Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » KLIMA » Meteorologija je postala najunosniji biznis, a meteorolozi prodava─Źi “magle”

Meteorologija je postala najunosniji biznis, a meteorolozi prodava─Źi “magle”

Bruce-Almighty-jim-carreyMeteorolozi su danas postali agenti Ujedinjenih naroda, a svaka druga rije─Ź koja im iza─Ĺe iz usta je “globalno zagrijavanje”, “klimatske promjene” i “efekt staklenika”. ─îemu onda meteorologija?

“Svaki ulo┼żeni dinar vra─ça se najmanje deset puta, ne samo direktno kroz zaradu nego umanjivanjem ┼ítete.” – ka┼że klimatolog ┼Żeljko Majstorovi─ç nedavno je oti┼íao u mirovinu, ali se nije ÔÇ×smirioÔÇť niti je odustao od onoga ┼íto ve─ç dugo radi i po ─Źemu je postao poznat ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine.

Gra─Ĺani i dalje od njega ┼żele ─Źuti kakve ih vremenske prilike o─Źekuju, a ako to ne ─Źine posredstvom TV-ekrana, ne ustru─Źavaju se zaustaviti ga na ulici i pitati o vremenu predstoje─çih dana ili do kraja ljeta. Majstorovi─çu to ne predstavlja problem ÔÇô zaustavlja se, ljubazno odgovara i daje pokoji savjet, ali i pri─Źa o svemu ┼íto prijeti zbog klimatskih promjena kojima smo svjedoci.

Poznato ste TV-lice, ljudi Vas prepoznaju na ulici, obra─çaju vam se i pitaju za vremensku prognozu. Isto je tako, vjerujem, i s Va┼íim kolegama, jer nema tko na ovim prostorima ne zna za Zorana Vakulu ili Milana Sijerkovi─ça. ┼áto to ljude koji prezentiraju vremensku prognozu ─Źini sastavnim dijelom na┼íih ┼żivota?

Majstorovi─ç: Ljudi jednostavno vole razgovore o vremenu. Vrijeme je ne┼íto ┼íto uti─Źe, definitivno, na na┼íe ┼żivote i samim tim pojavljivanje na televiziji, za razliku od drugih profesija, nametne samo od sebe svojevrsnu popularnost. Doga─Ĺa mi se da me na dijelu Titove ulice, od Trga djece Sarajeva do Vje─Źne vatre, zaustavi najmanje 20 ljudi i upita me kakvo vrijeme o─Źekujemo. Svima rado odgovorim i to nije problem.

I ┼íto govorite ljudima ovih dana – kakve vremenske prilike mo┼żemo o─Źekivati u ostatku ljeta i tokom predstoje─çe jeseni?

Majstorovi─ç: Mjese─Źnu prognozu za rujan radimo 31. kolovoza. Kad unesemo podatke iz prethodnog mjeseca tek tada kompjuterski software mo┼że dati prognozu za mjesec koji dolazi, a nakon toga radimo i prognozu za jesen. (postavlja se pitanje ─Źemu onda slu┼że meteorolozi ako postoje razra─Ĺeni kompjuterski prograni za prognozu vremena?) Neke preliminarne prognoze govore da ─çe i mjesec rujan biti dosta promjenjiv, ne┼íto kao lipanj, ali ─çe, ipak, po temperaturi biti ne┼íto iznad prosjeka. Na odmor se i tada mo┼że, pogotovo na more, ali se mora pratiti i kratkoro─Źna prognoza. Uvijek to treba biti kombinacija kratkoro─Źne i dugoro─Źne prognoze.

Ipak, ne nosite samo lijepe vijesti, nego i loše, pa ih opet ljudi prihvaćaju bez problema. Kako to uspijevate?

Majstorovi─ç: Bavim se dugoro─Źnom prognozom, pa onu ru┼żnu vijest nadoknadim boljom. Uvijek iza ki┼íe dolazi sunce, tako poslovica ka┼że. Po┼íto na raspolaganju imam du┼żi vremenski period, ja to tako i rasporedim. ┼áalim se, naravno. ─îinjenica je da ljudi vole meteorologiju, vole razgovore o vremenu. Iako kod nas to ─Źak i nije toliki obi─Źaj, u Engleskoj je, recimo, dio bontona pri prvom kontaktu po─Źeti od vremena, pa dalje nastaviti razgovor. U svakom slu─Źaju to je svim ljudima interesantna tema. Ipak smo svi meteopati, neki vi┼íe, neki manje, ali prili─Źno zavisimo do vremenskih prilika.

Spomenuli ste Englesku u kojoj je dress code da uz sebe imate kišobran. Nose ga stalno i svugdje. Čini li se da i mi postajemo dio toga, pa da će nam uskoro neizostavni dio pratnje postati kišobran?

Majstorovi─ç: Kao diplomirani fizi─Źar – klimatolog na temu klimatskih promjena objavio sam najmanje 20 radova, raznih vrsta. Klimatske promjene su proces koji je neminovan, koji traje i dalje, a bi─çe mnogo toga vi┼íe od ki┼íobrana i mnogo toga ─çe trebati ─Źemu ─çemo se morati prilagoditi. To govorim pod navodnicima, ali o─Źekuju nas prilago─Ĺavanja budu─çim promjenama.

Napisao sam, zajedno s jo┼í 50-ak eksperata iz raznih oblasti ┼żivota, dva nacionalna izvje┼ítaja o klimatskim promjenama u posljednjih pet godina. Govorili smo na 500 stranica o svim podru─Źjima ┼żivota u BiH, ali i na─Źinu na koji se prilagoditi, odnosno kako ubla┼żiti posljedice klimatskih promjena. Mala smo zemlja i malo u─Źestvujemo u cjelokupnoj emisiji ┼ítetnih gasova, ali ipak u─Źestvujemo. Normalno je da imamo svoje podatke, a ti nacionalni izvje┼ítaji i jesu obaveza prema konvenciji UN-a da se podnesu.

Svaka ─Źlanica UN-a mora to uraditi da bi verificirala rezultate utjecaja globalnog zagrijavanja na teritoriju svoje zemlje, a onda razradila i pona┼íanje u budu─çnosti, jer vidimo da frekvencija ekstremnih doga─Ĺaja neprestano raste.

Ako smo ve─ç zagadili ┼żivotni prostor i doveli u opasnost svoje ┼żivote, zdravlje i okoli┼í, kako ubla┼żiti posljedice katastrofa koje su stigle i u na┼íe dvori┼íte?

Majstorovi─ç: Kad je rije─Ź o katastrofama, moramo pobolj┼íati lanac za┼ítite, po─Źev┼íi od monitoringa koji je na hidrometeorolo┼íkim zavodima, pa do svih u─Źesnika u tom lancu, sve do jedinica civilne za┼ítite na terenu. Sve to mora biti povezano i mora biti jedinstveno, po ugledu na Svjetsku meteorolo┼íku organizaciju, gdje je sve povezano u jedan sistem ÔÇô svi ga pune i svi iz njega uzimaju podatke. Samo deset minuta nakon promatranja, svi podaci iz cijelog svijeta su u sistemu i na raspolaganju svim meteorolozima svijeta. Nakon toga meteorolozi te informacije podijele s medijima, a mediji s gra─Ĺanima, tako da se podaci odmah vide i na raspolaganju su svima.

Kakva su svjetska iskustva u sprje─Źavanju ve─çih posljedica elementarnih nepogoda koje se doga─Ĺaju zbog promjena klime?

Majstorovi─ç: Uvijek navodim primjer SAD-a gdje su, prije 50-60 godina zbog velikog broja uragana i tornada koji su ih poga─Ĺali imali na desetine hiljada mrtvih. Sistemom efikasnog promatranja i pravovremenog sklanjanja i zbrinjavanja ljudi sa puta tih sna┼żnih vjetrova i nepogoda, uspjeli su taj broj svesti na minimum. Broj ┼żrtava smanjili su za tisu─çu puta, a isto su uspjeli i sa materijalnim ┼ítetama.

Ako su oni to mogli tada, kad su komunikacije bile daleko slabije nego danas, tako mo┼żemo i mi. Meteorologija je postala najunosniji biznis, jer svaki ulo┼żeni dinar vra─ça se najmanje deset puta, ne samo direktno kroz neku zaradu nego umanjivanjem ┼ítete koja nastaje zbog tih meteorolo┼íkih nepogoda.

U svemu ┼íto nam se doga─Ĺa i u tome ┼íto govorite, za klimatske promjene koje se doga─Ĺaju i koje poga─Ĺaju i na┼íe prostore, vidim samo jednog krivca, a to je ─Źovjek. Sla┼żete li se?

