BUDUĆNOST NIJE U DUGOVIMA: Vodič i savjeti za ublažavanje i sprječavanje prezaduženosti

Presudno je shvatiti da nitko drugi neće pokriti Vaše dugove nego da je to Vaša osobna obveza. Kao što u ekonomiji nema besplatnog ručka, jer za sve netko treba platiti, tako u životu (najčešće) nema bogate tetke (ili strica) koja (koji) će pokriti naša nepromišljena ponašanja i brzoplete financijske odluke.

NAUČITE SE PONAŠATI U OKVIRU MOGUĆEG.

Trebamo biti realni i ne očekivati da ćemo mnogo više zarađivati u skoroj budućnosti niti ćemo sigurno dobiti neka sredstva na lutrijama, kockarnicama, kladionicama i slično. Američki književnik Ambrose Bierce (1842.-1914.) autor “Đavoljeg rječnika” (The Enlarged Devil’s Dictionary) je napisao:

“Lutrija je namet za ljude koji su loši u matematici”.

Stoga, moramo se već danas početi pažljivije ponašati sa svojim raspoloživim sredstvima, posuđivati manje kako bismo mogli otplatiti postojeće dugove i počeli pomalo štedjeti.

Nepoštivanje zakona, sigurno nije način rješavanja vašeg nagomilanog duga, nego je jedini siguran način ograničiti financijske rashode. Naravno, razmislite možete li naći neki privremeni ili povremeni posao, odnosno imate li mogućnost iznajmljivanja sobe u svom stanu ili u kući kako bi povećali svoje prihode. Mirko Kovač u romanu Grad u zrcalu podsjeća na narodnu poslovicu: “Raditi bilo koji posao nije sramota, ali prositi jest.” Naravno, nije svaki oblik zaduženosti nezdrav. Kao zdravi oblici zaduživanja mogu se navesti samo četiri vrste zaduženja:

1. Za školovanje i usavršavanje jer se time unapređuju znanja, stručnosti i sposobnosti čime se poboljšava zapošljivost osobe i uvećavaju mogućnosti zarade.
2. Za pokretanje ili proširenje poslovne aktivnosti čime se stvaraju mogućnosti rada i zarade.
3. Za kupnju stana ili kuće jer vlasništvo stambenog objekta ima trajnu vrijednost i neophodan je preduvjet za zdrav život.
4. Za pokriće medicinskih troškova jer zdravlje uvijek mora imati prioritet.

Zdravi oblici zaduživanja omogućavaju stjecanje (dugo)trajne vrijednosti (znanja i sposobnosti, stambenog objekta, zdravlja i slično). Ipak, ni u takvim uvjetima ne biste trebati za njih stvarati veći dug od onog kojeg možete otplatiti iz svoga stalnog mjesečnog dohotka.

Obično se razlikuju dvije skupine dužnika, aktivni i pasivni:

• aktivni su oni koji su zbog svoje nepromišljenosti uzeli preveliki broj kredita;
• pasivni su oni koji su žrtve nesreće i bolesti, odnosno neočekivanih i/ili neželjenih zbivanja poput nezaposlenosti.

Pasivni su dužnici mnogo brojniji, a za njih je potrebno iznaći načine pomoći kako bi se mogli riješiti tereta nastalog duga. Najčešći razlog u većini zemalja navodi se niska razina dohotka koji ostvaruju siromašnija kućanstva, a slijede nepredviđene okolnosti kao što su javljanje bolesti i/ili nastanak (prisilne) nezaposlenosti.

Značajan broj prezaduženih osoba u to je stanje upao zbog nezaposlenosti, a prezaduženosti je nadalje pojačana zbog njihove socijalne isključenosti i marginaliziranosti kako pucaju njihove društvene mreže i poznanstva iz svijeta rada.

Često takvim osobama nedostaje volja za rad, pa čak i volja za podnošenje molbe za zapošljavanje. Rastava braka smatra se jednim od uzroka prezaduženosti, a sve više se kao uzročnik prezaduženosti stanovništva ističu i neodgovarajuće i nepromišljeno ponašanje ustanova koje odobravaju kredite.

Posebna se pozornost mora posvetiti očuvanju mogućnostima stanovanja jer se treba očuvati stabilnost obitelji i izbjeći dodatni troškovi vezani uz prodaju stana ili kuće ispod tržišne cijene, preseljenja na udaljenije mjesto od sadašnjeg posla i škole i slično. Prezaduženost može obeshrabriti ljude za traženje rješenja jer se osjećaju zarobljeni uslijed nastalog duga.

