Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Novi Svjetski Poredak » PLANOVI EUROPSKE ELITE: Da li je ideja o balkanskoj konfederaciji povijesno mrtva?

PLANOVI EUROPSKE ELITE: Da li je ideja o balkanskoj konfederaciji povijesno mrtva?

balkanska-federacijaBalkanska federacija ili Balkanska konfederacija bila je politi─Źki projekt dr┼żavnog ujedinjenja zemalja Balkanskog poluotoka. Tijekom povijesti za Balkansku federaciju su se uglavnom zalagali ljevi─Źari zemalja u okru┼żenju, me─Ĺu kojima ova ideja i danas ima svoje zastupnike (wikipedia)

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Europa razgovaralo se o tome kakav zna─Źaj danas ima ideja o stvaranju Balkanske konfederacije. Sugovornici su bili povjesni─Źari – Ivo Banac, dugogodi┼ínji profesor ameri─Źkog Yale sveu─Źili┼íta, i Vladan Jovanovi─ç, znanstveni suradnik beogradskog Instituta za noviju povijest Srbije.

Bilo je rije─Źi o tome kakve su ┼íanse da se formira takozvana zapadnobalkanska ┼íestorka ─Źije je osnivanje predlo┼żio crnogorski ministar vanjskih poslova Luk┼íi─ç, kada se prvi put javila ideja o konfederaciji balkanskih dr┼żava, za┼íto su se za nju najvi┼íe zalagali ljevi─Źari, kako je Kominterna zami┼íljala Balkansku konfederaciju, da li je ideja o dr┼żavi koja bi objedinila sve balkanske narode nastala iz uvjerenja da bi se njenim stvaranjem izbjegli sukobi na Balkanu, za┼íto Europska unija blagonaklono gleda na inicijative o formiranju balkanskih asocijacija, kao i o tome da li su podjele na Balkanu toliko duboke da je svaka ideja o povezivanju dr┼żava i naroda na tom podru─Źju unaprijed osu─Ĺena na propast.

Ako uzmemo u obzir da je Crna Gora po svojim masonskim korjenima daleko ispred ostalih zemalja biv┼íe Jugoslavije, mo┼żemo sa sigurno┼í─çu re─çi da su oni glasnogovornici europskih masona.

VODITELJ Omer Karabeg: Imam dojam da se danas stidljivo obnavlja ideja o balkanskim asocijacijama. Nedavno je crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Luk┼íi─ç predlo┼żio formiranje takozvane zapadnobalkanske ┼íestorke. Ovu asocijaciju sa─Źinjavale bi Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija i Albanija koje bi imale zajedni─Źku parlamentarnu skup┼ítinu, a postoji i ideja o formiranju balkanske policije. Premijer Srbije Ivica Da─Źi─ç je nedavno predlo┼żio formiranje Balkanskog savjeta. Otkud ponovno o┼żivljanje ideje o balkanskim asocijacijama?

Ivo Banac: Mislim da je to posljedica stanovitih problema koji su nastali na putu europskih integracija. Hrvatska je u┼íla u Europsku uniju i, premda ima mnogo poku┼íaja da Srbija bude sljede─ça, posve je jasno da u ovom trenutku u Bruxellesu nema mnogo raspolo┼żenja za ┼íirenje unije i pitanje je ho─çe li se takvo raspolo┼żenje mijenjati. U takvim okolnostima dolaze do izra┼żaja srednja rje┼íenja.

Naime, potrebno je dokazati, to i stanoviti ─Źimbenici u Europskoj uniji ┼żele, da je suradnja u ovom dijelu svijetu mogu─ça. Tako da su ovi prijedlozi, o kojima vi govorite, dio nekog posrednog pribli┼żavanja Europskoj uniji. Me─Ĺutim, ja vidim mnogo problema na tom putu. Bez obzira na dobre ┼żelje gospodina Luk┼íi─ça, ─Źini mi se da je ova ┼íestorka nepogodna za neka ve─ça integriranja. Tu je prije svega problem Kosova koje za neke i nije ravnopravni ─Źlan te ┼íestorke.

Vladan Jovanovi─ç: Slo┼żio bih se s profesorom Bancem da se tu radi o svojevrsnom “kome┼íanju” me─Ĺu kandidatima za Europsku uniju koji su, ina─Źe, u velikim ekonomskim problemima. Osim toga, te dr┼żavice jedva da funkcioniraju pod teretom razorenih institucija i posustalog gospodarstva. Treba podsjetiti da inicijativu za formiranje Balkanskog savjeta, koju ste spomenuli, pokre─çu elite koje su sudjelovale u dezintegraciji ovog prostora, pa nisam siguran da li imaju moralni kredibilitet za tako ne┼íto. Daleko konkretnije ideje dolaze mimo dr┼żavnih tokova, pa su zato medijski nevidljive. Nave┼í─çu da je prije mjesec dana Pokret pozitivne Srbije potpisao Memorandum o suradnji s Novim pokretom Bosne i Hercegovine.

Dogovoreno je formiranje regionalnog foruma koji ─çe, pored Srbije i Bosne i Hercegovine, uklju─Źiti i predstavnike regionalnih pokreta iz Crne gore, Hrvatske, Makedonije i Kosova. Glavni cilj takvog umre┼żavanja je dijalog bez posrednika, pra─çenje zajedni─Źkih potreba i inicijativa, ja─Źanje solidarnosti i sli─Źno. Ono ┼íto je va┼żno – postoji raspolo┼żenje mla─Ĺih ljudi da sura─Ĺuju s onima koji nisu optere─çeni nacionalnom mitologijom i ratovima i koji imaju ┼żelju da obnavljaju dru┼ítvene i kulturne mostove kako bi makar i na taj alternativni na─Źin potaknuli euroatlantske integracije ─Źitavog Balkana.

VODITELJ Omer Karabeg: Zanimljivo je da poznati pisac i novinar Tarik Ali ka┼że da je za Balkan najbolje rje┼íenje konfederacija ravnopravnih dr┼żava u kojoj se nitko ne bi bojao da ─çe mu biti ugro┼żen nacionalni suverenitet.

Ivo Banac: ┼áto re─çi na to? Mislim da gospodin Tarik Ali nije posebno upoznat sa situacijom u ovom dijelu svijeta, premda ga ima u posljednje vrijeme na raznim forumima u Zagrebu. Mislim da su to dobre ┼żelje, ali ─Źinjenica je da osim spomenutih inicijativa, koje lebde negdje izme─Ĺu neba i zemlje, ne postoji neka posebna ┼żelja za integracijama mimo Europske unije i NATO saveza.

Sve su to nekakve zamjenske mogu─çnosti koje ja ne vidim kao osobito perspektivne. Kada bismo u┼íli u povijest ideje o balkanskim federacijama, vidjeli bismo da je to uvijek na neki na─Źin bila inicijativa lijevih pokreta kao odgovor na nestabilnost u ovom dijelu svijeta. Takvi poku┼íaji uglavnom su zavr┼íavali vrlo lo┼íe. Ja se ne bih previ┼íe zanosio nekim novim mogu─çnostima balkanskog federiranja. Mislim da jedino postoji put europskih integracija i samo on mo┼że odgovarati stvarnim interesima zemalja u ovom dijelu svijeta.

VODITELJ Omer Karabeg: Vratimo se u povijest. Tko je za─Źetnik ideje o Balkanskoj konfederaciji. Kako je ona nastala?

Vladan Jovanovi─ç: U osnovi svih ideja o balkanskoj ili ju┼żnoslovenskoj federaciji bili su nada u slobodniji gospodarski razvoj, uvjerenje da ─çe pomo─çu takve zajednice svi nacionalni problemi biti rije┼íeni jer ─çe unutar ┼íire zajednice postali irelevantni, kao i ┼żelja za osloba─Ĺanjem od politi─Źkog utjecaja velikih sila. Ju┼żnoslovenska ideja se razvijala od sredine 19. stolje─ça usporedo s ja─Źanjem gra─Ĺanske klase i bazirala se na etni─Źkoj srodnosti i povijesnoj povezanosti balkanskih naroda. Nositelji te ideje bili su uglavnom mla─Ĺi ljudi, obrazovani na vode─çim europskim sveu─Źili┼ítima, dakle, intelektualna avangarda koja je donosila demokratske i liberalne ideje.

Taj ┼íkolovani svijet se vra─ça u malu i siroma┼ínu Srbiju, koja je bila agrarno, zatvoreno i patrijarhalno dru┼ítvo, i poku┼íava ukazati na nu┼żnost prirodnog povezivanja srodnih naroda i dr┼żava koji dijele sli─Źnu tradiciju i kulturu. Dakle, prema na─Źinu preno┼íenja te ideje mo┼że se re─çi da je ona elitisti─Źka, pa je te┼że dopirala do agrarnog i nedovoljno pismenog stanovni┼ítva, bilo da se radilo o Austrougarskoj ili Srbiji.

Mihajlo Polit-Desan─Źi─ç je predlagao ┼ívicarski model konfederacije jer je smatrao da ─çe se time ─Źitav prostor Balkana civilizirati. Njegova vizija bila je savez dr┼żava Ju┼żnih Slavena, Rumunjske i Gr─Źke. Zanimljivo je da je i bugarski emigrant Ljuben Karavelov smatrao da je ┼ávicarska idealan model po kome bi se balkanske dr┼żave mogle urediti i povezati. Ideja federacije ju┼żnoslavenskih naroda je u osnovi pacifisti─Źka. Svetozar Markovi─ç je u federalizmu video alternativu dr┼żavnoj ideologiji zasnovanoj na na takozvanom povijesnom pravu.

On se zalagao za Srpsku federaciju – sastavljenu od Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine – koja bi bila u konfederalnom odnosu sa Bugarskom. Njegov federalizam je u osnovi prosvjetiteljski, jer isklju─Źuje asimilaciju naroda i vjersku netrpeljivost. Vladimir Jovanovi─ç je predlagao Balkanski savez koji bi predstavljao “jak europski bedem”. Malo manje tog balkanskog entuzijazma bilo je kod Dragi┼íe Lap─Źevi─ça koji je zagovarao carinsku uniju na Balkanu, protive─çi se istovremeno militarizaciji Srbije.

VODITELJ Omer Karabeg: Za┼íto je ideja balkanskog ujedinjavnja bila bliska ljevi─Źarima?

Ivo Banac: Ne bih rekao da je bila isklju─Źivo ljevi─Źarska. Pala je ona na pamet i raznim drugim politi─Źkim ─Źimbenicima, ali u kontekstu nekog poraza. U emigraciji se i veliki Lajos Kossuth sjetio da bi bilo mo┼żda dobro napraviti jednu Dunavsku konfederaciju, ┼íto je bilo suprotno onom ┼íto je radio u vrijeme ma─Ĺarske revolucije iz 1848. i 1849. godine.

Mogao bih se sjetiti jo┼í mnogih drugih sli─Źnih primjera. Vrlo je zanimljivo da su u prvoj Jugoslavije i neki predstavnici desnice predlagali federalno ure─Ĺenje. Recimo, Hrvatska pu─Źka stranka, drugim rije─Źima katoli─Źka stranka, u ustavnim debatama 1921. godine zagovarala je ne┼íto druk─Źije ure─Ĺenu federaciju, gdje bi Bosna i Hercegovina bila vezana uz Dalmaciju.

Radilo se, razumije se, o druk─Źijem udru┼żivanju koje je bilo sukladno interesima onih koji su to zastupali. Nije to isklju─Źivo lijeva ideja, ali dobrim dijelom je bila u rukama raznih lijevih, posebno socialdemokratskih iu 20. stolje─çu komunisti─Źkih pokreta. Ne smijemo zaboraviti da je ideja balkanske federacije ne┼íto ┼íto je do┼ílo do izra┼żaja nakon ruske revolucije.

To je bio projekt Tre─çe internacionale. Znamo tako─Ĺer da je nakon Drugog svjetskog rata Tito forsirao jednu vrstu balkanske federacije, a Staljin ne┼íto druk─Źiju. Imamo razne modele, ali ni┼íta od toga nije ostvareno, ako izuzmemo slu─Źaj Jugoslavije, koja nije nastala na osnovi balkanskog federiranje, nego na osnovi slavizma ili jugoslavizma. To je bila jedina federacija koja je bila povijesno ostvarena, ali, naravno, s rezultatima koji su nam poznati i za prve i za druge Jugoslavije.

VODITELJ Omer Karabeg: Za┼íto je Komunisti─Źkoj internacionali-Kominterni odgovaralo da balkanski narodi stvore jedinstvenu dr┼żavu?

Vladan Jovanovi─ç: Sve do sredine tridesetih godina Kominterna je te┼żila razbijanju Jugoslavije i stvaranju bolj┼íevi─Źke balkanske federacije republikanskog tipa. Potom je odustala od razbijanja Jugoslavije, a Georgi Dimitrov je to pravdao time ┼íto bi njeno cijepanje moglo koristiti isklju─Źivo fa┼íisti─Źkim re┼żimima kojima je Jugoslavija bila okru┼żena. Umjesto toga, on je predlagao njezinu federalizaciju. Kominterna je, zapavo, bila podre─Ĺena vanjskopoliti─Źkim interesima Sovjetskog saveza koji su itekako varirali.


Ivo Banac: Jedan od razloga ┼íto je Kominterna podr┼żavala ujedinjavanje balkanskih naroda bilo je ┼íirenje sovjetskog modela federacije. Ne smijemo zaboraviti da je Okobarska revolucija stvorila jednu dosta kompleksnu federalnu dr┼żavu, koja se kao takva etablirala 1922. godine, i na tom temelju se radilo na uspostavljanju federalnih struktura i drugdje. Jedan teren je bio i Balkan, ali bilo je sli─Źnih prijedloga i za druge dijelove isto─Źne Europe, pa i za neke dijelove Dalekog istoka. Drugim rije─Źima, federalizam je ne┼íto ┼íto je bilo inherentno lenjinizmu kao pokretu, to je bio model za rje┼íavanje nacionalnih pitanja.

VODITELJ Omer Karabeg: Da li je ideja o stvaranju balkanske konfederacije nastala iz potrebe da se na neki na─Źin rije┼íiti problem nacionalno izmije┼íanog Balkana. Dok su balkanski narodi ┼żivjeli u velikim carevinama i nisu imali svoje dr┼żave, manje je bilo me─Ĺusobnih ratova. ─îini mi se da su velike nacionalne tenzije po─Źele onda kada su balkanski narodi dobili svoje dr┼żave. Mo┼żda su zagovornici ideje o balkanskoj konfederaciji mislili da ─çe stvaranjem zajedni─Źke dr┼żave, u kojoj bi svi bili ravnopravni, izbje─çi ratove.

Vladan Jovanovi─ç: Kao ┼íto sam spomenuo, jedna od osnovnih ideja zagovornika ju┼żnoslovenskih saveza bila je vjera da ─çe takve tvorevine biti pre─Źica za rje┼íavanje nacionalnih pitanja, kao ┼íto su, na primjer, albansko i makedonsko. Na makedonsko pitanje se gledalo kao na dio ┼íireg balkanskog saveza ─Źak i u izvornom programu VMRO. Jovan Cviji─ç, koji je sav svoj znanstveni autoritet podredio dr┼żavnoj politici crtaju─çi na Pa┼íi─çev nagovor granice od Klagenfurta do Segedina, nije imao odgovor na pitanje – kako bezbolno stvoriti “ju┼żnoslavensku civilizaciju”. Nakon ┼íto je kralj Aleksandar proglasio diktaturu rasplamsale su se ideje tada┼ínjih politi─Źara o preure─Ĺenju dr┼żave.

Ivo Banac: Nakon stjecanja neovisnosti ili visoke autonomije unutar Osmanskog carstva u nizu isto─Źnobakanskih dr┼żava do izra┼żaja su do┼íli mali balkanski imperijalizma. Oni su postali posebno krvolo─Źni u balkanskim ratovima, pa se tra┼żio na─Źin da se suspregne ta destruktivna volja malih balkanskih imperijalizam. Za socijaldemokrate to je bila neka vrsta federalnog sustava koji bi to zatomio i koji bi, zapravo, sprije─Źio daljnje ┼íirenje sukoba koji, naravno, nisu bili gotovi ni nakon Drugog balkanskog rata.

VODITELJ Omer Karabeg: Kako se danas u Srbiji gleda na ideje o balkanskim asocijacijama?

Vladan Jovanovi─ç: Dana┼ínji pogledi gra─Ĺana Srbije na eventualnu balkansku asocijaciju se te┼íko mogu doku─Źiti. Izborna volja malo toga ka┼że, a ankete znaju da odvedu na pogre┼ínu stranu. Rezultati jednog istra┼żivanja od prije dvije godine, u kome sam i sam sudjelovao, ukazuju na “umor” ljudi od velikih nacionalnih ideja i njihovu okrenutost sredinama u kojima ┼żive. Sa druge strane, gotovo ─Źetvrtina ispitanika smatra da granice Srbije treba da budu zapadno od Drine, pri ─Źemu su ve─çina ispitanika bili studenti i urbana populacija. Kada se radi o percepciji najbli┼żih, “prijateljskih” nacija, najve─çi broj se, shodno atmosferi iz 90-ih, izjasnio za Rusiju i Gr─Źku. Bez obzira na iznenadnu programsku transformaciju sada┼ínjih vladaju─çih stranaka u Srbiji, mislim da se nacionalizam i ksenofobija ovdje jo┼í uvijek nisu potpuno ugasili.

VODITELJ Omer Karabeg: Da li u Hrvatskoj i danas postoji ┼żestok otpor stvaranju balkanskih asocijacija. Recimo, nedavno je predsjednik zagreba─Źkog HDZ-a Andrija Mikuli─ç rekao da bi svaki poziv za obnovu Jugoslavije trebalo smatrati kaznenim djelom.

Ivo Banac: Nisam ─Źuo za tu izjavu, ali mislim da entuzijazam za obnovu jugoslavenske dr┼żave doista nije nekakav politi─Źki ─Źimbenik u Hrvatskoj. ┼áto vi┼íe, rekao bih da je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju njena komunikacija s isto─Źnim dijelom balkanskog poluotoka na neki na─Źin zaprije─Źena, bez obzira na neke slu┼żbene inicijative dr┼żavnog vrha. Mislim da je Hrvatska u ovom trenutku prili─Źno samozadovoljna ─Źinjenicom da ne mora razmi┼íljati o ostatku balkanskog poluotoka ┼íto, po mom mi┼íljenju, nije najbolji na─Źin pozicioniranja, jer Hrvatska ima itekako va┼żnu ulogu u ovom dijelu svijeta i mislim da bi njeno aktiviranje, dakako u jednom pozitivnom smislu, bilo vrlo korisno.

VODITELJ Omer Karabeg: ─îini se da Europska unija dosta blagonaklono gleda na svaku vrstu povezivanja balkanskih dr┼żava. Recimo, u Bruxellesu su bile pozitivne reakcije na ideju crnogorskog ministra vanjskih poslova Igora Luk┼íi─ça o stvaranju balkanske ┼íestorke. Kako to tuma─Źite?

Vladan Jovanovi─ç: Nemam dovoljno ─Źinjenica da bih to komentirao i pravio nekakve povijesne analogije. Ipak, pada mi na pamet Churchillova ideja iz 1940. o stvaranju Balkansko-podunavske konfederacije koja je trebalo da bude dio antisovjetskog bloka, ali je ta ideja propala po silasku Crvene armije na Balkan. Ne bih volio da budemo bilo kakav “┼ítit” niti “sanitarni kordon”, a stvaranje eventualnog bloka bi moralo biti zasnovano isklju─Źivo na potrebama samih ─Źlanica, ma kako one trenutno bile ekonomski slabe.

Ivo Banac: Mo┼żda ─çe ovo ┼íto ─çu sada re─çi zvu─Źati cini─Źno, ali moram to re─çi – sve ┼íto umanjuje ulogu Europske unije u ovom dijelu svijeta u Bruxellesu je dobrodo┼ílo. Umjesto da stvari rje┼íavaju konkretnim prijedlozima, oni misle da je najbolje pustiti da neke poluinicijative, koje dolaze iz ovog dijela svijeta, zauzmu prostor europske odgovornosti.

VODITELJ Omer Karabeg: Danas je u svijetu dosta ra┼íireno stvaranje regionalnih blokova. Toga, ─Źini mi se, najvi┼íe imamo u Latinskoj Americi. Da li bi i balkansko povezivanje, umjesto da ide u pravcu stvaranja nekih dr┼żavnih asocijacija, trebao i─çi u tom pravcu?

Vladan Jovanovi─ç: Regionalni blokovi se uglavnom prave iz ekonomskih ili vojno-strate┼íkih razloga. U na┼íoj povijesti vojni faktor je bio upleten u gotovo sve prijelomne doga─Ĺaje, od svibanjskog prevrata u Srbiji 1903. godine, pa do razbijanja Jugoslavije. Mislim da su regionalni blokovi zasnovani na gospodarskom interesu dobro rje┼íenje, ali ne znam u kojoj mjeri korespondiraju sa teku─çim procesima eurointegracija.

Ivo Banac: Mislim da to nije realno za ovaj dio svijeta. Situacija u Latinskoj Americi je ne┼íto druk─Źija. Tu doista postoje politi─Źki programi koji idu za integriranjem Latinske Amerike. Oni potje─Źu od raznih lijevih re┼żima u tom dijelu svijeta. Takvi projekti su zapravo dio svojevrsne samoemancipacije Latinske Amerike. Ali takvo ┼íto je te┼íko primjenjivo na Balkanu. Mislim da ovdje postoje duboke razlike i te┼íko je na─çi neku zajedni─Źku crtu koja bi razli─Źite interese mogla pomiriti, osim ako cijelu stvar ne ostavimo na razini koju predla┼że gospodin Luk┼íi─ç.

Mo┼żda je mogu─ça neka vrsta zajedni─Źke policije, poput nekakvog regionalnog Interpola, koja bi se bavila stanovitim pitanjima kriminaliteta, korupcije i tako dalje. Bojim se da vi┼íe od toga nije realno, jer mi ne smijemo zaobilaziti ono ┼íto sam na samom po─Źetku spomenuo. Recimo, jedan od prijedloga koji izlazi iz ovog Luk┼íi─çevog nonpapera je da se do kraja liberalizira vizni re┼żim, odnosno pitanje prelaska granica. Kako ─çete to napraviti, ako ne rije┼íite pitnje Kosova? Tako da treba i─çi korak po korak.

VODITELJ Omer Karabeg: Gospodine Jovanovi─çu, mislite li i vi da su ove duboke nacionalne i povijesne razlike, koje postoje izme─Ĺu balkanskih dr┼żava, velika prepreka bilo kakavom povezivanju i integriranju na Balkanu?

Vladan Jovanovi─ç: Mislim da ne bile prepreka, kada ne bismo imali ovakve vladaju─çe elite. Bez namjere da idealizujem li─Źnosti koje su svojevremeno zagovarale ideju jugoslavenstva i koje su zapravo sudjelovale u kreiranju zajedni─Źke dr┼żave, moram primijetiti da je intelektualni i moralni profil kadrova koji su rasturali Jugoslaviju, a koji su sticajem okolnosti i danas na vlasti, u najmanju ruku problemati─Źan. Dovoljno se sjetiti tko je tijekom devedesetih vladao u Srbiji i kako je vladao. Sjetimo se samo njihovih nadrealnih projekata poput saveza s Bjelorusijom. Dakle, iako je suradnja mogu─ça, iako se kulturni mostovi mogu lako obnoviti, ja mislim da sada┼ínja vladaju─ça garnitura u Srbiji nije u stanju to u─Źiniti, ─Źak i da ho─çe, jer za to nema kredibilitet.

VODITELJ Omer Karabeg: Da li je ideja o stvaranju Balkanske konfederacije definitivno povijesni mrtva?

Ivo Banac: Nikad ni┼íta nije do kraja mrtvo, ali mi govorimo o sada┼ínjim okolnostima u svim zemljama regije. To bi eventualno moglo dogoditi, kada bi ovaj dio svijeta vodili bo┼żji an─Ĺeli. Dakle, kada se takvo ┼íto dogodi, bit ─çe i takvo ┼íto mogu─çe. U me─Ĺuvremenu moramo gledati kakva je situaciju u funkcioniraju─çoj konfederaciji, a to je Europska unija, koja trenutno nije u ba┼í najboljem zdravstvenom stanju. Prema tomu, stanovita rje┼íenja oko regionalnih subgrupiranja u ovom dijelu svijeta u mnogo ─Źemu ─çe ovisiti o tome kako se europska drama rasplete. Te┼íko je predvidjeti ┼íto ─çe biti u budu─çnosti, ali ja ne bih ni┼íta unaprijed eliminirao i uvijek moramo paziti na konkretnu situaciju.

Vladan Jovanovi─ç: Ideje te┼íko umiru, ali ne bih mogao predvidjeti ┼íto ─çe se de┼íavati u budu─çnosti. Mnogo toga ovisi i od situacije u samoj Europskoj uniji. Neka novija sociolo┼íka istra┼żivanja pokazuju da je u dr┼żavama, koje se trenutno bore za ulazak u Europsku uniju, takozvana jugonostalgija prestala biti samo kulturni fenomen.
 
 
(slobodnaevropa.org/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=15685"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: Novi Svjetski Poredak · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,