Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » BUDU─ćNOST NIJE U DUGOVIMA: Vodi─Ź i savjeti za ubla┼żavanje i sprje─Źavanje prezadu┼żenosti

BUDU─ćNOST NIJE U DUGOVIMA: Vodi─Ź i savjeti za ubla┼żavanje i sprje─Źavanje prezadu┼żenosti

zaduzenost-krediti-dugovi-gra─ĹaniPresudno je shvatiti da nitko drugi ne─çe pokriti Va┼íe dugove nego da je to Va┼ía osobna obveza. Kao ┼íto u ekonomiji nema besplatnog ru─Źka, jer za sve netko treba platiti, tako u ┼żivotu (naj─Źe┼í─çe) nema bogate tetke (ili strica) koja (koji) ─çe pokriti na┼ía nepromi┼íljena pona┼íanja i brzoplete financijske odluke.

NAU─îITE SE PONA┼áATI U OKVIRU MOGU─ćEG.

Trebamo biti realni i ne o─Źekivati da ─çemo mnogo vi┼íe zara─Ĺivati u skoroj budu─çnosti niti ─çemo sigurno dobiti neka sredstva na lutrijama, kockarnicama, kladionicama i sli─Źno. Ameri─Źki knji┼żevnik Ambrose Bierce (1842.-1914.) autor “─Éavoljeg rje─Źnika” (The Enlarged Devil’s Dictionary) je napisao:

“Lutrija je namet za ljude koji su lo┼íi u matematici”.

Stoga, moramo se ve─ç danas po─Źeti pa┼żljivije pona┼íati sa svojim raspolo┼żivim sredstvima, posu─Ĺivati manje kako bismo mogli otplatiti postoje─çe dugove i po─Źeli pomalo ┼ítedjeti.

Nepo┼ítivanje zakona, sigurno nije na─Źin rje┼íavanja va┼íeg nagomilanog duga, nego je jedini siguran na─Źin ograni─Źiti financijske rashode. Naravno, razmislite mo┼żete li na─çi neki privremeni ili povremeni posao, odnosno imate li mogu─çnost iznajmljivanja sobe u svom stanu ili u ku─çi kako bi pove─çali svoje prihode. Mirko Kova─Ź u romanu Grad u zrcalu podsje─ça na narodnu poslovicu: “Raditi bilo koji posao nije sramota, ali prositi jest.” Naravno, nije svaki oblik zadu┼żenosti nezdrav. Kao zdravi oblici zadu┼żivanja mogu se navesti samo ─Źetiri vrste zadu┼żenja:

  1. Za ┼íkolovanje i usavr┼íavanje jer se time unapre─Ĺuju znanja, stru─Źnosti i sposobnosti ─Źime se pobolj┼íava zapo┼íljivost osobe i uve─çavaju mogu─çnosti zarade.
  2. Za pokretanje ili pro┼íirenje poslovne aktivnosti ─Źime se stvaraju mogu─çnosti rada i zarade.
  3. Za kupnju stana ili ku─çe jer vlasni┼ítvo stambenog objekta ima trajnu vrijednost i neophodan je preduvjet za zdrav ┼żivot.
  4. Za pokriće medicinskih troškova jer zdravlje uvijek mora imati prioritet.

 

Zdravi oblici zadu┼żivanja omogu─çavaju stjecanje (dugo)trajne vrijednosti (znanja i sposobnosti, stambenog objekta, zdravlja i sli─Źno). Ipak, ni u takvim uvjetima ne biste trebati za njih stvarati ve─çi dug od onog kojeg mo┼żete otplatiti iz svoga stalnog mjese─Źnog dohotka.

Obi─Źno se razlikuju dvije skupine du┼żnika, aktivni i pasivni:

  • aktivni su oni koji su zbog svoje nepromi┼íljenosti uzeli preveliki broj kredita;
  • pasivni su oni koji su ┼żrtve nesre─çe i bolesti, odnosno neo─Źekivanih i/ili ne┼żeljenih zbivanja poput nezaposlenosti.

Pasivni su du┼żnici mnogo brojniji, a za njih je potrebno izna─çi na─Źine pomo─çi kako bi se mogli rije┼íiti tereta nastalog duga. Naj─Źe┼í─çi razlog u ve─çini zemalja navodi se niska razina dohotka koji ostvaruju siroma┼ínija ku─çanstva, a slijede nepredvi─Ĺene okolnosti kao ┼íto su javljanje bolesti i/ili nastanak (prisilne) nezaposlenosti.

Zna─Źajan broj prezadu┼żenih osoba u to je stanje upao zbog nezaposlenosti, a prezadu┼żenosti je nadalje poja─Źana zbog njihove socijalne isklju─Źenosti i marginaliziranosti kako pucaju njihove dru┼ítvene mre┼że i poznanstva iz svijeta rada.

─îesto takvim osobama nedostaje volja za rad, pa ─Źak i volja za podno┼íenje molbe za zapo┼íljavanje. Rastava braka smatra se jednim od uzroka prezadu┼żenosti, a sve vi┼íe se kao uzro─Źnik prezadu┼żenosti stanovni┼ítva isti─Źu i neodgovaraju─çe i nepromi┼íljeno pona┼íanje ustanova koje odobravaju kredite.

Posebna se pozornost mora posvetiti o─Źuvanju mogu─çnostima stanovanja jer se treba o─Źuvati stabilnost obitelji i izbje─çi dodatni tro┼íkovi vezani uz prodaju stana ili ku─çe ispod tr┼żi┼íne cijene, preseljenja na udaljenije mjesto od sada┼ínjeg posla i ┼íkole i sli─Źno. Prezadu┼żenost mo┼że obeshrabriti ljude za tra┼żenje rje┼íenja jer se osje─çaju zarobljeni uslijed nastalog duga.

Provedena istra┼żivanja pokazuju da prezadu┼żene osobe i njihove obitelji obi─Źno trpe od psihi─Źkih trauma, koje mogu ozbiljno naru┼íiti tjelesno i mentalno zdravlje. Nadalje, ─Źesto se zbog nedostatka financijskih sredstava prekida ili skra─çuje obrazovanje djece, pa se time lako naru┼íavaju njihove budu─çe mogu─çnosti za zapo┼íljavanje i zaradu.

Nikome se nije lako suo─Źiti sa svojom neugodnom financijskom situacijom, ali samo
odga─Ĺanje aktivnosti ne─çe ubla┼żiti nastale probleme. Ne postoji op─çi recept za rje┼íavanje nastalih i mogu─çih te┼íko─ça, ali ipak postoji nekoliko pravila koja bi mogla pomo─çi u pobolj┼íanju stanja. Donosimo ih 20, a svi daljnji prijedlozi i nadopune su dobro do┼íli:

  1. Shvatite situaciju ozbiljno, ali i budite svjesni da postoji izlaz.
  2. Nemojte zakopavati glavu u pijesak i dalje gomilati dugove.
  3. Probajte spoznati koliko i kome dugujete, te to napišite na papir kako biste stekli potpunu sliku iznosa i strukture vašeg dugovanja.
  4. Napravite prioritete koje morate prvo otplatiti ÔÇô poput komunalija, koje ako ne pla─çate, dovesti ─çe do obustave usluge (struje, plina i sli─Źno). Pozorno provjerite gdje su najve─çe zatezne kamate i ostali prate─çi tro┼íkovi jer ┼íto su one ve─çe, to vi┼íe pla─çate bez otplate glavnice. Stoga, otplatite prvo dugove s najve─çim zateznim kamatama i drugim tro┼íkovima.
  5. Potra┼żite pomo─ç stru─Źnjaka u financijskoj ustanovi – prije svega u svojoj banci, ali i u obiteljskom centru, centru za socijalnu skrb i nevladinim udrugama koje se bave pomo─çi gra─Ĺanima i sli─Źno.
  6. Prou─Źite svoj ku─çni prora─Źun: to je jednostavno plan novaca koji o─Źekujete da ─çe do─çi iz svih izvora te rashodi koje morate pokriti. Posebnu pozornost usmjerite na to imate li u teku─çem mjesecu i najmanju mogu─çnost vra─çanja dijela duga. Dobar i realan ku─çni prora─Źun je najva┼żniji alat koji vam treba pomo─çi u rje┼íavanju problema duga. Budite pozorni i uklju─Źite sve neizbje┼żne rashode jer ako neke niste uklju─Źili ne─çete mo─çi po┼ítivati provo─Ĺenje plana otplate, ┼íto vas mo┼że dovesti u jo┼í ve─çe te┼íko─çe.
  7. Zapisujte svoju potro┼ínju u odre─Ĺenom razdoblju, tako da biste mogli spoznati gdje
    odlazi najve─çi dio rashoda te postoje li mogu─çnosti njihovog ograni─Źavanja.
  8. Planirajte dugoro─Źnije svoje rashode: ako vam, na primjer, treba neki ve─çi ku─çanski aparat, poku┼íajte za┼ítedjeti za njega (ili barem ve─çi dio tro┼íka) i ne uzimajte ga na kredit.
  9. Ne nasjedajte na reklame o izuzetno povoljnim kupovinama s 0% kamata. Proizvod je gotovo sigurno jeftiniji ako ga pla─çate u gotovini. Dobro razmislite mo┼żete li jo┼í neko vrijeme izdr┼żati s postoje─çim ku─çanskim aparatima (odnosno nekim drugim proizvodom) ili vam ba┼í neminovno trebaju neki novi. Mnogi ku─çanski aparati koji su jo┼í danas uvelike skupi za kratko vrijeme biti ─çe osjetno jeftiniji ÔÇô poput novih modela televizora, mobitela i sli─Źno. Za┼íto onda tr─Źati za najnovijim i jo┼í uvijek razmjerno skupim proizvodima?
  10. Sigurno mo┼żete promijeniti neke svoje navike ÔÇô umjesto odlaska autom na posao, razmislite o javnom prijevozu ili zajedni─Źkom prijevozu sa susjedima i kolegama s posla; umjesto nepotrebnog zvanja na mobitel koristite jeftine e-mail poruke; umjesto pla─çanja ─Źlanarine u fitnes centru, neko vrijeme upra┼żnjavajte druge (besplatne) sportove i rekreaciju: tr─Źanje, planinarenje, vo┼żnju biciklom, rolanje i sli─Źno.
  11. ┼átedite, budite ekolo┼íko svjesni i trendy: Republika Hrvatska, kao potpisnica Protokola iz Kyota, obvezala se na smanjenje emisija stakleni─Źkih plinova za 5% do 2012. u odnosu na 1990. godinu. Istodobno, ┼ítetne emisije iz cestovnog prometa u Hrvatskoj u 2006. godini porasle su u odnosu na 90.-tu za ─Źak 60%. U samo pet godina broj automobila i broj kilometara autocesta porastao je za jednu tre─çinu. Emisije iz cestovnog prometa ─Źine gotovo 18,4% ukupnih emisija uglji─Źnog dioksida (CO2) u Hrvatskoj, pa je inicijativa prijevoza vi┼íe osoba privatnim automobilom do posla i nazad primjer kako mijenjaju─çi svoje navike mo┼żemo doprinijeti smanjenju ┼ítetnih plinova uzrokovanih prometom, ali i smanjivanju osobnih tro┼íkova.
  12. Poma┼żu─çi o─Źuvanju ─Źovjekove okoline poma┼żete i stanju svog nov─Źanika. Manjom potro┼ínjom struje, grijanje, i sli─Źno, dajete svoj pojedina─Źni doprinos klimatskim promjenama.
  13. Ako i uzimate bankovni kredit, jako pozorno pro─Źitajte ugovor. Gotovo uvijek ÔÇô obi─Źno malim slovima ÔÇô navedene su (visoke) zatezne kamate, ulazne i druge naknade, te druga davanja koja jako uve─çavaju postoje─çi dug tako da je naizgled povoljna nominalna kamata od 5 ili 6% uvijek znatno ve─ça.
  14. Radije pla─çajte u gotovini, a ne karticom jer tada stvarno imate osje─çaj koliko tro┼íite! Za izbjegavanje prezadu┼żenosti po kreditnim karticama, vi┼íe puta razmislite jeste li dovoljno pouzdana osoba koja ─çe mo─çi bez pote┼íko─ça izbje─çi zamke koje time nastaju. Ako je iskreni odgovor NE, tada niti nemojte podnositi zahtjev za kreditnu karticu.
  15. Ako ve─ç posjedujete kreditne kartice, umjesto njihovog redovitog peglanja po du─çanima, odlu─Źite se za ritual drasti─Źne plasti─Źne operacije sa ┼íkarama da se za odre─Ĺeno vrijeme (ili gotovo zauvijek) rije┼íite te ovisnosti. Kao i kod drugih ovisnosti, ne─çe vam na po─Źetku biti lako i jednostavno, ali ┼żelite li imati miran san shvatite da su one va┼í neprijatelj koji prerezan zaslu┼żuje kantu za sme─çe jer je va┼í jedini siguran oslonac dohodak i gotovina kojom raspola┼żete.
  16. Ako vas je strah posve izgubiti kreditnu karticu pohranite je kod pouzdanog prijatelja ili ro─Ĺaka. U trenucima napada potro┼ía─Źke groznice, morati ─çete ga kontaktirati da biste do┼íli do svoje kartice, pa se lako mo┼że dogoditi da vas napad groznice pro─Ĺe. Ukoliko nemate pouzdanog prijatelja ili ro─Ĺaka za pohranjivanje kartice, spremite je na sigurno u ledenicu va┼íeg hladnjaka. Dok se ona otopi i bude spremna za peglanje – za ┼íto joj ipak treba odre─Ĺeno vrijeme – velika je vjerojatnost da ─çete do─çi pameti i da ─çe vas pro─çi spomenuti napad.
  17. Poku┼íajte ┼íto manje kupovati s kreditnim i debit karticama posebno proizvode koji se brzo potro┼íe ili iskoriste kao ┼íto su hrana, CD-i i sli─Źno. Ta ─çe dobra biti skoro ve─ç zaboravljena prije nego ┼íto do─Ĺe ra─Źun za njihovu naplatu, pa ─çete se tako na njih podsjetiti samo po zlu.
  18. Samo za pu┼ía─Źe: Hrvatska vlada zabranjuje pu┼íenje na javnim mjestima. Uklju─Źite se u trend i zna─Źajno smanjite pu┼íenje i/ili posve prestanite pu┼íiti. Razmislite koliko novaca mo┼że ostati samo po toj osnovici.
  19. Dodatne u┼ítede u prora─Źunu ku─çanstva mo┼żete ostvariti smanjivanjem koli─Źine hrane koju bacate, redovitim ga┼íenjem svjetla, manjim zagrijavanjem prostorija po zimi (obucite se toplije) te manjom upotrebom klima ure─Ĺaja po ljeti.
  20. Nastojte se izlije─Źiti od takmi─Źenja u materijalnim vrijednostima s kolegama, prijateljima i ro─Ĺacima. Uvijek ─çe biti netko s ve─çim automobilom, ku─çom, netko je bio na zanimljivijem ljetovanju i sli─Źno. Pohvalite se s nematerijalnim: novom knjigom koju ste pro─Źitali (posu─Ĺenoj u gradskoj knji┼żnici), novim znanjima i vje┼ítinama koja ste stekli i/ili zadu┼żenosti koju ste smanjili.

***

Pozorno upravljanje vlastitim financijama, poput dijeta za smanjivanje kilograma, djeluje obi─Źno samo odre─Ĺeno vrijeme. Ipak, financijsko zdravlje – sli─Źno kao i tjelesna spremnost ÔÇô zahtjeva stalnu pozornost, pa je kao i kod pretjeranog unosa hrane, potrebno spoznati koje su na┼íe prehrambene, odnosno financijske navike.

Umjesto da razbijamo glavu iznala┼żenjem uzroka prevelike potro┼ínje, potrebno je snagu usmjeriti na na─Źine kako iza─çi iz nezavidne situacije. Osobe koje su pogo─Ĺene problemima prezadu┼żenosti ─Źesto se osje─çaju izolirane ┼íto lako mo┼że dovesti do depresije i naru┼íavanja psihi─Źkog zdravlja. Posve je o─Źito da mnogi ljudi pogo─Ĺeni prezadu┼żeno┼í─çu ne znaju ┼íto i koga pitati za savjet i pomo─ç jer nisu informirani i upu─çeni u odgovaraju─çu slu┼żbu. Obrazovanje i informiranje te aktivan stav u rje┼íavanju problema najva┼żniji su ─Źimbenici koje je potrebno ┼íto ranije poduzeti kako bi se ovladalo znanjima i sposobnostima upravljanja osobnim financijama.

Mnogi ljudi kada postanu svjesni svoje prezadu┼żenosti ─Źesto pobijaju ozbiljnost situacije i/ili nastoje odgoditi po─Źetak njezinog rje┼íavanja. Mo┼żda ─çe vam biti lak┼íe ovu gorku pilulu popiti postupno, pa poku┼íajmo neke od ovih savjeta preslo┼żiti malo druk─Źije te u sedam koraka izna─çi mogu─çnosti pobolj┼íanja stanja:

Prvi korak – priznajte da imate pote┼íko─ça u vra─çanju svog duga
Prvi korak u rje┼íavanju prezadu┼żenosti je priznanje da ne mo┼żete vi┼íe redovito vra─çati svoj(e) dug(ove). Skupljanje nepla─çenih ra─Źuna i bacanje obavijesti banke o prekora─Źenju minusa, odnosno ignoriranje problema ne─çe rije┼íiti va┼í dug, nego samo mo┼że pogor┼íati postoje─çe stanje. Ipak, ─Źinjenica da ─Źitate ovaj mali Vodi─Ź pokazuje da ste svjesni va┼íeg nezavidnog stanja te da ste spremni poduzeti drugi korak

Drugi korak – procijenite svoju sada┼ínju financijsku situaciji
Napravite spisak va┼íih dugova. Pored iznosa duga, navedite kome dugujete, kamatnu stopu te iznos koji sada vra─çate, ako uop─çe vra─çate. Time ─çete dobiti ne samo jasnu sliku va┼íeg financijskog polo┼żaja nego ─çe vam to pomo─çi u izlaska iz stanja prezadu┼żenosti.

Tre─çi korak ÔÇô napravite prioritete svojih dugova
Sljede─çi je korak odlu─Źiti ┼íto pla─çati prvo, a ┼íto odlo┼żiti. Dobro je da pozornost usmjerite na zadu┼żenja s ve─çom kamatnom stopom. Rje┼íavanjem skupih zadu┼żenja, dugoro─Źno ─çete u┼ítedjeti zna─Źajna sredstva, a i sami ─çete izgraditi sustav povjerenja u sebe i poja─Źati motivaciju za izlazak iz duga.

─îetvrti korak ÔÇô napravite ostvarivi plan svojih mjese─Źnih rashoda
Napravite spisak svih nu┼żnih rashoda (hrane, neophodne odje─çe, stanarine, rashoda za elektri─Źnu energiju, plin i sli─Źno) i rashoda koji to nisu (poput izlazaka u kino, jelo i pi─çe izvan ku─çe i drugo). Rashodi koji nisu nu┼żni mogu se posve ukinuti ili barem zna─Źajno smanjiti sve dok ne rije┼íite nastale pote┼íko─çe. ─îak i u nu┼żnim rashodima postoji mogu─çnost zna─Źajne u┼ítede. Od svojim mjese─Źnih prihoda (koje nemojte precjenjivati) odbijte nu┼żne rashoda (koje nemojte podcjenjivati) i iznos – bez obzira koliko malen bio – koji ostaje mo┼że poslu┼żiti za po─Źetak otplate va┼íeg duga. Kako se dug postepeno smanjuje, do─çi ─çe i do smanjivanja rashoda za kamate.

Peti korak ÔÇô recite odlu─Źno NE bilo kojoj vrsti novog zadu┼żenja
Ako ste u dugovima do grla, još jedan novi dug neće nimalo poboljšati stanje nego će
onemogu─çiti va┼í izlazak iz prezadu┼żenosti. Jednom za uvijek prestanite s praksom stvaranja novog duga.

┼áesti korak ÔÇô Porazgovarajte sa svojim vjerovnicima
Korisno je obavijestiti svoje vjerovnike o financijskim te┼íko─çama u kojima ste se na┼íli. Ve─çina ─çe vjerojatno pristati na kra─çe odga─Ĺanje vra─çanja duga jer tako ipak osiguravaju naplatu.

Sedmi korak ÔÇô potra┼żite pomo─ç stru─Źne osobe
Ako i nadalje ne uspijevate upravljati svojim dugom, potra┼żite pomo─ç stru─Źne osobe i sudjelujte u odgovaraju─çim programima. Ve─çina bankarskih ustanova sudjeluje u programu Hrvatske udruge banaka Upravljanje osobnim financijama koji se provodi na razini cijele Hrvatske. Pomo─ç potra┼żite u stru─Źnoj financijskoj ustanovi – prije svega u svojoj banci, ali i u obiteljskom centru, centru za socijalnu skrb i nevladinim udrugama koje se bave pomo─çi prezadu┼żenim gra─Ĺanima i sli─Źno.
(Predrag Bejakovi─ç, Institut za javne financije, Zagreb)
 
(uredio:nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,