje je umrlo preko ─Źetvrtine europskog i svjetskog stanovni┼ítva, oko 75 milijuna ljudi.

Naravno, postotak smrti nije u svim dijelovima bio isti,jer se je kuga vi┼íe ┼íirila u gradovima i mjestima gdje je bilo vi┼íe ljudi. Bila je jedna od najgorih bolesti u povijesti ─Źovje─Źanstva.

Razvila se je u jugozapadnoj Aziji, a kasnih 1340-ih pro┼íirila se je u Europu gdje je prozvana imenom ÔÇ×Crna smrtÔÇť.

Smatra se da je prvi slu─Źaj kuge bio 1347. godine, kada su se talijanski brodovi vratili u luku bez posade,tj. posada i putnici le┼żali su mrtvi na brodu. Tada se jo┼í nije znao uzrok bolesti, ali danas je sve jasno.

Uzrok bolesti je bio bacil koji se nalazio u krvi ┼ítakora. Budu─çi da na tim brodovima nisu bili samo ljudi,ve─ç i ┼ítakori, koji su se zarazili kada su stigli u Aziju, nakon dolaska u luku ┼ítakori su migrirali na obalu, a budu─çi da su nakon nekog vremena uginuli, bacili su na┼íli zamjenu za krv ┼ítakora ÔÇô ljude.

Simptomi su bili crnilo ko┼że (zbog ─Źega je kuga i prozvana imenom crna smrt), glavobolja, ┼że─Ĺ, temperatura i ─Źirevi. Lije─Źnici su kugu poku┼íavali lije─Źiti rezanjem ─Źireva, ali time bi samo pogor┼íavali stanje bolesti.

3. Ebola

┼áiri se prijenosom tjelesnih teku─çina, a izaziva unutarnje krvarenje i postupnu smrt. Smrtonosna je ─Źak u 90% posto slu─Źajeva. Za nju ne postoji lijek, iako se kod posljednjih slu─Źajeva pojavio eksperimentalni lijek koji navodno djeluje.

Naziv je dobio po rijeci Eboli u Demokratskoj Republici Kongo, gdje je bolest prvi put prepoznata 1976. u bolnici koju su vodile ─Źasne sestre flamanke. Prenosi se izravnim kontaktom s tijelom zara┼żene ┼żivotinje ili osobe, odnosno s njihovim izlu─Źevinama i izmetom.

Uobi─Źajeno se ne prenosi zrakom, me─Ĺutim, potvr─Ĺeno je da se mo┼że prenijeti u sitnim kapljicama koje je mogu─çe udahnuti. Zbog svega ovoga klasificiran je u A kategoriju biolo┼íkog oru┼żja. Sve dosada┼ínje epidemije izbile su u bolnicama s lo┼íim higijenskim uvjetima, me─Ĺu ostalim, preko vi┼íekratne uporabe igala.

Prvi simptomi javljaju se vrlo brzo nakon ┼íto osoba postane zarazna. Zbog toga, kao i zbog ─Źinjenice da se ne ┼íiri zrakom, ve─ç izravnim kontaktom te zbog visoke stope smrtnosti i prometne izoliranosti uobi─Źajenih ┼żari┼íta, zasad nema potencijal da se pretvori u epidemiju velikih razmjera.

Simptomi bolesti su bolovi u mi┼íi─çima, nagli rast temperature, poja─Źana slabost, grlobolja, glavobolja, proljev, povra─çanje, groznica, a ponekad i koma. Jo┼í uvijek nije prona─Ĺeno nikakvo prikladno cjepivo ni na─Źin lije─Źenja. Cjepivo je te┼íko razviti jer postoji opasnost da se kroz rekombinaciju gena stvori jo┼í opasniji soj. No genetske promjene virusa stotinjak su puta sporije nego, primjerice, kod ljudske gripe tipa A, a sli─Źne kao kod hepatitisa B. Uobi─Źajeni izvori bolesti su zara┼żeni primati poput gorila i ─Źimpanzi te ┼íi┼ími┼íi.

Ebola se dosad gotovo isklju─Źivo javljala u Africi. Nekoliko slu─Źajeva koji su zabilje┼żeni u Rusiji, ┼ávicarskoj i Velikoj Britaniji, svi su bili rezultat laboratorijske pogre┼íke. Obje osobe zara┼żene u Rusiji su umrle, dok su druge dvije, u Velikoj Britaniji i ┼ávicarskoj, ozdravile.

2. Tuberkuloza

Ova bolest napada plu─ça, kosti i ┼żiv─Źani sustav. Prenosi se kaplji─Źnim putem, a pretpostavlja se da oko tre─çine svjetske populacije ima pritajen, latentan oblik te bolesti.

Bacil tuberkuloze naziva se jo┼í i Kochov bacil prema znanstveniku koji je prvi otkrio i izolirao ovu bakteriju 1882. godine. U zemljama u razvoju predstavlja naj─Źe┼í─çi uzrok smrti. Danas je etiopatogeneza (uzrok i razvoj) bolesti dobro razja┼ínjena, iako su promjene u prevalenciji i osjetljivosti populacije u velikoj mjeri promijenile klasi─Źne oblike pojavnosti ove bolesti.

Tuberkuloza se obi─Źno razvija nakon udisanja sitnih kapljica, koje u zrak dospijevaju ka┼íljanjem ili kihanjem osobe zara┼żene Mycobacterium tuberculosis. Udahnuti bacili tuberkuloze naj─Źe┼í─çe se smje┼ítaju u donjim dijelovima plu─ça, te je to uobi─Źajeno mjesto primarne infekcije.

1. AIDS

Virus koji napada imunitet, pa se organizam nije u stanju braniti i od najmanjih infekcija. Pretpostavlja se da danas na svijetu s HIV-om ┼żivi oko 35 milijuna ljudi.

AIDS je kratica za sindrom ste─Źene imunodeficijencije (eng. Acquired Immune Deficiency Syndrome), gdje rije─Ź sindrom ozna─Źava skupinu simptoma. SIDA je francuska kratica istoga zna─Źenja. Sindrom uzrokuje virus HIV-a koji izaziva imunodeficijenciju, odnosno slabljenje imunolo┼íkog sustava, ─Źesto do te mjere da se organizam te┼íko bori s najobi─Źnijim infekcijama ili prehladom. AIDS mogu imati samo HIV-pozitivne osobe, tj. samo oni koji u sebi nose virus HIV-a.

80-ih i 90-ih godina pro┼ílog stolje─ça terapije nisu bile veoma uspje┼íne, zbog ─Źega je kod ve─çine HIV-pozitivnih osoba naposljetku bio dijagnosticiran AIDS. Danas anti-HIV lijekovi mogu kontrolirati virus, ali ne i ukloniti ga. Ipak, time se smanjila u─Źestalost zaraza kod kojih je do┼ílo do oboljenja povezanih s virusom HIV-a.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(24sata, pliva,youtube.com/uredio:nsp)

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,