Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » Dronovska demokracija i neoliberalni re┼żim

Dronovska demokracija i neoliberalni re┼żim

obama-dronoviOdnos izme─Ĺu znanja i vlasti se mijenja. “Znanje je mo─ç” je bila ponosna parola koja je za neko vrijeme nad┼żivjela prosvjetiteljski svijet iz kojeg je nastala. ─îak je i orvelovski obrt – da je neznanje mo─ç – predstavljao kompliment vjerovanju u mo─ç znanja.

To vjerovanje je podrazumijevalo da se tamo gdje je moć nalazi znanje, i da je zato znanje neophodno tamo gdje se koncentrirana društvena moć provodi u djelo, dakle tamo gdje je vlast, odnosno: na vlasti.

Danas i letimi─Źan pogled na to tko i kako nama vlada nemilosrdno otkriva da su se vlast i znanje rastali ili, optimisti─Źki gledano, razi┼íli. U Sloveniji, svaki predsjednikov javni nastup pokazuje da su prosvjetiteljstvo i njegove parole mrtva pro┼ílost – ┼íto vrijedi i za nastupe ve─çine onih na vi┼íe manje presti┼żnim vladaju─çim polo┼żajima po ─Źitavom Balkanu.

Ali ne budimo previ┼íe osobni. Ne ide nam lo┼íe zato ┼íto nama vladaju nesposobni, neznalice i nekompetentni. Nesposobni, neznalice i nekompetentni vladaju jer upravo oni najbolje ispunjavaju zahtjeve sustava. (To ┼íto smo ih odabrali je, pak, uvreda koju smo odlu─Źili da sami sebi nanesemo.)

Degradacija vlasti i uni┼ítavanje obrazovnog sustava, na primjer, nisu neki posredni, nenamjerni, sekundarni efekti neoliberalnog re┼żima, niti neizbje┼żna ┼żrtva na koju nas prisiljava krizna situacija jer druga─Źije na┼żalost ne mo┼że. Ne, to su izrazi logike sustava u kome zna─Źaj znanja opada, sustava kome vi┼íe nije potrebno kvalitetno i ┼íiroko dostupno obrazovanje, sustava koji se, na kraju krajeva, oslanja na fleksibilnu, a ne na kvalificiranu radnu snagu.

Pogledajmo ovaj problem tamo gdje se globalni sustav kristalizira, u SAD. Taj kristal je bespilotna, dronovska demokracija. U dronovskoj demokraciji vrijedi pravilo da se vrh politi─Źke vlasti u normalnim okolnostima rukovodi logikom izvanrednih okolnosti.

Decizionizam, dono┼íenje odluka od ┼żivotnog zna─Źaja, nevezano za vladavinu prava i tipi─Źno za izvanredne slu─Źajeve, nalazi se u sr┼żi redovitog funkcioniranja demokratskog sustava. U pitanju su ┼żivotne odluke zato ┼íto se odlu─Źuje o ┼żivotu i smrti. Ove odluke su od centralnog politi─Źkog zna─Źaja jer ne odre─Ĺuju samo sudbinu neprijatelja, nego odre─Ĺuju i tko su neprijatelji – ┼íto je po odre─Ĺenom shva─çanju politike sam pojam politike. (Takvo shva─çanje politike ina─Źe povezujemo s nacizmom, ali se ono u posljednjem desetlje─çu udoma─çilo u najdemokratskijim dr┼żavama.)

obama-dronovi-demokracijaOve odluke se legitimiraju ratom (” protiv terorizma “), ┼íto je s konceptualnog gledi┼íta ispravno, ali zbunjuje to ┼íto se rat ne vodi u ratnim nego u redovitim uvjetima. Ako je vrh dr┼żavnog aparata u ratu usred redovito funkcionalnog demokratskog sustava, rat je redovni sastojak demokracije.

Neodvojivo od opisane logike odlu─Źivanja jeste da se odluke donose bez znanja gra─Ĺana. Sada je normalno da gra─Ĺani ne znaju ┼íto radi vlast, jer po logici izvanrednih okolnosti i ne treba znati. Ne znaju ni tko, ni gdje, ni kada i po kakvim (ako ih ima) zakonima, ni za┼íto i zbog ─Źega donosi odluke koje ih uvla─Źe u rat na ┼żivot i smrt.

Demokracija podrazumijeva gra─Ĺansko neznanje kao jedan od svojih osnovnih elemenata i ona ga proizvodi. To naravno nije isklju─Źiva karakteristika demokracije. Ironija je u tome ┼íto je demokracija postala upravo ono ┼íto u idealnim uvjetima ne bi trebalo biti. Njen glavni stup trebao bi biti informirani gra─Ĺanin. Sada je gra─Ĺanin predmet prikupljanja informacija – u razmjerima koje u povijesti nisu zapam─çene. (NSA ┼ípijuniranje)

Ali klju─Źno u dronovskoj demokraciji je to ┼íto ni sama vlast ne zna ┼íto radi. To─Źno je, naravno, da je znanje svakog oblika vlasti ograni─Źeno, ─Źinjeni─Źno kao i na─Źelno. Na─Źelno su na ograni─Źenom znanju vlasti insistirali Friedrich Hayek i dru┼żina, kada su tridesetih godina pro┼ílog stolje─ça formulirali neoliberalizam. Pitanje znanja je za njih bilo presudno. Po┼íto je znanje dr┼żave bilo nedostatno odnosno ograni─Źeno, tvrdili su oni, dr┼żava se mora odre─çi ambicije da ure─Ĺuje ekonomiju. Ali nikad nisu tvrdili da dr┼żava ne treba imati dovoljno znanja da vodi politiku. Dronovski demokrati, intelektualno patuljasti potomci prve generacije neoliberala, ne znaju ┼íto rade kada donose odluke koje definiraju prirodu dr┼żavne politike.

Ni visoki dr┼żavni du┼żnosnici koji donose odluke o bespilotnim napadima ni operativci koji na kraju procesa ispaljuju rakete, naj─Źe┼í─çe ne znaju na koga to─Źno ni┼íane, a jo┼í manje koga ubijaju.

Odluke se ─Źesto temelje na fragmentarnim podacima koje obavje┼ítajci, koji su vi┼íe nego jednom pokazali da ih nije te┼íko prevariti, dobivaju od nepouzdanih i neprovjerenih izvora. Odluke se donose na temelju naga─Ĺanja i pretpostavki, ponekad i iz osvete. Kriteriji za odre─Ĺivanje neprijatelja i procjenu stupnja opasnosti koju on predstavlja su nepouzdani i njihova upotreba nipo┼íto nije savjesna. Ne radi se o tome da su pogre┼íke mogu─çe. Prema rije─Źima biv┼íeg ┼íefa CIA grupe zadu┼żene za Bin Ladena, operativci “ne ┼żele znati koga ─çe ubiti”.

obama-rat-demokracijaUbijanje je samo odustajanje od toga da se od ubijenih dobiju saznanja. Pod prethodnim ameri─Źkim predsjednikom neprijatelje su mu─Źili da bi od njih ne┼íto saznali. Pod sada┼ínjim ih ubijaju. Tako ─Źovje─Źanstvo napreduje: odustali smo od mu─Źenja, jer je nezakonito i velikom dijelu javnosti neugodno, i zamijenili ga vansudskim egzekucijama (pri ─Źemu smo ne┼íto i u┼ítedjeli).

U dr┼żavnom vrhu, dakle, odlu─Źuju o egzekucijama ne znaju─çi to─Źno koga ─çe ubiti. Isto tako ne znaju ni ┼íta ─çe posti─çi takvom vrstom ubijanja. Studije pokazuju da dronovske egzekucije nisu sredstvo za postizanje strate┼íkih ciljeva, nego sredstvo ─Źija upotreba zacrtava ciljeve i strategiju. Dronovima ubijamo zato ┼íto mo┼żemo, ne znaju─çi ┼íto ┼żelimo time posti─çi, niti ┼íta zaista posti┼żemo. Po analogiji, predsjednici Balkanskih dr┼żavica ne govore zato ┼íto ima ne┼íto za re─çi, nego zato ┼íto mo┼że govoriti.

Drugi kristal logike globalnog sustava koji ─çu samo nakratko spomenuti jesu centri financijske mo─çi. U krizu nas nije dovelo takozvano klasi─Źno bankarstvo, nego kreativni dio “financijske industrije”, financijske ┼ípekulacije. Nakon ┼íest godina analiza i razmi┼íljanja (kao i glumljenja neznanja i izvrdavanja) odluke koje su dovele do financijske i ekonomske krize mogu se opisati kao kockanje.

Kao ┼íto je za dronovsku demokraciju karakteristi─Źna koegzistencija najsuvremenije tehnologije i neznanja, tako su ovdje vrhunska tehnologija i visoka matematika upregnute u igre na sre─çu, upregnute u osnovno neznanje o tome ┼íto donose prihva─çene odluke.
 
(dnevnik.si/uredio: nsp)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,