Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC, VIJESTI Hrvatska » Kome vjeruje hrvatska politi─Źka elita? Stranim bankarima i masonima ili gra─Ĺanima?

Kome vjeruje hrvatska politi─Źka elita? Stranim bankarima i masonima ili gra─Ĺanima?

politicari-bankari-wall-streetHrvatska politi─Źka elita je naklona me─Ĺunarodnim institucijama koje propagiraju politiku ┼ítednje i deregulacije, tvrde kriti─Źari. Jesu li te institucije ÔÇ×vo─ĹeneÔÇť interesima kapitala ili djeluju u interesu gra─Ĺana?

Hrvatskim politi─Źarima, kao i ve─çini medija te dijelu javnosti, op─çenito glavni autoritet ne predstavljaju nikakve doma─çe dru┼ítvene strukture, nego me─Ĺunarodne institucije. To je tvrdnja koju ─Źesto iznose kriti─Źari aktualne i biv┼íih vlada Republike Hrvatske. Kriti─Źari preciziraju kako se ne radi samo o onim institucijama koje su u formalnoj poziciji politi─Źke vlasti, kao ┼íto je npr. Europska komisija, nego i druge, a koje ipak posjeduju izuzetnu ekonomsko-politi─Źku mo─ç. Bilo da je rije─Ź o Svjetskoj banci (SB), agencijama za kreditni rejting ili Me─Ĺunarodnom monetarnom fondu (MMF), dakle, s tih se adresa redovito Hrvatskoj upu─çuju razne primjedbe i zahtjevi..

Samo rijetko se ─Źuju izolirani slu┼żbeni glasovi, kao ┼íto je pretpro┼íli tjedan bio onaj Ivana Grde┼íi─ça, hrvatskog veleposlanika u ┼ákotskoj, koji te ÔÇ×preporukeÔÇť kriti─Źki analiziraju. U kontekstu rasprave u parlamentu ┼ákotske, o odcjepljenju od Velike Britanije i samostalnom pripajanju Europskoj uniji, taj profesor politologije spomenuo je da pregovori s Bruxellesom danas nipo┼íto nisu to ┼íto im naziv sugerira. Vi┼íe-manje, smatra Grde┼íi─ç i vi┼íe se ne ustru─Źava to kazati, rije─Ź je o prihva─çanju nametnutih okvira, ─Źesto ┼ítetnih. Tako ─çe i Hrvatska, po njegovu mi┼íljenju, tek shvatiti ÔÇ×na ┼íto se brzopleto obavezala pristupanjem UnijiÔÇť.

Trojka u Portugalu Pritisak izvana? – “Trojka” u Portugalu

Zna─Źenje njegovih rije─Źi u interpretaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, ─Źije smo mi┼íljenje zatra┼żili, ipak je unekoliko bla┼że, mada nam se su┼ítina ─Źini istom: ÔÇ×Rekao je da dr┼żava koja pregovara nije u poziciji promjene pravila ve─ç mora prona─çi na─Źin njihove primjene i usvajanja te ako se tra┼żi previ┼íe izuze─ça vjerojatno nisi spreman. Tako─Ĺer je rekao, da kad bi mogli promijeniti neke stvari koje su dogovorene vjerojatno bi to poku┼íali i napravitiÔÇť. A budu─çi da veleposlanikov cjelovit govor jo┼í nje objavljen na stranicama ┼íkotskog parlamenta , poru─Źeno nam je da se tu vi┼íe nema ┼íto komentirati.

Više osviještenih nakon krize

Grde┼íi─çeva ┼íefica, aktualna ministrica vanjskih poslova RH Vesna Pusi─ç, pak, godinama je vodila taj proces, inzistiraju─çi da je svejedno rije─Ź o partnerskom odnosu. No, stvari se pomalo ipak kre─çu nabolje, sude─çi po u─Źestalosti reakcija na problemati─Źan odnos me─Ĺunarodnih institucija, posebice onih usko ekonomskog profila. ÔÇ×Prije 2008. i globalne krize, tek pojedinci kao ┼íto su Ljubo Jur─Źi─ç ili Zvonimir Baleti─ç prozivali su te ustanove zbog nekih sumnjivih namjera. Sad je to ipak u ve─çoj mjeri de┼íifrirano. Socijalno senzibilizirani dru┼ítveni krugovi ve─ç uspje┼ínije i┼í─Źitavaju logiku strukturiranja politi─Źkih ishoda koja upravlja ukupnim procesomÔÇť, rekao nam je Ton─Źi Kursar, politolog s Fakulteta politi─Źkih znanosti u Zagrebu.

Ali, o kakvim je namjerama konkretno rije─Ź? Primjerice, u nedavnoj ÔÇ×Doing businessÔÇť analizi SB-a, negativnoj po Hrvatsku, ili u najnovijim preporukama MMF-a. Mislav ┼Żitko, koji se na zagreba─Źkom Filozofskom fakultetu bavi i politi─Źkom ekonomijom, upozorio nas je da se ovdje nekriti─Źki prihva─çaju i ocjene aktera bez stvarne mo─çi, za razliku od navedenih institucija. ÔÇ×Takve ekonomske i druge stru─Źnjake, s tim me─Ĺunarodnim ustanovama spaja pogled na ekonomiju i dru┼ítvoÔÇť, smatra on, ÔÇ×temeljen na konceptima i predstavama koje podr┼żavaju tr┼żi┼ína rje┼íenja i prosperitet institucionalnih struktura potrebnih za ja─Źanje pozicije kapitala nasuprot pozicije rada.ÔÇť

Nezavisni analiti─Źari koji su za DW prokomentirali doti─Źne institucije i odnos Hrvatske prema njima, zapravo su se nadovezali na standardne prigovore MMF-u i Svjetskoj banci, primjerice. Te institucije se u dijelu javnih i stru─Źnih krugovima u svijetu ve─ç desetlje─çima tereti da umjesto deklarativno isticane borbe protiv siroma┼ítva, razvojnim zajmovima poput SB-a ili uskla─Ĺivanjem monetarnih politika poput MMF-a, radi ─Źega su formalno osnovane, pogoduju okolnostima u korist privatnih nov─Źarskih ku─ça i transnacionalnih multikorporacija. Najja─Źom upori┼ínom to─Źkom te politike u novije doba smatra se me─Ĺunarodni Washingtonski sporazum iz 1990., a za koji su se upravo one izborile.

Ekonomski fatalizam

I dok su neko─ç, u vrijeme tranzicije i prije krize, neke zemlje ÔÇô Slovenija, recimo ÔÇô imale ┼íiri manevarski prostor za izbjegavanje prevelikog utjecaja MMF-a ili akademskih neoliberalnih ekonomista, te ┼íansu za bla┼żi prijelaz na novi privredni sustav, danas je sve druk─Źije. ┼Żitko primje─çuje kako politika ┼ítednje i povla─Źenja dr┼żave ima ve─ç zna─Źajnu formalnu, me─Ĺunarodno-institucionalno ovjerenu pozadinu: ÔÇ×Pogledajmo samo evoluciju mehanizama fiskalnog nadzora unutar EU-a. Neprihvatljivo vo─Ĺena politika makroekonomskog stabiliziranja, krizu je iskoristila za razvoj efektivnih instrumenata za kontrolu i sankcioniranje nediscipliranih.ÔÇť

Ako bi takva orijentacija smjerala na izjedna─Źavanje razlika izme─Ĺu centra i periferije EU-a, ne bi joj se moglo prigovoriti. Mislav ┼Żitko nalazi da ona umjesto toga intenzivira polarizaciju, jer ista pravila ne vrijede za sve, kao ┼íto je nazna─Źio i Grde┼íi─ç. Ali, institucionalne strukture ve─ç su oko┼ítale. ÔÇ×─îak i kad retoriku mo┼żemo dovesti u pitanje, formalizirane norme ekonomskog pona┼íanja smanjuju manevarski prostor dr┼żave i naturaliziraju jedan oblik ekonomskog fatalizmaÔÇť, zaklju─Źuje ovaj na┼í sugovornik.

Sjedište MMF-a u Washingtonu Sjedište MMF-a u Washingtonu

Iz hrvatskog ureda Svjetske banke nisu ┼żeljeli komentirati gore navedene kritike, dok su nam iz glasnogovorni┼ítva MMF-a u Washingtonu odgovorili da ta ustanova unapre─Ĺuje me─Ĺunarodnu financijsku stabilnost i monetarnu suradnju, olak┼íava trgovinu i promi─Źe visoku zaposlenost te odr┼żivi ekonomski rast, a sve uz procjenjivanje dr┼żavnih politika kroz tzv. sistem prismotre. ÔÇ×U istom okviru MMF omogu─çuje savjetovanje i Hrvatskoj, kao i za ostalih njegovih 187 zemalja-─ŹlanicaÔÇť, poru─Źuju iz Washingtona, podsje─çaju─çi da je njihov tim pod vo─Ĺenjem Johannesa Wieganda pro┼íli tjedan bio u posjeti Zagrebu, na sastanku s nizom ministara i predstavnika poslovne i me─Ĺunarodne zajednice, kao i sindikata, o ─Źemu je objavljeno i stajali┼íte MMF-a, s poticanjem na daljnje reforme.

Tragi─Źna rasprodaja banaka?

Hrvatska, odnosno njezina politi─Źka elita, me─Ĺutim, bila je i dugo prije krize, te ulaska u EU, sklona prilago─Ĺavati svoju ekonomsku politiku interesima krupnog transnacionalnog kapitala. Nije se zgorega podsjetiti da je dr┼żavno vodstvo ÔÇô prvo HDZ, zatim koalicija lijevog centra ÔÇô prije nepunog desetlje─ça i pol jeftino privatiziralo fakti─Źki kompletan financijski sektor, a nakon ┼íto su banke skupo sanirane javnim novcem. I to je izvr┼íeno uz na─Źelnu preporuku krugova u koje spadaju Svjetska banka ili MMF. Takva politika, ─Źesto se nagla┼íavalo, trebala bi omogu─çiti vi┼íi standard naj┼íirim slojevima.

Ekonomski analiti─Źar Guste Santini dr┼żi kako porijeklo nekriti─Źkog prihva─çanja kojekakvih politi─Źkih i financijskih autoriteta, pa i onih kojim se uop─çe nismo obvezali, le┼żi u ─Źinjenici gubitka subjektiviteta. ÔÇ×Prodaja banaka bila je tragi─Źna, ┼íto sam u ono vrijeme i pisao javno, ali sve je izvedeno bez suvislih kriterija. Tako se prestaje biti politi─Źkim subjektom koji ima odabrani cilj, ┼íto tako─Ĺer nije slu─ŹajnoÔÇť, rekao je Santini za DW. A danas, dometnut ─çe on, ista elita koja je Hrvatsku dovela na rub propasti, sugerira kako narod i radni┼ítvo trebaju postupati ubudu─çe.

Ekonomist Guste Santini Ekonomist Guste Santini

Ukupna elita, strana─Źka i ┼íire, povela je svojedobno ovo dru┼ítvo u tr┼żi┼ínu ekonomiju bez ograni─Źenja, mi┼íljenja je Santini, a na to nismo bili pripremljeni. Na isti na─Źin u┼íli smo u EU, gdje po njemu zauzimamo ekonomski beznadno inferioran polo┼żaj. ÔÇ×Neselektivno pri─Źamo o restrukturiranju i reformamaÔÇť, tuma─Źi ovaj analiti─Źar, ÔÇ×i ┼żalosno kompleksa┼íki uzimamo sve pritiske izvana kao a priori korisne za nas. Izgubili smo tako ve─ç 20 godina, mada sve resurse jo┼í nismo, ali to bi nam se uskoro moglo dogoditi u cijelostiÔÇť.

Podrška jakima na štetu slabijih

Iz glasnogovorni┼ítva Hrvatske gospodarske komore dobili smo za ovu priliku komentar da su prozvane me─Ĺunarodne ustanove ÔÇ×nesporno u svom djelovanju primarno usmjerene u za┼ítitu interesa krupnog kapitala i vode─çih svjetskih ekonomija s jasnim opredjeljenjem na liberalizaciju, deregulaciju i privatizaciju kao glavne temelje ubrzanja svjetske trgovine i gospodarskog rastaÔÇť. HGK je takvu politiku redovito i sama zagovarala, a sada nam iz doma─çe krovne privredne komore poru─Źuju da bi za Hrvatsku bilo najbolje da sama kreira svoju ekonomsku politiku, uz ÔÇ×one strukturne reforme koje bi nam ionako nametnuo MMFÔÇť. Tome dodaju: ÔÇ×Te┼íko je teoretski suditi da li je neoliberalna politika dobra ili lo┼ía, no primjer najrazvijenijih gospodarstava svijeta govori sam za sebeÔÇť.

Druga strana iste medalje jesu kroni─Źno nerazvijeni, pa se i u znatnom dijelu hrvatske javnosti neoliberalizam i politika pobrojanih institucija ve─ç neko vrijeme prepoznaje kao podr┼íka jakima na ┼ítetu slabijih.
 
 
(dw.de/uredio:nsp)
 
 
PRETHODNI ─îLANAK
Share

Filed under: NOVAC, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , ,