Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » ZA KOJU IMPERIJU JE USTVARI RADIO: Tko je prisilio Hitlera da napadne Rusiju

ZA KOJU IMPERIJU JE USTVARI RADIO: Tko je prisilio Hitlera da napadne Rusiju

adolf-hitler-SSSR-Njema─ŹkaHitler nije namjeravao osvojiti ─Źitav svijet, nije se spremao za svjetski rat, zato ┼íto nije stvarao toliku vojnu silu sposobnu da oduzme svijet onima kojima je pripadao. Hitler je namjeravao ┼żivjeti s Englezima u miru, a ratovati s Rusijom. Ipak, s Rusijom je bio ekonomski u dobrim odnosima.

Upravo zato je njegova priprema za rat bila za globalne razmjere lo┼ía, i Wehrmacht je potro┼íio zalihe streljiva poslije dvadeset dana borbe, jo┼í u Poljskoj, a vojni─Źku opremu i municiju za rat s Rusima dale su mu Engleska i Francuska.

Hitlera su na vlast doveli Englezi radi rata s Rusijom – SSSR. Kada je odlu─Źio da zapo─Źne svoju igru, sklopiv┼íi Sporazum o nenapadanju s SSSR, Engleska i Francuska su po─Źele ga na sve mogu─çe na─Źine poti─Źu na rat sa Staljinom, kako bi ga vratile prvobitnom scenariju.

To je za Gorba─Źova bila gesta dobre volje, jo┼í jedan potez za portret “socijalizma s ljudskim licem”, a Londonu je ta izjava zadala mno┼ítvo neugodnih briga. Po┼íto nije preostao nikakav povod za dalje ostajanje opasnog starca u zatvoru, Englezi su bili prinu─Ĺeni da curenje informacija sprije─Źe ubijanjem njenog nositelja.

Po┼ítovani gospodine Starikov, va┼ía knjiga “Tko je primorao Hitlera da napadne Staljina “otvara nova povijesna pitanja i dovodi u sumnju slu┼żbenu povijesnu ocjenu Drugog svjetskog rata. Za po─Źetak Vas molimo da prokomentari┼íete Va┼íu tezu da je Njema─Źka bila nespremna za Drugi svjetski rat i da to ilustrirate podacima, koje molimo da malo ┼íire obrazlo┼żite: da je poslije tri tjedna napada na Poljsku, Njema─Źkoj po─Źelo ponestajati avio-bombi, a poslije ┼íest tjedna kampanje u Francuskoj, njema─Źkoj armiji je po─Źela ponestajati streljiva.

- Kako bi se vodio svjetski rat, treba shvatiti dvije sasvim o─Źite stvari. Kao prvo – za njega se treba spremati, i to temeljito spremati, po┼íto ─çe taj rat dugo trajati. Ipak je to SVJETSKI RAT. I drugo, ┼íto treba shvatit – da biste u tom ratu pobijedili, morate potu─çi one koji su u trenutku njegovog po─Źetka najja─Źa velesila. Takvih ─Źak mo┼że biti i nekoliko.

Zamislimo da je 1970. godine neka zemlja poku┼íala osvojiti ─Źitav svijet. O─Źito bi morala potu─Źi s dvije velesile: SSSR i SAD. Danas – s jednom, SAD. Skupa sa ulizicama i saveznicima. A sada se upitajmo koja zemlja je bila najja─Źa 1939. godine? Poslije poraza Njema─Źke i uni┼ítenja Rusije tijekom Prvog svjetskog rata, najja─Źa velesila bila je Velika Britanija, ─Źija saveznica je bila ne┼íto manje mo─çna Francuska. Zna─Źi, planiraju─çi SVJETSKI RAT, Hitler je morao planirati rat s tim zemljama. A ┼íto je u stvarnosti?

Naredbu za pripremu rata protiv Poljske izdao je … travnja 1939. godine, to jest ─Źetiri mjeseca prije po─Źetka rata. A ┼íto je s planovima ratovanja s Englezima i Francuzima? Njema─Źka ih 1. rujna 1939. godine uop─çe nije imala. Prizna─çete, ─Źudan je to agresor koji ─Źak nema ni planove za rat. Na pitanje da li je Hitler bio budala, odgovor je negativan. Ne, nije bio.

O─Źito da nije namjeravao ratovati s Engleskom, nije htio ratovati s Morem. Hitler je ma┼ítao da i sam postane dio civilizacije Mora. Otud i planovi izgradnje brodova Tre─çeg reich. Da je Hitler ┼żelio osvojiti ─Źitav svijet, to jest uni┼ítiti hegemoniju Engleske u svijetu, bili bi mu potrebni brodovi, brodovi, i opet brodovi. A bez mo─çne mornarice zapo─Źinjati borbu s Londonom za prednja─Źenje u svijetu glupo je i bezizgledno.

Potrebni su ne samo “polupomorski” saveznici poput Italije i Japana, potrebna je i vlastita mornarica. Gledamo program izgradnje brodova koji je odobrio Adolf Hitler. Admiral Reder, zapovjednik njema─Źke mornarice, ponudio je F├╝hreru na izbor dva plana razvoja njema─Źke mornarice:

- Prvi je pretpostavljao ubrzanu izgradnju podmornica u najkra─çem roku;

- Drugi, poznat kao plan “Z”, bio je predvi─Ĺen za du┼żi rok, po┼íto se obrazlagalo “da u narednih deset godina rat ne─çe zapo─Źeti”. Prema tom planu, trebalo je izgraditi ─Źitavo mno┼ítvo velikih brodova. Hitler je upravo njega izabrao. I premda je plan bio predvi─Ĺen za deset godina (do 1948. godine), zatra┼żio je da se ostvari tijekom ┼íest godina. Zna─Źi, sude─çi po izabranom planu razvoja mornarice, Hitler ─Źak ni teoretski nije trebao ratovati s Engleskom prije 1944 – 1945. godine.

Pri tome je Hitler prakti─Źno zabranio gradnju podmornica, jeftin i djelotvoran na─Źin da se “izjedna─Źe izgledi” s Britanijom. I poslije toga su nam govorili kako je on odlu─Źio “osvoji ─Źitav svijet” i zapo─Źeo ostvarivanje svoje ┼żelje 1939. godine. A odnos snaga na moru bio je na dan 1. rujna 1939. godine ovakav:

Nosa─Źi zrakoplova: Engleska – 7, Francuska – 1, Njema─Źka – 0; te┼íke krstarice: Engleska – 15, Francuska – 7, Njema─Źka – 2; lake krstarice: Engleska – 49, Francuska – 12, Njema─Źka – 6; eskadrilni razara─Źi: Engleska – 183, Francuska – 59, Njema─Źka – 22; razara─Źi: Engleska – 0, Francuska – 12, Njema─Źka – 20; podmornice: Engleska – 65, Francuska – 78, Njema─Źka – 57; torpedni ─Źamci: Engleska – 27, Francuska – 9, Njema─Źka – 20; monitori: Engleska – 3, Francuska – 0, Njema─Źka – 0.

hitler

Stanje glede podmornica bilo je jo┼í ┼żalosnije nego ┼íto brojke pokazuju. Veliki admiral Reder izvje┼ítavao je Hitlera da je za rat s Engleskom potrebno 300 podmornica. Ali kada su Engleska i Francuska objavile Njema─Źkoj rat 3. rujna 1939. godine, Nijemci su imali svega 57 podmornica, od ─Źega 23 u stanju borbene sposobnosti. To jest, ionako ih je bilo triput manje nego kod saveznika, a onih u stanju borbene sposobnosti – ─Źitavih pet puta manje.

Name─çe se jednostavan zaklju─Źak – Hitler nije namjeravao osvojiti ─Źitav svijet, nije se spremao za svjetski rat, zato ┼íto nije stvarao snagu sposobnu da oduzme svijet onima kojima je pripadao. Hitler je namjeravao ┼żivjeti s Englezima u miru, a ratovati s Rusijom. Upravo zato je njegova priprema za rat bila vapaju─çi lo┼ía, i Wehrmacht je potro┼íio zalihe streljiva poslije dvadeset dana borbe, jo┼í u Poljskoj. A vojni─Źku opremu i municiju za rat s Rusima dale su mu Engleska i Francuska.

No, tako─Ĺer, zra─Źna kampanja Luftwaffe-a (njema─Źkog zrakoplovstva) na Englesku je bila sa vojnog aspekta krajnje ─Źudna. Osim bombardiranja Londona, koje je probudilo otpor i volju britanskog stanovni┼ítva, koliko znamo, Luftwaffe nije kao u drugim zemljama, pristupio sistemskom uni┼ítavanju aerodroma, luka, vojnoindustrijskih kapaciteta, industrijske i prometne infrastrukture. Da li je ovaj zaklju─Źak ispravan, i kako ga Vi komentirate?

- Hitlera su na vlast doveli Englezi radi rata s Rusijom – SSSR. Kada je odlu─Źio zapo─Źeti svoju igru, sklopiv┼íi Sporazum o nenapadanju s SSSR-om, Engleska i Francuska su ga po─Źele na sve mogu─çe na─Źine podstrijehivati na rat sa Staljinom, kako bi ga vratile prvobitnom scenariju. Hitler je, sa svoje strane, po┼íto je do nogu potukao Francusku, poku┼íavao “urazumiti” London i zavr┼íiti rat. Nekoliko puta je nudio mir Zapadu, ali su Englezi uvijek odbijali.

Bombardiranje Engleske u ljeto 1940. godine vr┼íeno je s polovicom, ─Źak ─Źetvrtinom snaga. To je bila nekakva “prisila na mir”, a ne udar na infrastrukturu u cilju uni┼ítavanja i li┼íavanja rukovodstva. I koliko su ti njema─Źki napadi bili razorni i stra┼íni? Prema zvani─Źnim podacima, u Londonu je tijekom “Bitke za Englesku” poginulo 842 i ranjeno 2.347 osoba.

U najpoznatijem njema─Źkom zra─Źnom napadu na engleski grad Coventry 14. studenog 1940. godine poginulo je 568 osoba. Svakako, svaki poginuli je za ┼żaljenje, ali vidimo da te brojke, u usporedbi s brojem ┼żrtava bombardiranja u Rusiji, Jugoslaviji i Njema─Źkoj, uop─çe ne izgledaju upe─Źatljivo. Engleska je tijekom ─Źitavog Drugog svjetskog rata izgubila 388.000 ljudi, od ─Źega 62.000 civila.

To zna─Źi da u ┼żrtve njema─Źkih bombardiranja tijekom ─Źitavog Drugog svjetskog rata mo┼żemo ubrojati svega 62.000 Britanaca. Da li je to puno ili malo? Sve postaje jasnije u usporedbi. Francuska pod njema─Źkom okupacijom nije za savezni─Źku avijaciju predstavljala cilj broj jedan. Zato je tamo od engleskog i ameri─Źkog bombardiranja za ─Źetiri godine (od ljeta 1940. do ljeta 1944. godine) poginulo 30.000 ljudi.

Ali kada je do┼ílo do iskrcavanja u Normandiji, avijacija Britanije i SAD je po─Źela neusporedivo ─Źe┼í─çe bombama ravnati francuske gradove i sela radi uni┼ítavanja njema─Źke vojske. Uslijed toga je tijekom tri ljetna mjeseca 1944. godine, tijekom kojih su Nijemci izba─Źeni iz Francuske, od bombi svojih oslobodilaca poginulo jo┼í 20.000 Francuza (svukupno – 50.000). Samo u Staljingradu je tijekom jednog stra┼ínog dana 23. kolovoza 1942. godine poginulo oko 50.000 civila.

A gubici njema─Źkih civila uslijed bombardiranja i dan-danas su tajna iza sedam pe─Źata. Ukupan broj nitko ne navodi. Zato ┼íto je u┼żasavaju─çi. Da je u Drugom svjetskom ratu pobijedila Njema─Źka, Churchillu, Rooseveltu i savezni─Źkim rukovoditeljima avijacije bilo bi zajam─Źeno mjesto na optu┼żeni─Źkoj klupi i smrtna presuda za stotine tisu─ça ┼żrtava. Ali povijest pi┼íu pobjednici.

Olimpijske igre 1938. Nacisti─Źka Njema─Źka Hitler

Zato su u N├╝rnbergu sudili drugim zlo─Źincima, za druge zlo─Źine, a oni koji su uni┼ítavali njema─Źke gradove, skupa sa svim njihovim ┼żiteljima, oti┼íli su u mirovinu. Samo u Drezdenu je tijekom dva dana bombardiranja poginulo oko 150.000 civila.

Centralno ali su┼ítinsko pitanje koje Vi postavljate u svojoj knjizi je – za┼íto je Njema─Źka napala Sovjetski Savez, kada to nije bilo u njenom interesu. Vi ─Źak kao ilustraciju navodite izjavu Hitlera Hermann Rauschning-u, koja je nama bila potpuno nepoznata, a u kojoj je Hitler, na pitanje ┼íto ─çe biti u slu─Źaju vojnog saveza Engleske, Francuske i Rusije, odgovorio: “Tada ─çe meni, prosto, do─çi kraj”. Za┼íto je, unato─Ź tome, Hitler napao Sovjetski Savez?

- Engleska nije htjela mirovne pregovore. Hladnokrvno je bombardirala njema─Źke gradove. Pokazivala je odlu─Źnost da se bori do kraja. Sa njom se moglo ratovati, ─Źak je i pobijediti, ali je Adolf Hitler, pretresaju─çi te mogu─çnosti, sebi postavljao dva pitanja. Po koju cijenu ─çe biti postignuta ta pobjeda? I ono najva┼żnije – za┼íto?

Njema─Źkoj je predstojala te┼íka borba bez vidljivog kraja, a na Istoku je SSSR, makar i trenutno lojalan, spokojno rje┼íavao svoje strate┼íke zadatke. Odmah po┼íto je Hitler do nogu potukao Francusku, Staljin je rije┼íio problem Pribaltika: Letonija, Litva i Estonija su u┼íle u sastav SSSR. Isto tako vra─çena je i Besarabija koju je zauzela Rumunjska.

Sovjetskom Savezu je sasvim odgovarao rat na Zapadu, rat Hitlera, koga su stvorili Angloamerikanci, sa svojim biv┼íim gazdama. Ali, da li je takav obrt doga─Ĺaja odgovarao samom Adolfu Hitleru? ─îitavog ┼żivota ┼żudio je uni┼ítiti komunizam i u─çi u savez s Anglosaksonci, a umjesto toga sve se de┼íavalo obrnuto.

I tada je 10. svibnja 1941. godine u Veliku Britaniju, tobo┼że na vlastitu inicijativu, odletio Hitlerov najbli┼żi suborac Rudolf Hess. To je bio o─Źajni─Źki poku┼íaj da se sklopi mir izme─Ĺu Njema─Źke i Engleske. Zapravo taj Hessov cilj nije nikakva tajna: “On (Hes – N.S.) je znao i shva─çao Hitlerov unutarnji svijet – njegovu mr┼żnju prema Sovjetskoj Rusiji, njegovu strastvenu ┼żelju uni┼ítiti bolj┼íevizam, njegovo odu┼íevljenje Engleskom i iskrenu ┼żelju da ┼żivi u prijateljstvu sa Britanskom imperijom … “.

Do napada na SSSR preostalo je ne┼íto vi┼íe od mjesec dana. Hitler je morao odlu─Źiti ho─çe li se “Barbarossa” provesti ili ne. I taj udar nije bio unaprijed odlu─Źen. Sve do Hessovog leta nije bila donesena nikakva kona─Źna odluka o napadu na SSSR: “Naredba o udaru na SSSR u skladu s planom Barbarossa pojavila se tek 10. lipnja”. Adolf Hitler nikad ne bi zapo─Źeo rat na dva fronta. Za┼íto je ipak zapo─Źeo? Zato ┼íto je u trenutku udara na SSSR bio uvjeren kako nikakvog drugog fronta nema niti ─çe biti! To je i predstavljalo ishod Hessovog leta.

Va┼żno je shvatiti kako u ─Źitavom zagonetnom slu─Źaju s letom furerovog zamjenika u Englesku tajnu ne predstavlja Hitlerov prijedlog, ve─ç britanski odgovor na njega!

Englezi su zajem─Źili svoju neutralnost, blagonaklonu za Hitlera, u njegovom budu─çem ratu sa SSSR. Kao i sklapanje za Njema─Źku dugoo─Źekivanog mira po┼íto Rusija bude do nogu potu─Źena …

“Njema─Źki fa┼íisti su u stvari zato i poslali u Englesku poznatog Hess-a ÔÇőÔÇőkako bi uvjerio engleske politi─Źare da se pridru┼że sveop─çem pohodu protiv SSSR. Ali su se Nijemci ┼żestoko prera─Źunali. Bez obzira na Hessove napore, Velika Britanija i SAD su se /…/ obrnuto, obredovale u istom taboru s SSSR protiv hitlerovske Njema─Źke”, rekao je Staljin u Moskvi, opsjednutoj od strane fa┼íista.

Njema─Źka Nacisti Zima SSSR

To i jeste odgovor. Kako se u takvim prilikama Adolf Hitler mogao prera─Źunati? Jer, da je engleska vlada kategori─Źki odbacila furerove prijedloge i nedvosmisleno odbila s njim pregovarati, ─Źemu se ┼íef Njema─Źke mogao nadati, nego da po─Źne rat na Istoku? Otkud bi Hitler mogao smatra kako ─çe se London “pridru┼żiti” sveop─çem pohodu na SSSR, da je imao englesko odbijanje?

─îisto je bezumno napadati na Sovjetski Savez u okolnostima kada Engleska ne ┼żeli mir. Ali zato, ako Englezi jam─Źe svoje nemije┼íanje u sukob, obe─çavaju makar i to da ─çe mirno sjediti na svom Otoku, ako ne ─Źak i da ratuju zajedno s nacistima protiv Rusa, onda je to – izlaz iz ─çorsokaka! Samo treba Rusiju potu─çi do nogu i mir s Engleskom bi─çe sklopljen.


Da bismo na┼íim ─Źitateljima ilustrirali nelogi─Źnost napada na Sovjetski Savez, molimo Vas da nam ne┼íto vi┼íe ka┼żete o tome, o ─Źemu ina─Źe u knjizi pi┼íe, da je Sovjetski Savez bio pouzdan trgovinski i gospodarski partner Njema─Źkoj, da joj je isporu─Źivao naftu, p┼íenicu i druge strategijske sirovine i materijale koji su bile od vitalne va┼żnosti za njema─Źku vojsku i gospodarstvo – sve one materijale za kojima se, nakon napada na SSSR u Njema─Źkoj sve vi┼íe osje─çao deficit.

- SSSR nije bio saveznik Njema─Źke. SSSR je bio trgovinski partner Njema─Źke. Pri tome je trgovao i sa Engleskom i Francuskom. Englezi su sve svoje ratove vodili po istom na─Źelu: blokirali bi mornaricom obalu, gu┼íe─çi protivni─Źku zemlju blokadom. Kopnena trgovina sa SSSR omogu─çavala je Njema─Źkoj da izbjegne gu┼íenje blokadom.

Nijemci su preko teritorije SSSR mogli prevoziti va┼żnu robu za svoje gospodarstvo, kupuju─çi je po ─Źitavom svijetu. Sve to odjedanput je zavr┼íeno 22. lipnja 1941. godine. Umjesto trgovinskog partnera, Njema─Źka je dobila smrtnog neprijatelja, vlastitim rukama stvoriv┼íi saveznika Englezima.

Klju─Źno pitanje je – tko je financirao njema─Źku ratnu ma┼íineriju u njenom pohodu na istok, tko je osiguravao kredite za oru┼żje i streljivo, i sa kojim ciljem? Ako je netko financirao, preko koga su i┼íli ti financijski transferi? Kakva je uloga ┼ávicarske i njenih banaka u tome?

- Nitko ne zna to─Źan iznos novca ulo┼żenog u obnovu Njema─Źke. Razne procjene govore o pribli┼żno 28-30 milijardi dolara do 1930. godine. Zanimljivo je da ukupne ratne reparacije Njema─Źke za isto razdblje iznose ne┼íto vi┼íe od 10 milijardi maraka. I takve prilike su nastale upravo onda kada su Njema─Źku po─Źeli smatrati potencijalnim kandidatom za novo satiranje Rusije.

U Njema─Źko gospodarstvo su upumpavali znatno vi┼íe sredstava nego ┼íto su uzimali. Naravno, takvav srazmer doprinosio je obnovi industrijske proizvodnje u Njema─Źkoj, koja je ve─ç 1927. dostigla predratnu razinu. Upumpavanje sredstava vr┼íeno je u skladu s dvjema planovima: Jungovim i Davesovim.

Njihovo djelovanje privedeno je kraju 1932. godine, a Njema─Źka je fakti─Źki oslobo─Ĺena pla─çanja reparacija, premda je isplatila tek neznatan dio. Za┼íto? Zato ┼íto ─çe u sije─Źnju 1933. godine kancelar postati Adolf Hitler, kome predstoji da izvede ekonomsko ─Źudo. A za to mu je potreban novac.

Evo samo nekoliko brojki koje pokazuju kakav zadatak je stajao pred Hitlerom kada je do┼íao na vlast. Prora─Źunski tro┼íkovi za naoru┼żanje porasli su od 1933. do 1939. godine gotovo deset puta (s 1,9 milijardi maraka na 18,41 milijardi maraka).

Porast udjela u prora─Źunu je ni┼íta manje upe─Źatljiv: s 24% na 58%. Radi usporedbe, glavna svjetska “opasnost” koja je tobo┼że namjeravala osvojiti ─Źitav svijet, komunisti─Źki SSSR, tro┼íio je 1934. godine na vojne potrebe 9% posto svog prora─Źuna, Francuska – 8,1% posto, Japan – 8%, Engleska (koja je kao i uvijek namjeravala ratuje tu─Ĺim rukama) – 3%.

Kao ┼íto nam je iz povijesti poznato, Adolf Hitler je svoj zadatak obavio. U nevjerojatno kratkom roku – tijekom svega ┼íest godina koliko je bio na vlasti – uspjelo mu je izgraditi vojnu ma┼íineriju nevjerojatne mo─çi. To povjesni─Źari zovu nacisti─Źkim ekonomskim ─Źudom. Vatreno se raspravljalo: je li neosporan rast njema─Źkog gospodarstva u Hitlerovo doba bio realan ili je prije podsje─çao na ekonomsku piramidu kada najbolji izlaz iz ─çorsokaka postaje rat.

Ma koliko ─Źudno izgledalo – nijedna strana te apstraktne rasprave nije u pravu. Rast i opadanje njema─Źke privrede uop─çe nije odre─Ĺivan unutra┼ínjim razlozima. Uspjehe nacista financirao je i organizirao ─Źitav tada┼ínji “civilizirani svijet”, kako zemlje Zapada vole nazivati njihovi poklonici. Zato Hitler nije odre─Ĺivao ni rokove prestanka rasta ili nastavka razvoja njema─Źke industrije.

Jer o─Źito je da, Njema─Źka bez pomo─çi sa strane nije mogla dugo podnositi paprene tro┼íkove naoru┼żanja. Prema tome, postojala su samo dva izlaza: ili ulijevanje novih sredstava sa strane u njema─Źko gospodarstvo, tj.. njeno daljnje sponzoriranje, ili otpo─Źinjanje rata s Rusijom, zbog ─Źega su Hitlera i odgajali. Gospodari svijeta – Anglosaksonci – nimalo ne vole uludo tro┼íiti novac.

Za njih je ─Źisto ekonomski (─Źak ne politi─Źki!) Bio unosniji brzi po─Źetak vojnog sukoba. ┼áto prije po─Źne, tim ─çe manje novca morati ulijevaju u bezdano ┼żdrijelo hitlerovske vojne ma┼íinerije. Zato bi po─Źetak rata 1938. godine bio bolji nego 1939. godine, a 1939. bolji nego 1940.

Svi smo mi odrasli ljudi i shva─çamo da nikakva ─Źuda u gospodarstvu ne postoje. Tako i nevjerojatni Hitlerovi uspjesi na svjetskoj pozornici nisu bili uvjetovani njegovim genijalnim talentima kao diplomate ili dr┼żavnika, ve─ç time ┼íto su Engleska, SAD i Francuska unaprijed s njim dogovorile prepu┼ítanje svojih pozicija.

Jedno od pitanja koje vi postavljate je za┼íto su njema─Źki avioni imali engleske motore. Kako je to mogu─çe?

- Realno je Luftwaffe 1936. imao dvokrilac Ne 51. To nije ni┼íta drugo do “poljoprivredni avion”. ─îak je kori┼íten u po─Źetnoj fazi Drugog svjetskog rata, premda se jo┼í u ┼ápanjolskoj pokazao kao beznadno zastario u usporedbi sa sovjetskim lovcima kojima su bili naoru┼żani republikanci .

Ali za njema─Źko ratno zrakoplovstvo 1936. godine Ne 51 uop─çe nije bio starudija, ve─ç ne┼íto sasvim novo. Povijest tog aviona po─Źinje tek 1931. obra─çanjem Ministarstva prometa Njema─Źke, po porud┼żbini Rajhsvera, tvrtki “Henkel” s molbom da razviju dvokrilac jednosjed.

Prvi let oglednog uzorka izveden je studenog 1932. godine, da bi serijska peoizvodnja tog zrakoplova zapo─Źela tek u prolje─çe 1934. godine. Ali po┼íto Hitler jo┼í nije bio oglasio stvaranje Luftwaffe-a, imali su civilne oznake i registraciju. I dvije godine kasnije Hitler ─çe s tim najnovijim “poljoprivrednim avionima” prestra┼íiti ─Źitavu Europu?

Oni njema─Źki avioni koje smo navikli vidjeti na sli─Źicama i u filmovima, sti─çi ─çe u njema─Źku vojsku kudikamo kasnije od onog vremena kada ih se Zapad po─Źeo “stra┼íiti”. Idemo redom. Najmasovniji i najpoznatiji njema─Źki lovac Drugog svjetskog rata bio je Messerschmitt Bf109.

Nacisti─Źki vojnici Njema─Źka

Izrada njegovih prototipa po─Źela je tek krajem 1934. godine, a ogledni uzorak “Messer” izveo je prvi let 28. svibnja 1935. godine. Strahoviti nacisti─Źki borbeni avion, zasad u jednom primjerku, imao je engleski motor “Rolls-Royce”, ÔÇ×Kestrel VÔÇť. Za┼íto engleski, upitat ─çete? Jednostavno zato ┼íto njema─Źki motori iste vrste jo┼í nisu bili gotovi. Te su britanski “drugovi” pomagali. Jer, Engleska je u to vrijeme bila glavni svjetski izvoznik oru┼żja i vojnih materijala …

I nije samo jedan ogledni uzorak imao britanski motor. Svi serijski Messerschmitt avioni u po─Źetku su imali te motore, sve dok njema─Źka industrija nije proizvela dovoljan broj vlastitih:

“Od 28 vrsta njema─Źkih vojnih aviona 1935. godine njih 11 imalo je engleske i ameri─Źke motore, koje su isporu─Źivale firme ‘Rolls-Royce’, ‘Armstrong-Sidle’, ‘Pret-Whitney’ i dr.. “.

Uspje┼ína leta─Źka ispitivanja u─Źinila su lovac Willy Messerschmitt favoritom. Me─Ĺutim, njema─Źki piloti su Bf 109 isprva do─Źekali s nepovjerenjem. Za┼íto? Zato ┼íto su navikli na otvorene kabine svojih “poljoprivrednih aviona”, a u tom lovcu se pilotska kabina hermeti─Źki zatvarala!

Ali nama nisu va┼żni strahovi njema─Źkih pilota, nego datumi masovnog prispije─ça lovaca u leta─Źke jedinice, u ono vrijeme kada su ih se “bojali” ┼íefovi Engleske i Francuske. Statistika proizvodnje tih aviona, na┼żalost, ne pru┼ża temelj za takve strahove: 1936. godine – dva ogledna uzorka, 1937. godine – 54 komada.

Prije nekoliko godina, povodom godi┼ínjice sporazuma izme─Ĺu Ribbentropa i Molotova, zapadna tisak je vrlo negativno povijesno ocijenila taj dogovor. Da li su samo sporazum Ribbentrop-Molotov, ili i drugi povijesni sporazumi Nijemaca i Rusa predmet kritike anglosaksonskih povjesni─Źara, ali i politi─Źara?

- Sporazum o nenapadanju SSSR-a s Njema─Źkom sasvim je pobrkao karte Engleskoj, koja je namjeravala nahu┼íka Hitlera na SSSR. Umjesto toga, Njema─Źka se s Rusijom sporazumjeli. Otud i mr┼żnja prema tom dokumentu, u kome se radi samo o jednoj stvari: dvije zemlje ne─çe me─Ĺusobno ratovati. To je sve. Ni─Źeg vi┼íe tamo nema. A originale navodno potpisanih tajnih protokola nitko NIKADA nije vidio. Postoje nekakve fotokopije. Osobno sam uvjeren da su to krivotvorine, sa─Źinjene u vrijeme vladavine izdajnika Gorba─Źova.

Tako─Ĺer, ┼íokantna je i Va┼ía tvrdnja o misiji Rudolfa Hess-a. Za┼íto je Rudolf Hess isko─Źio padobranom u Engleskoj? Da li je to bio individualni akt “bolesnog ─Źovjeka” ili je on predao osobnu poruku Hitlera Churchillu, i kako objasniti njegovo samoubojstvo u poznim godinama?

- Zanimljiva ─Źinjenica: odmah poslije Hesovog leta 10. svibnja 1941. godine, ve─ç sutradan, mo─çni napadi njema─Źke avijacije na Englesku iznenada su sasvim prestali, i obnovljeni su tek sije─Źnja 1943. godine. Sada o sudbini samog Hessa. On je 17. kolovoza 1987. godine, kao posljednji ┼żivi rukovoditelj Tre─çeg rajha, napustio ovaj svijet.

Rudolf Hess je u trenutku smrti u zatvoru Spandau imao gotovo 93 godine. U zatvoru je odle┼żao ve─ç 46 godina. Svi oni koji su zajedno s njim po presudi Nirnber┼íkog tribunala dospjeli u zatvor, ve─ç odavno su ga napustili. On je od 1966. godine bio jedini su┼żanj zatvora Spandau.

Odle┼żav┼íi 8 godina od 15, pod izgovorom slabog zdravlja, na slobodu je iza┼íao diplomata Konstantin von Neurath. Zatvor su napustili admiral Denic i ┼íef “Hitlerjugenda” Baldur fon Sirah, odle┼żav┼íi svojih 20 godina. A Rudolf Hess je i dalje ostajao tamo. Za┼íto? Zato ┼íto je osu─Ĺen na do┼żivotni zatvor, re─çi ─çe ─Źitatelj. I … pogrije┼íiti ─çe.

Ista takva do┼żivotna presuda nije bila smetnja za oslobo─Ĺenje admirala Rederi poslije svega 10 godina, i ministra gospodarstva Tre─çeg rajha Waltera Funka, koji je odle┼żao 12. Oni su pu┼íteni na slobodu zato ┼íto nisu posjedovali tako stra┼ínu tajnu kao Hess. Jer je samo on znao ┼íto su Englezi obe─çali Hitleru, i za┼íto im je Hitler povjerovao …

A i Hessov smrt bila je vrlo zagonetna. Devedesetogodi┼ínji oronuli starac poku┼íao se tijekom ┼íetnje ubiti i objesio se, omotav┼íi elektri─Źni kabel oko vrata. Hessov ─Źuvari poku┼íali su da mu dati umjetno disanje, i to toliko usrdno da su mu slomili prsni ko┼í i rebra. Pokojnikov sin je, ne vjeruju─çi zvani─Źnom izvje┼ítaju engleskih stru─Źnjaka za sudsku medicinu iz britanske bolnice u koju je tijelo dopremljeno, nalo┼żio ponovnu obdukciju.

I treba re─çi da je imao ozbiljne razloge za to. Hess se uvijek nalazio pod nadzorom, a na dan smrti ─Źuvar ga je napustio doslovno nekoliko minuta. “Za to vrijeme oronulom starcu je uspjelo napisati opro┼ítajno pismo, privezati produ┼żni kabel za prozorsku rezu, provu─Źe glavu kroz om─Źu i zategnuti je – po┼íto je na vratu ostao vodoravan trag – i da padne ili se baci na zemlju?”

Tijekom ponovne obdukcije koju su izvr┼íili njema─Źki lije─Źnici, na vratu le┼ía otkriven je drugi trag od kabela. Ispalo je da je devedesetogodisnjem starcu uspjelo “objesiti” se – dvaput. Tragovi na vratu i ozljede unutarnjih organa vrata nedvosmisleno su svjedo─Źili da je Hess zadavljen. A prethodno su ga otpozadi udarili po glavi, uslijed ─Źega se pojavio hematom na potiljku, ─Źudan i neobja┼ínjiv u slu─Źaju samoubojstva …

Za┼íto su morali ubiti starca, i tko je to ubojstvo izvr┼íio? Hessov sin Wolf R├╝diger ni trenutak nije posumnjao u to da su njegovog oca ubili Englezi. Stra┼ína tajna britanske diplomacije, koja je Hitlera zagrijala za napad na SSSR, nije smjela otkriti. A neposredni uzrok ubojstva postala je neobuzdana brbljivost Mihaila Sergejevi─Ź Gorba─Źova.

Taj nestru─Źan politi─Źar potpisao je smrtnu presudu ne samo vlastitoj dr┼żavi, nego i tada┼ínjem nacisti. Stvar je o tome ┼íto su se ve─ç poodavno ─Źuli glasovi koji pozivaju na Hessovo pu┼ítanje iz zatvora. Glavni protivnik toga uvijek je bio SSSR, ─Źiji stav je bio vrlo jednostavan – nacistima nije mjesto na slobodi.

Walter Richard Rudolf Hess

Znaju─çi da Sovjetski Savez ne─çe dati suglasnost za Hessov izlazak iz zatvora, Velika Britanija je mogla izigravati dobrog isljednika i uvijek izjavljivati kako nije bila protiv njegovog osloba─Ĺanja. I, evo, po─Źela je “Perestrojka”, “Novo mi┼íljenje”, i Mihail Sergejevi─ç, ni┼íta ne shva─çaju─çi u povijesti i politici, izjavljuje svojim zapadnim prijateljima kako je spreman da im u─Źini ne┼íto ugodno i sla┼że se sa Hessovim pu┼ítanjem.

To je za Gorba─Źova bio gesta dobre volje, jo┼í jedan potez za portret “socijalizma s ljudskim licem”, a Londonu je ta izjava zadala mno┼ítvo neugodnih briga. Po┼íto nije preostao nikakav povod za dalje ostajanje opasnog starca u zatvoru, Englezi su bili prinu─Ĺeni da curenje informacije sprije─Źe ubijanjem njenog nositelja.

Svi materijalni dokazi uzroka smrti Rudolfa Hessa ÔÇőÔÇő- ku─çica u vrtu, kabel i namje┼ítaj, ─Źak i sam zatvor Spandau – uni┼íteni su odmah poslije njegove smrti. Britanska vlada je odredila da spisi u Hessovom predmetu ostanu povjerljivi do 2017. godine. Ali za┼íto? ┼áto bi se moglo otkriti u zapisnicima njegovih saslu┼íanja? ┼áto to ima Velika Britanija kriti, ako je, kako nas uvjeravaju, odlu─Źno odbila pregovarati s nacistima?

Obrnuto, te spise trebalo bi ka─Źiti na svaki stup, tiskati u svim novinama. Jer to je dokaz progresivnosti i demokrati─Źnosti maglovitog Albiona. Kakav veleban povod za propagandu: mi, Englezi, kategori─Źki smo odbacili sve prijedloge krvavog Adolfa Hitlera! A umjesto toga najstro┼ża povjerljivost. Nelogi─Źno? Ne, logi─Źno. Zato ┼íto ODBIJANJA nije bilo, ve─ç je bila SUGLASNOST sa Hitlerom.
 
(vestinet.rs/uredio: nsp)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,