Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » KLIMA » Meteorologija je postala najunosniji biznis, a meteorolozi prodavači “magle”

Meteorologija je postala najunosniji biznis, a meteorolozi prodavači “magle”

Bruce-Almighty-jim-carreyMeteorolozi su danas postali agenti Ujedinjenih naroda, a svaka druga riječ koja im izađe iz usta je “globalno zagrijavanje”, “klimatske promjene” i “efekt staklenika”. Čemu onda meteorologija?

“Svaki uloženi dinar vraća se najmanje deset puta, ne samo direktno kroz zaradu nego umanjivanjem štete.” – kaže klimatolog Željko Majstorović nedavno je otišao u mirovinu, ali se nije „smirio“ niti je odustao od onoga što već dugo radi i po čemu je postao poznat ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine.

Građani i dalje od njega žele čuti kakve ih vremenske prilike očekuju, a ako to ne čine posredstvom TV-ekrana, ne ustručavaju se zaustaviti ga na ulici i pitati o vremenu predstojećih dana ili do kraja ljeta. Majstoroviću to ne predstavlja problem – zaustavlja se, ljubazno odgovara i daje pokoji savjet, ali i priča o svemu što prijeti zbog klimatskih promjena kojima smo svjedoci.

Poznato ste TV-lice, ljudi Vas prepoznaju na ulici, obraćaju vam se i pitaju za vremensku prognozu. Isto je tako, vjerujem, i s Vašim kolegama, jer nema tko na ovim prostorima ne zna za Zorana Vakulu ili Milana Sijerkovića. Što to ljude koji prezentiraju vremensku prognozu čini sastavnim dijelom naših života?

Majstorović: Ljudi jednostavno vole razgovore o vremenu. Vrijeme je nešto što utiče, definitivno, na naše živote i samim tim pojavljivanje na televiziji, za razliku od drugih profesija, nametne samo od sebe svojevrsnu popularnost. Događa mi se da me na dijelu Titove ulice, od Trga djece Sarajeva do Vječne vatre, zaustavi najmanje 20 ljudi i upita me kakvo vrijeme očekujemo. Svima rado odgovorim i to nije problem.

I što govorite ljudima ovih dana – kakve vremenske prilike možemo očekivati u ostatku ljeta i tokom predstojeće jeseni?

Majstorović: Mjesečnu prognozu za rujan radimo 31. kolovoza. Kad unesemo podatke iz prethodnog mjeseca tek tada kompjuterski software može dati prognozu za mjesec koji dolazi, a nakon toga radimo i prognozu za jesen. (postavlja se pitanje čemu onda služe meteorolozi ako postoje razrađeni kompjuterski prograni za prognozu vremena?) Neke preliminarne prognoze govore da će i mjesec rujan biti dosta promjenjiv, nešto kao lipanj, ali će, ipak, po temperaturi biti nešto iznad prosjeka. Na odmor se i tada može, pogotovo na more, ali se mora pratiti i kratkoročna prognoza. Uvijek to treba biti kombinacija kratkoročne i dugoročne prognoze.

Ipak, ne nosite samo lijepe vijesti, nego i loše, pa ih opet ljudi prihvaćaju bez problema. Kako to uspijevate?

Majstorović: Bavim se dugoročnom prognozom, pa onu ružnu vijest nadoknadim boljom. Uvijek iza kiše dolazi sunce, tako poslovica kaže. Pošto na raspolaganju imam duži vremenski period, ja to tako i rasporedim. Šalim se, naravno. Činjenica je da ljudi vole meteorologiju, vole razgovore o vremenu. Iako kod nas to čak i nije toliki običaj, u Engleskoj je, recimo, dio bontona pri prvom kontaktu početi od vremena, pa dalje nastaviti razgovor. U svakom slučaju to je svim ljudima interesantna tema. Ipak smo svi meteopati, neki više, neki manje, ali prilično zavisimo do vremenskih prilika.

Spomenuli ste Englesku u kojoj je dress code da uz sebe imate kišobran. Nose ga stalno i svugdje. Čini li se da i mi postajemo dio toga, pa da će nam uskoro neizostavni dio pratnje postati kišobran?

Majstorović: Kao diplomirani fizičar – klimatolog na temu klimatskih promjena objavio sam najmanje 20 radova, raznih vrsta. Klimatske promjene su proces koji je neminovan, koji traje i dalje, a biće mnogo toga više od kišobrana i mnogo toga će trebati čemu ćemo se morati prilagoditi. To govorim pod navodnicima, ali očekuju nas prilagođavanja budućim promjenama.

Napisao sam, zajedno s još 50-ak eksperata iz raznih oblasti života, dva nacionalna izvještaja o klimatskim promjenama u posljednjih pet godina. Govorili smo na 500 stranica o svim područjima života u BiH, ali i načinu na koji se prilagoditi, odnosno kako ublažiti posljedice klimatskih promjena. Mala smo zemlja i malo učestvujemo u cjelokupnoj emisiji štetnih gasova, ali ipak učestvujemo. Normalno je da imamo svoje podatke, a ti nacionalni izvještaji i jesu obaveza prema konvenciji UN-a da se podnesu.

Svaka članica UN-a mora to uraditi da bi verificirala rezultate utjecaja globalnog zagrijavanja na teritoriju svoje zemlje, a onda razradila i ponašanje u budućnosti, jer vidimo da frekvencija ekstremnih događaja neprestano raste.

KLIMATSKE

Ako smo već zagadili životni prostor i doveli u opasnost svoje živote, zdravlje i okoliš, kako ublažiti posljedice katastrofa koje su stigle i u naše dvorište?

Majstorović: Kad je riječ o katastrofama, moramo poboljšati lanac zaštite, počevši od monitoringa koji je na hidrometeorološkim zavodima, pa do svih učesnika u tom lancu, sve do jedinica civilne zaštite na terenu. Sve to mora biti povezano i mora biti jedinstveno, po ugledu na Svjetsku meteorološku organizaciju, gdje je sve povezano u jedan sistem – svi ga pune i svi iz njega uzimaju podatke. Samo deset minuta nakon promatranja, svi podaci iz cijelog svijeta su u sistemu i na raspolaganju svim meteorolozima svijeta. Nakon toga meteorolozi te informacije podijele s medijima, a mediji s građanima, tako da se podaci odmah vide i na raspolaganju su svima.

Kakva su svjetska iskustva u sprječavanju većih posljedica elementarnih nepogoda koje se događaju zbog promjena klime?

Majstorović: Uvijek navodim primjer SAD-a gdje su, prije 50-60 godina zbog velikog broja uragana i tornada koji su ih pogađali imali na desetine hiljada mrtvih. Sistemom efikasnog promatranja i pravovremenog sklanjanja i zbrinjavanja ljudi sa puta tih snažnih vjetrova i nepogoda, uspjeli su taj broj svesti na minimum. Broj žrtava smanjili su za tisuću puta, a isto su uspjeli i sa materijalnim štetama.

Ako su oni to mogli tada, kad su komunikacije bile daleko slabije nego danas, tako možemo i mi. Meteorologija je postala najunosniji biznis, jer svaki uloženi dinar vraća se najmanje deset puta, ne samo direktno kroz neku zaradu nego umanjivanjem štete koja nastaje zbog tih meteoroloških nepogoda.

U svemu što nam se događa i u tome što govorite, za klimatske promjene koje se događaju i koje pogađaju i naše prostore, vidim samo jednog krivca, a to je čovjek. Slažete li se?

Majstorović: O tome naučnici u svijetu spore, ali je činjenica da je dobar dio krivice na čovjeku. Na Zemlji sve počinje od Sunca. Površinu Zemlje grije Sunce i tek se onda zagrijava atmosfera. Činjenica da štetni plinovi koji se emituju u atmosferu remete bilans zračenja, jer je jedan dio zračenja koji se odbijao od površine ranije odlazio u svemir.

Sad zbog viška štetnih plinova u atmosferi, prije svih ugljik dioksida i ostalih plinova, dolazi do efekta staklenika. Zahvaljujući tom sloju koji ne da vraćanje nazad u svemir, dio te energije ostaje u atmosferi i potiče dodatno zagrijavanje pa posljednjih nekoliko desetina godina srednja temperatura cijelog globusa površine Zemlje i okeana stalno raste.

KLIMATSKE

 ‘Ima i promašaja’

Je li se dogodilo da Vas zalije kiša kad ste prognozirali lijepo vrijeme, jer ono što radite je, ipak, samo prognoza i često se može mnogo toga promijeniti?

Majstorović: Upravo zbog stila kojim pričam i zato što nastojim biti optimista gledam na sve pozitivno i prenosim pozitivnu energiju. Shvatio sam da popularnost nosi i odgovornost šta ću reći ljudima. Stekao sam i popularnost jer mi narod vjeruje, ali ima tu i tamo i promašaja. Ipak, moja je prednost u odnosu na one koji prave kratkoročnu prognozu jer moraju biti mnogo oprezniji. Moje oružje je statistika i uvijek govorim u saradnji sa sinoptičarima, pa ne dozvolim da iz zavoda izađe dvostruka informacija. To bi bilo veoma loše.

Ipak su u priči o globalnom zagrijavanju na sceni „veliki igrači“. Gdje su mali, poput BiH i zemalja i regije, u svemu tome?

Majstorović: Cijela ta priča ima i pozadinu, jer ima mnogo mešetarenja. Cijeli taj proces koji treba da uslijedi, kao posljedica primjene Protokola iz Kyota, a podrazumijeva smanjivanje emisije štetnih plinova, uvođenje novih tehnologija i ukidanje starih koji previše zagađuju, je proces koji veoma mnogo košta.

Normalno je da se, kad su stotine ili tisuće milijardi dolara u pitanju, odmah miješa i politika, koja poziva da se pričeka jer se nešto drugo mora uraditi.

Shvatio sam igre s jedne strane, ali i potrebe, s druge. Zemlja smo u razvoju i nemamo velikih obaveza kao drugi u smanjenju emisije štetnih plinova, tako da nemamo mnogo da izgubimo. Naprotiv, možemo samo da dobijemo, jer smo dobili pristup mnogim fondacijama koje su imale zadatak da pomognu zemljama u razvoju kako bi se prilagodile klimatskim promjenama. (UN provodi)

Najednom je sve stalo – potpisano i doviđenja?! Jednostavno nema kapaciteta da prihvatimo ta sredstva i realiziramo ih. Moramo se pripremati i napraviti projekte kao što su uvođenje novih i čistih tehnologija, energetski efikasnih.

‘Katastrofe došle i kod nas’

„U posljednjih 20-ak godina na području BiH sve se to očitovalo u brojnim rekordima, prije svega u maksimalnim temperaturama ili padavinama, ali i drugim parametrima. Gotovo smo sa strane promatrali vijesti iz drugih dijelova svijeta gdje su bile velike katastrofe sa brojnim žrtvama, a onda se u maju i nama prvi put dogodilo da smo imali i ljudske žrtve i da je materijalna šteta ogromna“, ukazuje Majstorović.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
Propaganda i širenje panike, video iz 2009. godine, kad je najavljeno u 10 godina podizanje razine mora i topljenje leda. Prošlo je 5 godina od tada, i ništa se nije dogodilo, baš suprotno, ledena površina na Arktiku se sve više povećava.

 
Share
(balkans.aljazeera.net, youtube.com/uredio:nsp)

KONZUMENTI LIJEKOVA KAO OVISNICI O DROGAMA: Pojma nemamo kako lijekovi zapravo djeluju
TABLETOMANIJA NA BALKANU: Jesu li vam rekli da antidepresivi prouzročuju bolesti srca, atrofiju mozga i dijabetes

Filed under: KLIMA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama