Codex Alimentarius je podvala!

Ako niste čuli za njega, to znači da je elita postigla svoj cilj, jer im upravo to najviše odgovara. Kada biste znali šta je Codex, njihov bi opstanak bio ugrožen. Možda vam u ovom trenutku to ništa ne znači, ali nakon što vam obrazložimo šta je zapravo Codex, bit će vam jasno. Ako ćete nakon toga poćeti razmišljati o njemu…

Šta je zapravo Codex?

Codex Alimentarius je skup pravila za regulaciju poljodjelstva i potpunu kontrolu hrane od sjemena do konačnog proizvoda. Pokušat ćemo što jednostavniji način napisati šta znači njegova primjena.

• Pod Codexom više nije potrebno označavati životinje koje su genetski promjenjene, što je do sada bilo obavezno.
• Povrće i sjeme će biti izloženo zračenju. Trenutno se to radi samo kod sjemenja i povrća koje mora dugo putovati, kako bi ostalo što duže svježe. Pod Codexom će to biti obavezno za sve životinje.
• Uvođenjem Codexa će sve životinje, koje se uzgajaju za hranu ili mlijeko, morati dobivati Monsanto hormon rasta i Monsanto antibiotike. Kod toga ću vam još reći da je Monsanto najveći proizvođač genetskih uzgojenih životinja na svijetu.
• Ljudi će oboljevati zbog konzumiranja genetski uzgojene hrane. Tu uskače farmacija, koja će im nuditi pomoć u obliku svojih ljekova. Gotovo svi prirodni lijekovi postaju zabranjeni i označeni kao opasni, a bit će dozvoljeni samo farmaceutski proizvodi. Pa neka mi još netko kaže da je kemija zdravija od prirodnih pripravaka. Prirodni lijekovi su konkurencija farmaciji, te ih zato žele ukinuti. Vitaminski dodaci moći će se dobiti samo na recept.
• Codex u osnovi sprečava i ukida prirodno organsko ratarstvo. Da još jednom sve povežem. Codex Alimentarius će svu kontrolu nad hranom dati u ruke farmaciji i Monsantu kao najvećem proizvođaču genetski prerađene hrane. Ako se ostvare sve crne slutnje, u roku od 10 godina ćemo na policama u trgovinama imati samo genetski uzgojenu hranu, a organske, ekološke i biološke neće više biti. Seljaci će svake godine morati kupovati sjeme od Monsanta, a njihovo sjeme ima ugrađen gen koji sprečava daljnje razmnožavanje. Drugim riječima, ne proizvode sjeme, te seljaci moraju svake godine iznova kupovati sjeme. Naravno, od Monsanta.

Ironija je u tome da ćemo možda u prosjeku duže živjeti, ali će kvaliteta života biti slabija, jer će prehrana biti nekvalitetna. Biti će puno bolesti, farmacija će nam prodavati svoje proizvode i lijekove, tako da i oni dobe svoj dio kolača. A sada ono najstrašnije. Zbog posljedica uvođenja Codexa na svijetu će umrijeti oko 3 milijarde ljudi. Da, tako je. 3 milijarde!!! Zašto? Zbog pomanjkanja hrane, nekvalitetne hrane, čak i od bolesti od kojih je moguće ozdraviti, jer će prirodni lijekovi biti zabranjeni, imunitet oslabljen zbog nekvalitetne genetski uzgojene hrane.

Koje je rješenje i šta se može učiniti?

Širite ovu vijest. Recite svim prijateljima, znancima, školskim prijateljima, suradnicima, obitelji i jednostavno svima koje poznajete. Pišite blogove, šaljite mailove, pričajte o tome. Vremena je malo, ali još nije prekasno. Codex je na Balkanu stupio u upotrebu 2009. godine i zato treba požuriti.

Za Codex je zadužena posebna Codex Alimentarius komisija. 1994. godine su pokušali uvesti Codex u SAD, ali su ljudi uvidjeli o čemu se radi i naveliko pisali lakoalnim političarima, kongresmenima. Trgovačkim lancima je postalo jasno da će propasti ukoliko se uvede Codex, te su sami lobirali za sprečavanje njegovog uvođenja. I zajedno su postigli da Codex na kraju nije uveden. Nato se komisija okrenuli Europi i, prema svim pokazateljima, tu će im uspjeti. Računaju na veću podjeljenost trgovine i slabiju komunikaciju među državama.

Šta kada je Codex stvarno uveden?

U tom vam slučaju toplo preporučam da jedete što je više moguće doma uzgojene i prerađene hrane. I još nešto vrlo važno. Čuvajte sjeme!!! Uvođenjem Codexa će biti teško ili gotovo nemoguće kupiti genetski neprerađeno sjeme. Zato ih obavezno spremajte kod kuće. Ako imate mogućnost, povećajte svoj vrt i pokušajte napraviti što veće zalihe zimnice, kako biste i preko zime mogli jesti što više zdrave hrane. Budite oprezni šta kupujete. Najčešće su proizvodi večih i najviše reklamiranih proizvođača ustvari najgori za zdravlje.

POVIJEST Što je Codex Alimentarius

Codex Alimentarius je organizacija, osnovana prije 40-ak godina od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) i Organizacije za Hranu i Poljoprivredu (FAO) pod pokroviteljstvom UN. Codex je bio osnovan sa dobrom svrhom zaštite potrošača i kontrole sigurnosti hrane.

Pod svojim krilom Codex ima više od 20 državnih komisija, koje rade na tome, da definiraju standarde i smjernice, koje na međunarodnom nivou kontroliraju proizvodnju i sigurnosti hrane. Još jedan njezin cilj je rješavanje problema povezanih sa genetski modificiranom hranom i biotehnologijom.

Na žalost, s vremenom organizacija je pala pod utjecaj velikih farmaceutskih i poljoprivrednih korporacija i proizvođača genetski modificirane hrane. Umjesto toga, da štiti interese potrošača, danas Codex Alimentarius predstavlja interese ogromnih korporacija, poput Monsanto.

Codex Alimentrius nije zdravstvena komisija, nego komisija za trgovinu. Prioritet Codexa je ostvarenje interesa multimilijunskih tvrtki za proizvodnju hrane i lijekova, a ne dobrobit i zdravlje potrošača.

Codex Alimentarius je usko povezan sa Svjetskom Trgovačkom Organizacijom (WTO). WTO koristi kriterije, razrađene Codexom, da bi postavila pravila i standarde međunarodne trgovine.

Koja pravila nameće Codex Alimentarius?

Pravila, koja nameće Codex razrađena su sa ciljem da osiguraju zaradu ogromnih korporacija, koje proizvode hranu, i za tvrtke, koje se bave genetskim inženjeringom. Ova pravila predstavljaju ogromnu opasnost za zdravlje svake osobe na ovom planetu.

To, što oni predlažu je apsurdno. Prirodni dodaci prehrani, alternativni lijekovi, vitamini i minerali će postati nezakoniti, dok će se otrovne kemikalije koristiti kao dodatci prehrani i aditivi. Većina hrane će biti podvrgnuta zračenju, a na genetski modificirane proizvode neće se smjeti staviti oznaka GMO.

Kriteriji koje nameće Codex

Genetski modificirana hrana:

* uvođenje genetski modificiranih proizvoda na globalnoj razini
* GMO kampanja se vodi od strane SAD-a i Kanade, a Europa će morati popustiti pod njihovim pritiskom
* bit će dozvoljeno da se sjeme „Terminator“ prodaje na međunarodnoj razini
* stižu novi genetski modificirani životinjski proizvodi
* genetski modificirani proizvodi više ne moraju imati oznaku GMO na etiketi

Ekološki uzgoj:

* smanjenje standarda eko uzgoja
* podrška ogromnim poljoprivrednim korporacijama sa „isplativijom“ proizvodnjom
* uvođenje različitih sintetičkih aditiva i metoda
* procesiranja u eko-proizvodnju
* prema zakonu eko-uzgajivači od sada smiju podvrgnuti svoje proizvode zračenju
* na etiketi eko-proizvoda ne moraju biti navedeni sastojci ne-organskog podrijetla

Aditivi:

* više od 300 različitih aditiva (većinom sintetičkih) su odobreni kao „sigurni“. Među njima su aspartam, BHA, BHT, kalij bromat, tartrazine itd.
* ne uzima se u obzir potencijalan rizik dugoročnog korištenja namirnica sa tim aditivima

Postotak pesticida u hrani:

* dopuštaju se visoke razine više od 3,275 vrsta pesticida u hrani, uključujući i te, za koje se zna da su kancerogeni ili poremećuju rad endokrinog sistema, na primjer, 2,4-D, atrazine, methyl bromide
* ne uzima se u obzir rizik za zdravlje uslijed dugoročnog korištenja namirnica sa pesticidima

