Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEORIJE ZAVJERE » NASA o utjecaju klimatskih promjena na kontinente: Priprema za katastrofe!

NASA o utjecaju klimatskih promjena na kontinente: Priprema za katastrofe!

tornado-katrina-new-orleans-poplava-NASAVećina svjetskih znanstvenika ne spori više da će do 2050. uslijed otopljanja leda i podizanja razine mora padavine biti znatno obilnije, vjetrovi snažniji, poplave na Starom kontinentu razornije i češće. Neslaganja među stručnjacima ima samo u predviđanju razmjera prirodnih katastrofa.

Nije novost da će se u Europi do sredine stoljeća pod naletima bujica korita češće izlijevati, ali jeste to što će, kako pokazuju tek objavljena istraživanja, poplave na cijelom kontinentu biti međusobno povezanije.

Do sada su istraživanja bila ograničena na pojedine riječne slivove, ali studija koja je objavljena u specijaliziranom časopisu “Nature Climate Change” ukazuje na to da će izlijevanje korita rijeka jednog sliva pogađati mnogo više nego do sada druge regije i slivove diljem Starog kontinenta.

Brendan Jongman, s amsterdamskog sveučilišta, vodeći autor ovog multidisciplinarnog istraživanja, ukazuje za londonski “Independent” da se “analizom promjena kišnih modela” došlo do zaključka da će poplave postati paneuropski problem i da će do sredine stoljeća uzrokovati trećinu gubitaka u nacionalnim gospodarstvima.

“Usporedbe radi, u prvih 12 godina ovog stoljeća, kako ističe ova studija, prosječni troškovi zbog poplava u EU iznosili su oko 4,9 milijardi eura godišnje. Na bazi projekcija o količini padalina sljedećih desetljeća i postojećih obrana od plavljenja, troškovi EU će se do 2050. povećati na 23,5 milijardi eura godišnje“, kaže profesor Jongman.

Samo će donekle pojedine nacije moći se zaštititi izgradnjom boljih i čvršćih brana na svojim slivovima, ali po mišljenju autora studije, europsko društvo bi moralo stvoriti znatno jači fond solidarnosti za sve regije u kojima postoji rizik od vodene stihije. Jer one će se na jedan ili drugi način odraziti na sasvim drugom kraju kontinenta.

Poplave i olujni pljuskovi na Balkanu – u Srbiji, BiH i Hrvatskoj – također su potaknuli znanstvenike na objašnjenja, pa tako časopis “Scientific American” iznosi procjenu Svjetske meteorološke organizacije (SMO) da bi posljedice bile višestruko katastrofalnije da meteorolozi na lokalnu nisu na vrijeme dali točnu prognozu.

Dimitar Ivanov iz SMO kaže da ova organizacija radi s lokalnim postajama na predviđanju ekstremnih vremenskih nepogoda, ali posebno ističe da je neophodan dobar odnos povjerenja između meteorologa i civilnih vlasti. Tek nedavno se zajedničkoj platformi SMO priključila i BiH. Kad se desi nepogoda u bilo kojem dijelu svijeta, meteorolozi daju sveobuhvatno upozorenje.

Specijalizirani časopisi podsjećaju da je “Balkan već iskusio klimatske ekstreme posljednjih godina”. Zima 2011 / 2012. bila je jedna od najhladnijih i najoštrijih u posljednjih nekoliko desetljeća, a slijedilo je pakleno ljeto, što je izazvalo neobuzdane požare. Sjećate li se našeg članka o HAARP-u 2012?

Prosječna temperatura na planetu biti će, kako se slažu instituti iz cijelog svijeta, za jedan do dva stupnja viša nego što je danas, što je mnogo veći rast nego u nekim prethodnim stogodišnjim razdobljima.

Milijuni ljudi će izravno na svojoj koži osjetiti ove promjene, naročito oni koji žive na obalama mora i oceana. Delte pojedinih rijeka će se salinizovati, a plaže i obale biće na neki način oštećene na cijelom svijetu, što će imati ogromne posljedice po turizam. Time se u Europi naročito bave španjolski instituti, koji ističu da će i njihova Costa Brava pretrpjeti velike štete i u infrastrukturi.

Od 1900. godine porast razine mora bio je 20 centimetra, a po projekcijama španjolskih instituta do 2050. porašće dodatnih 25 centimetra, što tamošnji stručnjaci povezuju s porastom temperature vode i topljenjem ledenjaka i leda na Grenlandu, Arktiku i Antarktiku.

Operacija-spajalica-NASAPrognoza NASA-e po kontinentima

Stručnjaci NASA napravili su prognozu o utjecaju klimatskih promjena na kontinente.

Europa: Povećan rizik od katastrofalnih poplava u unutrašnjosti kontinenta. Na obalama mora poplave će biti češće, kao i erozija tla. Na jugu kontinenta prinosi žetvi će biti znatno smanjeni.

Latinska Amerika: Postupno smanjivanje teritorija pod tropskim šumama, osobito u istočnim dijelovima Amazonije. O ne će ustupiti mjesto travnatim stepama.

Sjeverna Amerika: Tanji i kraći snježni pokrivač na planinama. Više padavina i žešće suše u predjelima gdje inače nema dovoljno kiše.

Afrika: Već krajem ovog desetljeća oko dvjesto milijuna ljudi mogli bi ostati bez dovoljno vode za piće. U sušnim predjelima moglo bi doći i do većih nestašica hrane.

Azija: Na jugu, u središnjem dijelu i na jugoistoku, doći će do nestašica pitke vode, dok će veliki obalni pojas biti izložen poplavama.

Govoreći o klimatskim promjenama i predviđanjima kako će se to odraziti na planet i život, znanstvenici ističu da oni ne mogu predvidjeti točne klimatske prilike određenog mjeseca na bilo kojem odredištu za pedeset godina. Ali mogu predvidjeti da će primjerice za pedeset ili četrdeset godina količina padalina na globalnoj razini biti povećana za 5 % posto, u najboljem slučaju, ili za 15 % posto u lošijem scenariju.

Ali, kako ističe Manuel de Castro, sa španjolskog sveučilišta Castilla la Mancha, neće svi regioni dobiti podjednaku količinu padalina. Po pravilu, na već nakvašene oblasti sručiti će se najveće kiše, dok na sušne neće pasti dovoljno kapi, kaže profesor De Castro, čije riječi prenosi madridski “Mundo”.

A da li ćemo mi na Balkanu morati početi uzgajati kaktuse umjesto krumpira u sušnim predjelima, onim gdje će nas poplave zaobići, kao što predviđaju pojedini građani?

Ni promjena temperature neće biti svuda ista, iako će lednih dana biti za 20 % do 70 % posto manje, dok će broj vrelih dana porasti između 30 % i 250 % posto, osobito na srednjim nadmorskim visinama.

“I trajanje i intenzitet suša će se vjerojatno povećati u regijama poput Mediterana, središnje Europe i Centralne Amerike, u sjeveroistočnom Brazilu i Južnoj Africi”, kaže profesor Manuel de Castro.

Jedno je sigurno, dodaje on, do 2050. neće više biti nijednog ozbiljnog znanstvenog kruga u svijetu sumnjičavog prema posljedicama globalnog zagrijavanja. Toliko će one biti očite.
 

 
 
(vestinet,youtube.com/uredio i preveo:nsp)

OTKRIVENA TAJNA DUGOG ŽIVOTA: Smisao i Svrha, a ne Novac i Visoko Obrazovanje
PASIVNI LJUDI PODLOŽNIJI: Koliko je učinkovita elektromagnetska kontrola uma?

Filed under: TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama