Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Illuminati, Masoni, Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI IZ SVIJETA » ALBERT EINSTEIN: PRECIJENJENI ZNANSTVENIK PLAGIJATOR KOJI JE UPROPASTIO FIZIKU?!

ALBERT EINSTEIN: PRECIJENJENI ZNANSTVENIK PLAGIJATOR KOJI JE UPROPASTIO FIZIKU?!

einstein-albertKako je Einstein uni┼ítio fiziku? Je li Albert Einstein bio najpametniji ─Źovjek i najve─çi znanstvenik koji je ikada ┼żivio? Milijuni ljudi vjeruju kako je odgovor na ova pitanja potvrdan. Ali Roger Schlafly ima potpuno druga─Źije mi┼íljenje kojim smanjuje zna─Źaj najpoznatijeg znanstvenika XX stolje─ça

Zašto?

Schlafly predstavlja uvjerljive dokaze da su drugi vode─çi fizi─Źari i matemati─Źari prije i uporedo s Einsteinom, napravili jednako va┼żne pomake u teoriji relativnosti i srodnim podru─Źjima. ┼áto vi┼íe, Schlafly sugerira kako je Einstein ukrao od drugih znanstvenika ideje koje su tako postale Einsteinova najve─ça otkri─ça.

Je li Einstein doista bio toliko veliki znanstvenik?

Slu┼żbena pri─Źa glasi ovako:

Albert Einstein, mladi ─Źinovnik u ┼ávicarskom uredu za patente, je u jednom potezu potpuno transformirao fiziku iz stati─Źne trodimenzionalne znanosti u ─Źetvorodimenzionalni, zapanjuju─çi univerzum prostora i vremena, kroz briljantni i samostalni “eksperiment misli” koji uklju─Źuje gravitaciju, kretanje, prostor i vrijeme.

Einstein je tako─Ĺer napravio pothvat bez presedana koji uklju─Źuje razumijevanje prirode svjetlosti i energije, i on je bio prva osoba koja je shvatila ekvivalenciju izme─Ĺu energije i mase. Einsteinova otkri─ça, ne samo da su transformirala modernu fiziku, ve─ç su oblikovala na─Źin na koji shva─çamo svemir.

Schlafly se s ovim stajali┼ítem u potpunosti ne sla┼że:

“Sve je to mit. Einstein nije izmislio teoriju relativnosti, to─Źnije nije ni izmislio ve─çinu ostalih stvari koje mu se pripisuju. “

Schlafly je ovakvim stavovima stvorio vrlo hrabar i uvjerljiv slu─Źaj.

Knjiga-o-EinstenuRoger Schlafly je impresivnom koli─Źinom podataka zaokru┼żio spomenutu tematiku, zahvaljujuci doktoratu na polju elektri─Źnog in┼żenjerstva s Princetona i doktorata iz matematike sa Sveu─Źili┼íta Kalifornije – Berkeley. On je predavao na Sveu─Źili┼ítu u Chicagu i na Sveu─Źili┼ítu Kalifornije u San Cruzu, gdje ┼żivi i radi dan danas.

Schlafly mo┼że bez problema raspravljati o ─Źesti─Źnoj fizici, teoriji relativnosti i kvantnoj teoriji s najboljim znanstvenicima iz ovih podru─Źja, on je u stanju analizirati vektore, bozon, teoriju struna (string theory) – koju prezire, simetriju (koja ga privla─Źi) i Kuhnovo preokretanje paradigmi (koje ne mo┼że podnijeti), i brojne druge znanstvene kerefeke. Schlafliy je pomalo nalik na “Einsteina”, iako bi najvjerojatnije odbio takvu usporedbu i smatrao bi ju krajnje neinteligentnom.

Schlafly revidira radove impresivnih (iako zaboravljenih) matemati─Źara i fizi─Źara koji su doprinijeli za vrijeme i prije ere u kojoj je djelovao Einstein.

Kratka ali fenomenalna lista imena koje je spomenuo, uklju─Źuje francuskog matemati─Źara i dobitnika Nobelove nagrade – Henri Poincar├ę-a (kojeg je britanski filozof Bertrand Russell nazvao najve─çim ─Źovjekom kojeg je izrodila Francuka), pionira nizozemske fizike i dobitnika Nobelove nagrade – Hendrik Antoon Lorentz-a, i ┼íkotskog fizi─Źara i matemati─Źara – James Clerk Maxwella.

Prema Schlaflyjevim otkri─çima, Maxwell je prvi stvorio kovanicu “relativnost” i bio je prva osoba koja je objasnila teoriju relativnosti povezuju─çi masu i energiju. Maxwell je napisao znanstveni rad u dva masivna toma 1873. godine s naslovom: ÔÇ×Treatise on Electricity and Electro-MagnetismÔÇť koji je po mi┼íljenju Schlaflijevom generirao “najva┼żnije formule u povijesti znanosti.”

Schlafly tvrdi slijede─çe: “Poincar├ęove naknadna rasprava o relativnosti je stvorila teoreme koje su bili matemati─Źki identi─Źni Einsteinovim, a ve─çina njegovog rada je napravljena prije radova koje je navodno stvorio Einstein. Lorenz i Poincare su stvorili svaki najva┼żniji aspekt teorije relativnosti, i sve radove na ovu temu su objavili daleko prije Einsteina.”

Pa ipak svi ovi va┼żni ljudi iz svijeta znanosti su uglavnom zaboravljeni dok je Einsteinova reputacija dosegla demago┼íki status.

Zašto je to tako?

E = MC ┬▓

Mladi Albert Einstein ne samo da je ┼żivio u vrijeme eksplozivnog rasta znanosti i teoretske fizike, ve─ç ga ┼ívicarski ured za patente zaposlio kao fizi─Źara da bi lak┼íe odobravao patente na istom polju, ┼íto mu je dalo direktnu mogu─çnost da prvi baci pogled na nova znanstvena otkri─ça. U isto vrijeme Einstein postaje svjestan va┼żnosti intelektualnog vlasni┼ítva i autorskih prava.

Einsteinova poznata formula E = MC ┬▓ je, na primjer, u stvari objavljena od strane Olin de Prett u nepoznatom talijanskom ┼żurnalu i to dvije godine prije nego li je Einstein proglasio svojom izmi┼íljotinom. Tako─Ĺer moramo napomenuti kako je Einstein tvrdio kako je kompletna teorija plod njegovog samostalnog rada te kako je bez i─Źije pomo─çi do┼íao do nje. Schlafly pokazuje kako je Poincare tako─Ĺer publicirao teoriju relativnosti prije samog Einsteina.

I zaista, Schlafly tvrdi da je Einstein “posudio” mnoge ideje od drugih znanstvenika, a koje je proglasio svojim vlastitim idejama, uklju─Źuju─çi i postulat da je brzina svjetlosti konstantna, kao i posebnu relativnost, ideja da su energija i masa razmjenjive (E = MC ┬▓).

“Einsteinovo razumijevanje specijalne relativnosti je inferiornije od Poincareovog. Svaki esencijalni dio specijalne teorije relativnosti, je Poincare bolje i uspje┼ínije objasnio, iako je Einstein imao iste ideje, Poncare ih je ranije objavio od Einsteina.

Pa vi se šalite gospodine Schlafly!

Ne, ovo nije šala.

Obama_EinsteinPrema Schlaflyjevim saznanjima, otkri─çe specijalne teorije relativnosti je iza┼ílo na svjetlost dana puno prije Einsteinovog objavljivanja 1905. Dokazi o znanstvenim procesima koji su prethodili objavljivanju specijalne teorije relativnosti su puno brojniji nego ┼íto se to smatra. To mo┼że objasniti za┼íto Einstein nije dobio Nobelovu nagradu za rad o relativnosti, to─Źnije on nije ni izmislio kovanicu “relativnost” niti je bio prva osoba koja je napravila saznanja o samoj relativnosti.

U stvari, H.A. Lorentz je 1902. dobio Nobelovu nagradu zbog rada na teoriji relativnosti, a to se dogodilo tri godine prije nego ┼íto je Einstein objavio prvi znanstveni rad o istoj temi. Tek 1921. je Einstein dobio Nobelovu nagradu za doprinos razumijevanju fotoelektri─Źkog efekta.

Bez obzira na dokaze, Einsteinovih pet radova koji su objavljeni 1905. godine se smatraju revolucionarnim. Ali pitanje ostaje: da li su ideje isklju─Źivo njegove? Schlafly tvrdi da nisu, i za to ponovno daje brojne dolaze. Schlafly tvrdi kako je Einstein konstantno pozajmljivao ideje drugih znanstvenika bez da im je odao priznanje za to.

Schlafly pokazuje kako je koncept kretanja i vremena kao “─Źetvrte-dimenzije” prethodio Einsteinu za cijelo desetlje─çe. H.G. Wells je spekulirao o ovom konceptu u noveli pod imenom “The Time Machine” koja je iza┼íla 1894. godine. Schlafly ka┼że kako je slede─çe godine Lorentz napisao znanstveni rad u kojem je “predlo┼żio koncept lokalnog vremena za objekt koji se giba.” Poincare je napisao dva znanstvena rada, jedan 1898. godine i jo┼í jedan 1900. godine u kojima istra┼żuje odnose izme─Ĺu kretanja i vremena.

Schlafly citira dijelove iz knjige izdane 2005. pod nazivom: “Henri Poincare and Relativity Theory” – “Henri Poincare i teorija relativnosti” koju je napisao ruski fizi─Źar A.A. Logunov, u kojoj se Logunov ┼żali na Einsteinove sljedbenike koji su ga uporno precenjivali dok su u potpunosti ignorirali Poenkareove zasluge.

Nama je poznato iz publikacija Einsteinovih pisama kako je odbijao priznati zasluge svojoj prvoj ┼żeni koja je mu je pomogla u stvaranju specijalne teorije relativnosti. Tako─Ĺer je odbio priznati zasluge svima drugima od kojih je posu─Ĺivao ideje. Njegova prva ┼żena fizi─Źarka Marija Mari─ç je sura─Ĺivala s Einsteinom na istra┼żivanjima o relativnosti.

Kasnija izdanja Einsteinovih radova uop─çe u sebi nemaju spomene o referencama na druga istra┼żivanja, pa ipak pisao je pisma u kojima se ┼żalio kad god nije dobio ono ┼íto je ┼żelio. Einstein je koristio medije i novine sa vijestima kako bi promovirao sebe, on je to radio mnogo vi┼íe nego li i jedan dana┼ínji znanstvenik. Do kraja ┼żivota je Einstein nastavio ignorirati originalne izvore svojih radova kao i sve ljude koji su doprinijeli njegovim istra┼żivanjima.

Pa ipak, nakon ┼íto je Einstein dobio Nobelovu nagradu, on je sav novac koji je dobio od Nobelove zaklade predao svojoj biv┼íoj ┼żeni Mariji Mari─ç, no postoje indicije da je to uradio samo da bi dobio razvod.

Zbog svega navedenog Schlafly tvrdi kako je Einstein plagijator te smatra da je njegov znanstveni rad objavljen 1905. toliko precijenjen da se ne mo┼że usporediti ni s jednim drugim slu─Źajem:

“Ni jedan drugi znanstveni rad se nije toliko hvalio, pa ipak on je potpuno ne─Źasno neoriginalan. Einstein definitivno zaslu┼żuje znanstvene pohvale, ali uglavnom zbog rafiniranja tu─Ĺih znanstvenih ideja.”

Na kraju, Schlaflyjevi navodi mogu potvrditi od strane nepristranih povjesni─Źara znanosti, ako oni uop─çe postoje. U me─Ĺuvremenu, Schlafly je predo─Źio izuzetno sna┼żne dokaze koji prkose ┼íiroko rasprostranjenom stanovi┼ítu o tome da je Einstein potpuno sam izmislio monumentalna znanstvena otkri─ça.

Knjiga ‘Kako je Einstein uni┼ítio fiziku’ ne pi┼íe samo o Einsteinu kao ─Źovjeku, ve─ç raspravlja i o tome kako su nastale globalne promjene u fizici zahvaljuju─çi odre─Ĺenim radovima koji su napravljeni u posljednjem stolje─çu. U knjizi tako─Ĺer otkrivamo kako je nastao kult oko Einsteina i koliko isti kult nastavlja utjecati na modernu znanost i to u negativnom smislu. Schlafly tvrdi da je isti doveo do bespotrebnog uskogrudnog teroriziranja koje ─Źesto ne vodi nigdje.

Einstein je novi Aristotel. Fizi─Źari vole ismijavati Aristotela zbog njegove nekvantitativne teorije fizike, zbog njegovih misaonih eksperimenata, zbog njegovog nedokazanog realizma, i zbog njegovih (navodnih) poku┼íaja da objasni svijet prema onome kako je zami┼íljao taj isti svijet, a ne prema onome kakav je. Najva┼żnije od svega, ismijavaju se Aristotelovi sljedbenici jer su idealizirali svog u─Źitelja i zbog toga jer su ga slijepo slijedili.

Aristotel je bio veliki genij, Aristotelovo rezoniranje je bilo iznimno utjecajno preko jednog tisu─çlje─ça. No Einsteinova slava je bazirana na radovima drugih ljudi, a njegova ostav┼ítina je zasnovana na pra─çenju nenau─Źnih snova. Danas se Einstein idealizira vi┼íe nego li se Aristotel ikada idealizirao. Einsteinovi obo┼żavatelji su od njegovih radova napravili subjekt koji je sterilniji od tisu─çlje─ça stare Aristotelove fizike.

einsteinSrednjevjekovni su monasi debatirali o tome koliko an─Ĺela mo┼że plesati na vrhu pribada─Źe. Moderni teoreti─Źari fizike nisu napravili ne┼íto takvo, ali su pisali znanstvene radove koji su podjednako bedasti. Na primjer, pisali su radove o alternativnim svemirima, gubitku informacija u crnim rupama, dodatnim dimenzijama, i Boltzmannovim mozgovima. Ve─çina njih je preokupirana teorijom struna, koja u stvari nema veze sa stvarnim svijetom. I svi oni tvrde kako prate Einsteinove snove.

Jedan popularni balon od sapunice koji po Schlaflyju potpuno vodi na pogre┼ían zaklju─Źak je formula koja uklju─Źuje odnose mase i energije, ta famozna jednad┼żba glasi E = MC ┬▓. Schlafly tvrdi kako su se oko te jednad┼żbe stvorili ┼íiroko rasprostranjeni pogre┼íni zaklju─Źci. Povezivanje ove formule s projektom Manhattan iz Drugog svjetskog rata (u kome je stvorena atomska bomba) je jedan takav primjer.

E = MC ┬▓ nije ─Źak ni bila potrebna za stvaranje atomske bombe. U njoj nema ni jednog traga o tome kako bi se trebao cijepati atom, ili kako stvoriti nuklearnu lan─Źanu reakciju, ili bilo koji drugi potreban korak koji bi pomogao u stvaranju atomske bombe. Relativnost nije potrebna ─Źak ni da bi se razumio na─Źin na koji se energija osloba─Ĺa iz urana ili plutonija unutar bombe, jer se ovako otpu┼ítanje energije uveliko shva─ça uz pomo─ç istra┼żivanja na polju elektromagnetizma ….

Predvi─Ĺanja o masi unutar domene relativnosti je ispitivao i testirao Njema─Źki fizi─Źar Walter Kaufmann 1901., godine, to─Źnije prije nego li je Einstein i┼íta napisao.

Schlafly, tako─Ĺer obja┼ínjava kako je HG Wells, a ne Einstein, prvi publicirao rad u kojem se spominje ideja o atomskoj bombi.

Schlafly nas podse─ça da je Einstein proveo ve─çinu svog znanstvenog istra┼żivanja, rade─çi na “velikoj ujedinjenoj teoriji” fizike koja nikada nije urodila plodom. On tako─Ĺer navodi kako su mnogi dana┼ínji fizi─Źari jednako afektirani s Einsteinovom ambicijom s namjerom stvaranja preokreta u paradigmama, ┼íto bi ih pak katapultiralo na znanstveni pijedestal.

Schlafly vjeruje kako su sve te stvari o┼ítetile znanost jer su u potpunosti zanemarili i zamijenili tradicionalnu praksu “opservacije-hipoteze-ekperimentacije-metodologije” u korist “elitnih intelektualaca koji inzistiraju na dobivanju najve─çih pohvala u (─Źesto apstraktnim) radovima koji nisu mjerljivi niti imaju racionalne prednosti. “

Iako Schlafly tek nekoliko puta spominje Einsteinovo ┼żidovstvo, itekako povezuje ovu ─Źinjenicu s obo┼żavanjem Einsteina od strane elitnih medija i akademske zajednice, te je identificira kao “fenomen gurua” ┼íto je najbolje vidljivo u knjizi “The Culture of Critique: An Evolutionary Analysis of Jewish Vkljucenost in Twentieth-Century Intellectual and Political Movements” u kojoj je vidljivo na koji su na─Źin ┼żidovski intelektualci, kao ┼íto su; Freud, Boas i Trocki, postali fokus i kultni idoli ┼Żidova diljem svijeta.

Sve to se doga─Ĺalo na isti na─Źin na koji su karizmati─Źni rabini bili obo┼żavani od strane tradicionalnih ┼Żidova. Vid apstraktnog teoretiziranja koji odbacuje metodologiju na temelju opservaciji-hipotezi-eksperimentaciji je jako lako uo─Źljiv u Freudovom teoretiziranja i Frankfurtskoj ┼íkoli koja je u potpunosti odlu─Źila svoje radove zasnovati na teoretiziranju i nedostatku empirijskih podataka.

U pro┼íloj generaciji smo imali priliku vidjeti kako su Freud-ove teorije potiho i nje┼żno potisnute u kreativnu mje┼íavinu kvazi znanstvenih pretpostavki pomije┼íanu sa seksualnim fantazijama i terapeutskim prodavanjem magle.

(O ovim temama se ve─ç raspravljalo. Dan Michales je u tekstu pod nazivom: “Ethnic Conflict in German Physics” opisao neprijateljstvo izme─Ĺu Nijemaca koji su bili privr┼żeni metodologiji opservacije-hipoteze-eksperimentiranja i ┼żidovskih fizi─Źara koji su bili “dogmati─Źni” intuitivni, nadasve apstraktni i teoretski.

Nijemci su tako─Ĺer bili ljuti na ─Źinjenicu da su doma─çi i strani ┼Żidovi nakon zavr┼íetka ┼íkolovanja u Njema─Źkoj, brzo dobivali ogroman publicitet i zasluge za istra┼żivanja koje su preuzeli od njema─Źkih i drugih znanstvenika. Kevin McDonald je primijetio sli─Źan fenomen u psihologiji, sociologiji i biologiji, te je otkrio sli─Źne tendencije u tradicionalnoj ┼żidovskoj teologiji:

“Ove grupe vide svijet kroz le─çe nefalsificirane apstraktne teolo┼íke teorije, one su okupljene oko karizmati─Źnih rabina, dok su “heretici” i ostali nekonformisti protjerani iz tih istih skupina.”)

┼Żidovski izvori

Schlafly malo ┼íto govori o nadmo─çnim ┼żidovskim izvorima koji stoje iza modernog Einsteinovog obo┼żavanja, pa ipak citira Disneya, Time Magazine i New York Times (tri dominantno ┼żidovske institucije) s kojima daje primjer konglomerata medija koji su agresivno reklamirali Einsteinovo idolopoklonstvo.

1999. godine je Time proglasio Einsteina “Osobom stolje─ça”. Einsteinov popularni status, najve─çeg intelekta na planeti, bi se trebao pobli┼że promotriti i tada bi shvatili da se doga─Ĺa ne┼íto zaista ─Źudno, jer ni jedan drugi znanstvenik u ljudskoj povijesti nije ni izbliza dobio takav tretman. Smatramo li doista da su Einsteinovi doprinosi nauci ve─çi od Newtonovih? Ili smatramo da je “teorija relativnosti” promijenila na┼í pogled na svijet (ili religiju) kao ┼íto je to uradila Darwinova teorija evolucije uz pomo─ç prirodne selekcije? Ne, Einstein zaista nema tolike zasluge.

znanstvenici-19-stoljecaZapravo 99% ljudi smatra da je Einstein bio autor razli─Źitih velikih otkri─ça u fizici, dok ostatak znanstvenika ostaje potpuno nepoznat i bez zasluga. Za┼íto bi ljudi postali obo┼żavatelji osoba ─Źije pothvate ─Źak i ne razumiju? Nakon svega, ─Źak i ako su neka Einsteinova otkri─ça (koliko god ona va┼żna ili neva┼żna bila) imala utjecaja na znanost, ona uop─çe nisu imala utjecaja niti su imalo transformirala ┼żivote obi─Źnih ljudi.

Je li obo┼żavanje Einsteina imalo nekakvu druga─Źiju svrhu? Schlafly nam to ne otkriva.

Osim Einsteina, Schlafly se koncentrira i na brojne ezoteri─Źne teorije koje su danas popularne me─Ĺu teoretskim fizi─Źarima. No to zapravo nije na─Źin na koji je Einstein upropastio fiziku, osim ako niste pobornici teorije o sub-atomskim ─Źesticama. Nemojte se zavaravati, Schlafly-jeva knjiga nije zamjena za uvodni te─Źaj o fizici.

Ako odlu─Źite pro─Źitati, budite spremni na susret s rije─Źima i konceptima koji uklju─Źuje kvarkove, bozone, leptone, vektore, fermione, kvantnu gravitaciju, teoriju struna (za koju Schlafly smatra da je apsurdna i gubitak vremena), super simetriju i paradigme kvantne mehanike od kojih boli glava.

┼áto se ti─Źe kultiviranja Einsteinove vrhunske reputacije, Schlafly postavlja pitanje “Za┼íto?” Bez da na njega poku┼íava odgovoriti.

Schlafly besprijekorno dokazuje kako je Einstein imao mnoge pomaga─Źe, te da je njegov osobni ┼żivot bio sve osim sveta─Źkog. U stvari, prema podacima dva biografa (Roger Highfield i Paul Carter) Einstein je bio serijski ┼żenskar koji je napustio barem jedno od svoje djece. Dodu┼íe, Einsteinove se ljubavne avanture ne mogu usporediti s onima recimo Dr. Martina Luthera Kinga ili JFK-ja, no pametni profesor svakako nije bio besprijekorni svetac. Einstein je u potpunosti u┼żivao u seksualnim povlasticama jer je bio svjetski poznata osoba.

Je li Einsteinova veli─Źina i priznatosti kultivirana na na─Źin daleko od shva─çanja obi─Źna ─Źovjeka?

┼Żidovski genije

Einstein je najprominentniji ┼żidovski znanstvenik u cijeloj povijesti. Od njegove smrti koja se dogodila prije pola stolje─ça, njegov status je neprekidno rastao. Einstein je sebe opisivao kao socijalistu, anti-nacionalistu, i predanog cionistu – to─Źnije prezentirao je stajali┼íta koja su bila prevladavaju─ça me─Ĺu ┼Żidovima za vrijeme njegovog ┼żivota. Schlafly nas podsje─ça kako je Einstein tako─Ĺer bio komunisti─Źki simpatizer te ga osu─Ĺuje da je bio egomanijak.

U normalnom svijetu bi Einsteinova kolekcija simpatija i filozofija mogla stvoriti po koju kontroverzu. Ako je neko znanstveni genij to ne zna─Źi da je ta ista osoba i politi─Źki genij. No u dana┼ínjem “politi─Źki ispravnom” univerzumu, Einsteinova stajali┼íta (i kontroverze) dobivaju uglavnom neosporne pohvale.

Einstein je postao nedodirljiva ikona i monumentalni simbol ┼żidovske intelektualne superiornosti. Kad tome dodamo i “navode” kako je Einstein pobjegao iz nacisti─Źke Njema─Źke, bez obzira ┼íto je on iz Njema─Źke iza┼íao bez ikakve drame i problema, po─Źinjemo se pitati, tko se zapravo treba zamarati nepotrebnim detaljima?

Evo ┼íto o pedigreu i karakteru Albert Einstein-a pi┼íe ┼żidovstvom opsjednuta web-stranica (JewOrNotJew.com):

Imali smo Leonardo da Vinci-ja. Ne mo┼żemo ni┼íta reci protiv Newtona. Thomas Edison je bio velikan. Arhimed, Pitagora, Aristotel, Platon i Sokrat, sve su geniji iz pro┼ílosti. Kopernik? Galileo? Descartes? Ne, hvala. Mi imamo Alberta Einsteina …. najpametnijeg ─Źovjeka koji je ikada ┼żivio na planeti.

Imenica “genije” se danas olako koristi. Nogometni treneri su genijalci! Filmski redatelji su geniji! Bilo tko s imalo IQ-a je genije! Ova rije─Ź je izgubila svoje zna─Źenje. Ali se necemo raspravljati o semantici, mi ─çemo ovdje raspravljati o tome da li je netko ┼Żidov ili nije.

Albert Einstein: Genije. ┼Żidov.

Ali za┼íto bi netko bi netko dobio tako velike po─Źasti? Svi dokazi koje ─çe vam ikada biti potrebni se mogu dobiti iz jednog Einsteinovog citata:

“┼Żidov koji negdje usput izgubi svoju vjeru, ili koji usput pokupi neku drugu, je jo┼í uvijek ┼Żidov.” Osim toga ako su nacisti ne─Źiji rad proglasili “┼żidovskom fizikom”, ako je netko odlu─Źio podr┼żati dr┼żavu Izrael bez da je njen gra─Ĺanin, neko ko je postao prototip za toliko kori┼ítenu rije─Ź “genije” zasigurno zaslu┼żuje najvece po─Źasti.

Albert Einstein: najpametniji ─Źovjek koji je ikada ┼żivio na planeti. ┼Żidov.

Jasno nam je da su tvorci teksta na web stranici JewOrNotJew.com ne samo ‘ludi’ za ┼Żidovima ve─ç da jako vole Einsteina i dr┼żavu Izrael – te da su prihvatili radikalnu definiciju rije─Źi “┼Żidov.” ┼áto se ti─Źe ljudske rase, ─Źini se da ona ima razli─Źita mi┼íljenja o svemu tome.

Ovi obo┼żavatelji pasmine se najvjerojatnije nalaze na kakvoj listi za promatranje poneke vladine agencije, naravno ako one nisu s ┼żidovskim predznakom. No ako su oni ┼Żidovi onda je to po njima fenomenalno!

Einsteinovi obo┼żavatelji govore na ┼íiroko i na daleko o ┼żidovskom identitetu, etnocentrizmu i trenutnoj ┼żidovskoj mo─çi. Oni nas tako─Ĺer obavje┼ítavaju o stanju ameri─Źke kulture.
 
(vestinet (The Bellarmine Report)/uredio:nsp)

Filed under: Illuminati, Masoni, Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,