Hrana i dodaci prehrani

* minimalna dnevna doza vitamina i minerala je spuštena za 75%
* postavljena je oštra granica između hrane i lijekova. Nutrijenti će od sada spadati u kategoriju lijekova
* dodaci prehrani će morati prolaziti klinička ispitivanja, što je preskupo za većinu proizvođača. Ovo daje zeleno svijetlo velikim korporacijama i uništava male proizvođače.
* spuštanje minimalne dnevne doze nutrijenata će imati ozbiljan negativan utjecaj na zdravlje čovječanstva

Činjenice:

* Britanija je prihvatila Codex Alimentarius bez obzira na protest više od milijun ljudi.
* Češka je jedina članica Europske Unije, koja se još uvijek odupire Codexu.
* Sve države, koje ulaze u Svjetsku Trgovačku Organizaciju, na kraju će biti prisiljene da pristanu na smjernice Codex Alimentarius.

Neki upozoravaju, da je krajnji cilj Codexa…

* tretiranje svih životinja sa antibioticima i hormonima
* 100% genetski modificirani usjevi
* hrana, podvrgnuta zračenju
* izbacivanje sa tržišta eko-proizvoda i prirodnih lijekova

Da li moramo prihvatiti pravila, koja nameće Codex?

WTO određuje smjernice svjetske trgovine, a države-članice moraju poštivati ta pravila.

Države-članice WTO-a praktički ne mogu odbiti smjernice Codexa, jer u protivnom slučaju će biti podvrgnute teškim sankcijama i ogromnim kaznama.

Primjer jednog takvog konflikta je Europska Unija, koja je zabranila uvoz mesa krava, uzgojenih uz pomoć umjetnih hormona rasta iz SAD-a i Kanade.

Zbog nepoštivanja pravila WTO-a Europska Unija sada mora godišnje isplaćivati 116 milijuna dolara SAD-u i 11 milijuna dolara Kanadi. Takva situacija se nastavlja već duže od 10 godina, bez ikakvih naznaka rješenja.

Dakle države, koje nemaju duboki džep, morat će se složiti sa pravilima, koje nameće WTO i Codex.

Što možemo učiniti?

Iskoristite svoje pravo na demokraciju!

Što kažu aktivisti Ekološkog pokreta?

Irene Barret, savjetnica za prirodnu medicinu i aktivistkinjom Ekološkog pokreta Novog Sada i pripadnici pomenutog Ekološkog pokreta Novog Sada, koji ne prestaju obavještavati javnost o štetnosti GMO, a sklopu te priče često spominju i famozni Codex Alimentarius, globalni “zakon o hrani”.

Zašto se ekolozi protive Codexu – pitamo Irene Barret?

Zato sto je podvala! Ne radi se o standardima za sigurnost hrane, nego o ostvarenom interesu velikih korporacija, posebno farmaceutske industrije, da potisnu prirodnu medicinu koja ne može patentirati – jer je svuda oko nas. Upute o sigurnosti hrane sačinili su, između ostalih, i zastupnici velikih farmaceutskih korporacija. Tako je, recimo, predsjedavajući Odbora za prehranu Dr. Rolf Grosklaus izjavio je prehrana nema nikakve veze sa zdravljem i da prehrani nema mjesta u medicini. Isti taj dr. Grosklaus je vlasnik privatne firme koja radi kao savjetodavno tijelo za Codex Alimentarius.

Što Vas još plaši u ovom pravilniku?

Od travnja 2011. su svi prirodni lijekovi povučeni iz slobodne prodaje. Ako se za nešto podrazumijeva da je lijek prirodne medicine, morati će dobiti licencu da bi moglo prodavati. Također, sve bi trebalo proći kroz klinička ispitivanja, čak i ako se radi o ljekovitoj travi za koju se tisućama godina zna da ima moć da liječi. A cijene ovih licenci u Europi su od 120.000 funti pa naviše! Iz svega navedenog slijedi da će samo velike farmaceutske kuće imati mogućnost i financijsku moć da ispune tražene preduvjete i time će ono što je dozvoljeno sa liste Codexa Alimentariusa – završiti u rukama farmaceutskih korporacija. Prirodne lijekove moći ćemo dobiti samo na liječnički recept i u dozama koje nemaju terapijski učinak.

Vitamini i minerali prebacuju se u kategoriju koju kontroliraju pravila toksikologije, pa im se određuju gornje maksimalne granice. Zašto je ovo važno? Zato što se određuju dopuštene maksimalne granice hranjivih tvari koje kao takve neće imati nikakvu biološku vrijednost po zdravlje. Na primjer 200 miligrama je maksimalna dnevna dozvoljena doza vitamina C, a u nekim terapijama potrebne su doze i od 10 grama!

Da li imamo obvezu poštivati Codex Alimentarius?

Codex Alimentarius je prividno dobrovoljan, ali postaje obvezan ulaskom jedne zemlje u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

Inače, zanimljivo je da je jedan od osnivača Codexa iz 1962. godine – Fritz ter Meer iz IG Farben korporacije koja je financirala Hitlerovu partiju sa 200.000 maraka i imala najveću zaradu u Drugom svjetskom ratu.

Ter Meer je po odsluženju kazne zbog zločina protiv čovječnosti otišao u UN i zajedno sa svojim prijateljima osnovao Povjerenstvo za Codex Alimentarius (to je bila trgovačka komisija namijenjena međunarodnoj trgovini hrane). Moralni integritet ovakvog čovjeka je preveliki upitnik da bismo mogli da povjerujemo da je nešto što je on osnovao – zaista za dobro čovječanstva.

Ako se u Codexu radi o sigurnosti hrane, zašto se na popisu dozvoljenih tvari stavlja aspartam, kada je znanstveno dokazano da dovodi do atrofije mozga ili – zašto je dozvoljen fluor, ako je poznato da je korišten u nacističkim logorima kao dodatak vodi, da bi utjecao na biokemijske procese u mozgu radi stvaranja promjena u ponašanju – poslušnosti i pokornosti. Kritičko razmišljanje je osobina da ocijenimo da li su informacije koje su nam ponuđene kao istina – zaista točne. Možda je vrijeme da uključimo sposobnost da mislimo svojom glavom?

Kakva je veza GMO i Codexa?

Jednostavna i jasna: Codex dopušta GMO.

Ima li europskih zemalja (ili članica EU) u kojima nije dozvoljeno odgajanje i promet GMO?

Odgoj je zabranjeno u Austriji, Francuskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Njemačkoj i Luksemburgu.

Gdje se, teoretski, krije GMO u našim trgovinama? Posebno u trgovinama “zdrave hrane”? Može li biti GM soje u “šniclama” i “pahuljicama” od soje?

U svim dodacima jelima, u hrani koja je u vrećicama i kutijicama, u industrijski prerađenoj hrani moguće je da ima soje, a zna se da je visok postotak soje u svijetu GMO …. Treba pripaziti kod proizvoda koji sadrže kukuruzni sirup i ulja , kao i na voće i povrče. Sve ono sto nije certificirano organsko – može teoretski biti GMO.

Dokle se stiglo s kampanjom protiv GMO u Regiji?

Ostvarujemo informiranost javnosti, što je veoma važno, jer informiran potrošač ima moć u svojim rukama. Nastavlja se i potpisivanje peticije protiv GMO.

Čest argument protiv aktivnosti Ekološkog pokreta je – da nemate stručnjake koji brane vaša gledišta?

Ekološki pokret u svojim izjavama navodi mišljenja stručnjaka i znanstveno dokazane činjenice. Liječničko društvo je 2009. prošle godine izjavilo da ne podržava GMO i zahtijevati zabranu GMO sve dok se dugogodišnjim znanstvenim studijama ne pokaže njegov utjecaj.

Voljela bih reći još nešto: često čujem da je u Regiji kolektivna depresija. Moje mišljenje je da smo po starim obiteljskim tradicijama i moralnim vrijednostima bogata zemlja i da će iz tog starog zrna izniknuti sretnija budućnost.

Liječničko društvo: Zaključci panel diskusije Uporaba genetski modificiranih organizama (GMO) u prehrani

1. Apeliramo za kritičko načno razmatranje potencijalnih opasnosti od GMO u prehrani
2. Apsolutno se protivimo korištenju GMO u prehrani, sve dok se nepobitnim znanstvenim studijama, s dugogodišnjim praćenjem, ne bude dokazala neškodljivost GMO u prehrani;
3. Zalažemo se, da se u donošenju odluka u vezi GMO u prehrani, u daleko većoj mjeri uključe pripadnici medicinske struke;
4. Pozdravljamo uključivanje profesionalaca drugih struka u vezi GMO u prehrani;
5. Naši stručnjaci, uz uključivanje međunarodnih eksperata iz područja tradicionalne medicine i organske proizvodnje, spremni su ponuditi metode koje na potpuno neškodljiv način mogu osigurati zaštitu bilja i prirodnu poljoprivrednu proizvodnju.

 
(ivantic, vestinet, treceoko, youtube.com/uredio: nsp)