Provedena istraživanja pokazuju da prezadužene osobe i njihove obitelji obično trpe od psihičkih trauma, koje mogu ozbiljno narušiti tjelesno i mentalno zdravlje. Nadalje, često se zbog nedostatka financijskih sredstava prekida ili skraćuje obrazovanje djece, pa se time lako narušavaju njihove buduće mogućnosti za zapošljavanje i zaradu.

Nikome se nije lako suočiti sa svojom neugodnom financijskom situacijom, ali samo
odgađanje aktivnosti neće ublažiti nastale probleme. Ne postoji opći recept za rješavanje nastalih i mogućih teškoća, ali ipak postoji nekoliko pravila koja bi mogla pomoći u poboljšanju stanja. Donosimo ih 20, a svi daljnji prijedlozi i nadopune su dobro došli:

1. Shvatite situaciju ozbiljno, ali i budite svjesni da postoji izlaz.
2. Nemojte zakopavati glavu u pijesak i dalje gomilati dugove.
3. Probajte spoznati koliko i kome dugujete, te to napišite na papir kako biste stekli potpunu sliku iznosa i strukture vašeg dugovanja.
4. Napravite prioritete koje morate prvo otplatiti – poput komunalija, koje ako ne plaćate, dovesti će do obustave usluge (struje, plina i slično). Pozorno provjerite gdje su najveće zatezne kamate i ostali prateći troškovi jer što su one veće, to više plaćate bez otplate glavnice. Stoga, otplatite prvo dugove s najvećim zateznim kamatama i drugim troškovima.
5. Potražite pomoć stručnjaka u financijskoj ustanovi – prije svega u svojoj banci, ali i u obiteljskom centru, centru za socijalnu skrb i nevladinim udrugama koje se bave pomoći građanima i slično.
6. Proučite svoj kućni proračun: to je jednostavno plan novaca koji očekujete da će doći iz svih izvora te rashodi koje morate pokriti. Posebnu pozornost usmjerite na to imate li u tekućem mjesecu i najmanju mogućnost vraćanja dijela duga. Dobar i realan kućni proračun je najvažniji alat koji vam treba pomoći u rješavanju problema duga. Budite pozorni i uključite sve neizbježne rashode jer ako neke niste uključili nećete moći poštivati provođenje plana otplate, što vas može dovesti u još veće teškoće.
7. Zapisujte svoju potrošnju u određenom razdoblju, tako da biste mogli spoznati gdje
   odlazi najveći dio rashoda te postoje li mogućnosti njihovog ograničavanja.
8. Planirajte dugoročnije svoje rashode: ako vam, na primjer, treba neki veći kućanski aparat, pokušajte zaštedjeti za njega (ili barem veći dio troška) i ne uzimajte ga na kredit.
9. Ne nasjedajte na reklame o izuzetno povoljnim kupovinama s 0% kamata. Proizvod je gotovo sigurno jeftiniji ako ga plaćate u gotovini. Dobro razmislite možete li još neko vrijeme izdržati s postojećim kućanskim aparatima (odnosno nekim drugim proizvodom) ili vam baš neminovno trebaju neki novi. Mnogi kućanski aparati koji su još danas uvelike skupi za kratko vrijeme biti će osjetno jeftiniji – poput novih modela televizora, mobitela i slično. Zašto onda trčati za najnovijim i još uvijek razmjerno skupim proizvodima?
10. Sigurno možete promijeniti neke svoje navike – umjesto odlaska autom na posao, razmislite o javnom prijevozu ili zajedničkom prijevozu sa susjedima i kolegama s posla; umjesto nepotrebnog zvanja na mobitel koristite jeftine e-mail poruke; umjesto plaćanja članarine u fitnes centru, neko vrijeme upražnjavajte druge (besplatne) sportove i rekreaciju: trčanje, planinarenje, vožnju biciklom, rolanje i slično.
11. Štedite, budite ekološko svjesni i trendy: Republika Hrvatska, kao potpisnica Protokola iz Kyota, obvezala se na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 5% do 2012. u odnosu na 1990. godinu. Istodobno, štetne emisije iz cestovnog prometa u Hrvatskoj u 2006. godini porasle su u odnosu na 90.-tu za čak 60%. U samo pet godina broj automobila i broj kilometara autocesta porastao je za jednu trećinu. Emisije iz cestovnog prometa čine gotovo 18,4% ukupnih emisija ugljičnog dioksida (CO2) u Hrvatskoj, pa je inicijativa prijevoza više osoba privatnim automobilom do posla i nazad primjer kako mijenjajući svoje navike možemo doprinijeti smanjenju štetnih plinova uzrokovanih prometom, ali i smanjivanju osobnih troškova.
12. Pomažući očuvanju čovjekove okoline pomažete i stanju svog novčanika. Manjom potrošnjom struje, grijanje, i slično, dajete svoj pojedinačni doprinos klimatskim promjenama.
13. Ako i uzimate bankovni kredit, jako pozorno pročitajte ugovor. Gotovo uvijek – obično malim slovima – navedene su (visoke) zatezne kamate, ulazne i druge naknade, te druga davanja koja jako uvećavaju postojeći dug tako da je naizgled povoljna nominalna kamata od 5 ili 6% uvijek znatno veća.
14. Radije plaćajte u gotovini, a ne karticom jer tada stvarno imate osjećaj koliko trošite! Za izbjegavanje prezaduženosti po kreditnim karticama, više puta razmislite jeste li dovoljno pouzdana osoba koja će moći bez poteškoća izbjeći zamke koje time nastaju. Ako je iskreni odgovor NE, tada niti nemojte podnositi zahtjev za kreditnu karticu.
15. Ako već posjedujete kreditne kartice, umjesto njihovog redovitog peglanja po dućanima, odlučite se za ritual drastične plastične operacije sa škarama da se za određeno vrijeme (ili gotovo zauvijek) riješite te ovisnosti. Kao i kod drugih ovisnosti, neće vam na početku biti lako i jednostavno, ali želite li imati miran san shvatite da su one vaš neprijatelj koji prerezan zaslužuje kantu za smeće jer je vaš jedini siguran oslonac dohodak i gotovina kojom raspolažete.
16. Ako vas je strah posve izgubiti kreditnu karticu pohranite je kod pouzdanog prijatelja ili rođaka. U trenucima napada potrošačke groznice, morati ćete ga kontaktirati da biste došli do svoje kartice, pa se lako može dogoditi da vas napad groznice prođe. Ukoliko nemate pouzdanog prijatelja ili rođaka za pohranjivanje kartice, spremite je na sigurno u ledenicu vašeg hladnjaka. Dok se ona otopi i bude spremna za peglanje – za što joj ipak treba određeno vrijeme – velika je vjerojatnost da ćete doći pameti i da će vas proći spomenuti napad.
17. Pokušajte što manje kupovati s kreditnim i debit karticama posebno proizvode koji se brzo potroše ili iskoriste kao što su hrana, CD-i i slično. Ta će dobra biti skoro već zaboravljena prije nego što dođe račun za njihovu naplatu, pa ćete se tako na njih podsjetiti samo po zlu.
18. Samo za pušače: Hrvatska vlada zabranjuje pušenje na javnim mjestima. Uključite se u trend i značajno smanjite pušenje i/ili posve prestanite pušiti. Razmislite koliko novaca može ostati samo po toj osnovici.
19. Dodatne uštede u proračunu kućanstva možete ostvariti smanjivanjem količine hrane koju bacate, redovitim gašenjem svjetla, manjim zagrijavanjem prostorija po zimi (obucite se toplije) te manjom upotrebom klima uređaja po ljeti.
20. Nastojte se izliječiti od takmičenja u materijalnim vrijednostima s kolegama, prijateljima i rođacima. Uvijek će biti netko s većim automobilom, kućom, netko je bio na zanimljivijem ljetovanju i slično. Pohvalite se s nematerijalnim: novom knjigom koju ste pročitali (posuđenoj u gradskoj knjižnici), novim znanjima i vještinama koja ste stekli i/ili zaduženosti koju ste smanjili.

***

Pozorno upravljanje vlastitim financijama, poput dijeta za smanjivanje kilograma, djeluje obično samo određeno vrijeme. Ipak, financijsko zdravlje – slično kao i tjelesna spremnost – zahtjeva stalnu pozornost, pa je kao i kod pretjeranog unosa hrane, potrebno spoznati koje su naše prehrambene, odnosno financijske navike.

Umjesto da razbijamo glavu iznalaženjem uzroka prevelike potrošnje, potrebno je snagu usmjeriti na načine kako izaći iz nezavidne situacije. Osobe koje su pogođene problemima prezaduženosti često se osjećaju izolirane što lako može dovesti do depresije i narušavanja psihičkog zdravlja. Posve je očito da mnogi ljudi pogođeni prezaduženošću ne znaju što i koga pitati za savjet i pomoć jer nisu informirani i upućeni u odgovarajuću službu. Obrazovanje i informiranje te aktivan stav u rješavanju problema najvažniji su čimbenici koje je potrebno što ranije poduzeti kako bi se ovladalo znanjima i sposobnostima upravljanja osobnim financijama.

Mnogi ljudi kada postanu svjesni svoje prezaduženosti često pobijaju ozbiljnost situacije i/ili nastoje odgoditi početak njezinog rješavanja. Možda će vam biti lakše ovu gorku pilulu popiti postupno, pa pokušajmo neke od ovih savjeta presložiti malo drukčije te u sedam koraka iznaći mogućnosti poboljšanja stanja:

Prvi korak – priznajte da imate poteškoća u vraćanju svog duga
Prvi korak u rješavanju prezaduženosti je priznanje da ne možete više redovito vraćati svoj(e) dug(ove). Skupljanje neplaćenih računa i bacanje obavijesti banke o prekoračenju minusa, odnosno ignoriranje problema neće riješiti vaš dug, nego samo može pogoršati postojeće stanje. Ipak, činjenica da čitate ovaj mali Vodič pokazuje da ste svjesni vašeg nezavidnog stanja te da ste spremni poduzeti drugi korak

Drugi korak – procijenite svoju sadašnju financijsku situaciji
Napravite spisak vaših dugova. Pored iznosa duga, navedite kome dugujete, kamatnu stopu te iznos koji sada vraćate, ako uopće vraćate. Time ćete dobiti ne samo jasnu sliku vašeg financijskog položaja nego će vam to pomoći u izlaska iz stanja prezaduženosti.

Treći korak – napravite prioritete svojih dugova
Sljedeći je korak odlučiti što plaćati prvo, a što odložiti. Dobro je da pozornost usmjerite na zaduženja s većom kamatnom stopom. Rješavanjem skupih zaduženja, dugoročno ćete uštedjeti značajna sredstva, a i sami ćete izgraditi sustav povjerenja u sebe i pojačati motivaciju za izlazak iz duga.

Četvrti korak – napravite ostvarivi plan svojih mjesečnih rashoda
Napravite spisak svih nužnih rashoda (hrane, neophodne odjeće, stanarine, rashoda za električnu energiju, plin i slično) i rashoda koji to nisu (poput izlazaka u kino, jelo i piće izvan kuće i drugo). Rashodi koji nisu nužni mogu se posve ukinuti ili barem značajno smanjiti sve dok ne riješite nastale poteškoće. Čak i u nužnim rashodima postoji mogućnost značajne uštede. Od svojim mjesečnih prihoda (koje nemojte precjenjivati) odbijte nužne rashoda (koje nemojte podcjenjivati) i iznos – bez obzira koliko malen bio – koji ostaje može poslužiti za početak otplate vašeg duga. Kako se dug postepeno smanjuje, doći će i do smanjivanja rashoda za kamate.

Peti korak – recite odlučno NE bilo kojoj vrsti novog zaduženja
Ako ste u dugovima do grla, još jedan novi dug neće nimalo poboljšati stanje nego će
onemogućiti vaš izlazak iz prezaduženosti. Jednom za uvijek prestanite s praksom stvaranja novog duga.

Šesti korak – Porazgovarajte sa svojim vjerovnicima
Korisno je obavijestiti svoje vjerovnike o financijskim teškoćama u kojima ste se našli. Većina će vjerojatno pristati na kraće odgađanje vraćanja duga jer tako ipak osiguravaju naplatu.

Sedmi korak – potražite pomoć stručne osobe
Ako i nadalje ne uspijevate upravljati svojim dugom, potražite pomoć stručne osobe i sudjelujte u odgovarajućim programima. Većina bankarskih ustanova sudjeluje u programu Hrvatske udruge banaka Upravljanje osobnim financijama koji se provodi na razini cijele Hrvatske. Pomoć potražite u stručnoj financijskoj ustanovi – prije svega u svojoj banci, ali i u obiteljskom centru, centru za socijalnu skrb i nevladinim udrugama koje se bave pomoći prezaduženim građanima i slično.
(Predrag Bejaković, Institut za javne financije, Zagreb)
 
(uredio:nsp)