Majstorovi─ç: O tome nau─Źnici u svijetu spore, ali je ─Źinjenica da je dobar dio krivice na ─Źovjeku. Na Zemlji sve po─Źinje od Sunca. Povr┼íinu Zemlje grije Sunce i tek se onda zagrijava atmosfera. ─îinjenica da ┼ítetni plinovi koji se emituju u atmosferu remete bilans zra─Źenja, jer je jedan dio zra─Źenja koji se odbijao od povr┼íine ranije odlazio u svemir.

Sad zbog vi┼íka ┼ítetnih plinova u atmosferi, prije svih ugljik dioksida i ostalih plinova, dolazi do efekta staklenika. Zahvaljuju─çi tom sloju koji ne da vra─çanje nazad u svemir, dio te energije ostaje u atmosferi i poti─Źe dodatno zagrijavanje pa posljednjih nekoliko desetina godina srednja temperatura cijelog globusa povr┼íine Zemlje i okeana stalno raste.

┬á‘Ima i proma┼íaja’

Je li se dogodilo da Vas zalije ki┼ía kad ste prognozirali lijepo vrijeme, jer ono ┼íto radite je, ipak, samo prognoza i ─Źesto se mo┼że mnogo toga promijeniti?

Majstorovi─ç:┬áUpravo zbog stila kojim pri─Źam i zato ┼íto nastojim biti optimista gledam na sve pozitivno i prenosim pozitivnu energiju. Shvatio sam da popularnost nosi i odgovornost ┼íta ─çu re─çi ljudima. Stekao sam i popularnost jer mi narod vjeruje, ali ima tu i tamo i proma┼íaja. Ipak, moja je prednost u odnosu na one koji prave kratkoro─Źnu prognozu jer moraju biti mnogo oprezniji. Moje oru┼żje je statistika i uvijek govorim u saradnji sa sinopti─Źarima, pa ne dozvolim da iz zavoda iza─Ĺe dvostruka informacija. To bi bilo veoma lo┼íe.

Ipak su u pri─Źi o globalnom zagrijavanju na sceni ÔÇ×veliki igra─ŹiÔÇť. Gdje su mali, poput BiH i zemalja i regije, u svemu tome?

Majstorovi─ç: Cijela ta pri─Źa ima i pozadinu, jer ima mnogo me┼íetarenja. Cijeli taj proces koji treba da uslijedi, kao posljedica primjene Protokola iz Kyota, a podrazumijeva smanjivanje emisije ┼ítetnih plinova, uvo─Ĺenje novih tehnologija i ukidanje starih koji previ┼íe zaga─Ĺuju, je proces koji veoma mnogo ko┼íta.

Normalno je da se, kad su stotine ili tisu─çe milijardi dolara u pitanju, odmah mije┼ía i politika, koja poziva da se pri─Źeka jer se ne┼íto drugo mora uraditi.

Shvatio sam igre s jedne strane, ali i potrebe, s druge. Zemlja smo u razvoju i nemamo velikih obaveza kao drugi u smanjenju emisije ┼ítetnih plinova, tako da nemamo mnogo da izgubimo. Naprotiv, mo┼żemo samo da dobijemo, jer smo dobili pristup mnogim fondacijama koje su imale zadatak da pomognu zemljama u razvoju kako bi se prilagodile klimatskim promjenama. (UN provodi)

Najednom je sve stalo ÔÇô potpisano i dovi─Ĺenja?! Jednostavno nema kapaciteta da prihvatimo ta sredstva i realiziramo ih. Moramo se pripremati i napraviti projekte kao ┼íto su uvo─Ĺenje novih i ─Źistih tehnologija, energetski efikasnih.

‘Katastrofe do┼íle i kod nas’

ÔÇ×U posljednjih 20-ak godina na podru─Źju BiH sve se to o─Źitovalo u brojnim rekordima, prije svega u maksimalnim temperaturama ili padavinama, ali i drugim parametrima. Gotovo smo sa strane promatrali vijesti iz drugih dijelova svijeta gdje su bile velike katastrofe sa brojnim ┼żrtvama, a onda se u maju i nama prvi put dogodilo da smo imali i ljudske ┼żrtve i da je materijalna ┼íteta ogromnaÔÇť, ukazuje Majstorovi─ç.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
Propaganda i širenje panike, video iz 2009. godine, kad je najavljeno u 10 godina podizanje razine mora i topljenje leda. Prošlo je 5 godina od tada, i ništa se nije dogodilo, baš suprotno, ledena površina na Arktiku se sve više povećava.

 
[facebook]
(balkans.aljazeera.net, youtube.com/uredio:nsp)

Filed under: KLIMA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,