RUŠI EKONOMIJU I ODNOSI LJUDSKE ŽIVOTE: Evo kako šećer uništava svijet u kojem živimo

Novo istraživanje švicarske banke Credit Suisse otkriva ulogu šećera i zaslađivača u aktualnim zdravstvenim pitanjima o šećernoj bolesti i pretilosti, i kako način života i prehrane utječe na naš život u cjelini.

Rezultat prekomjerne konzumacije šećera vidljiv je na strukovima milijuna ljudi diljem svijeta, no iz Credit Suissea odradili su odličan posao prikazavši koliko nam je taj problem zapravo izmakao kontroli, piše Business Insider.

Oko 400 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od šećerne bolesti drugog tipa, a od šećerne bolesti općenito godišnje umre 4,8 milijuna ljudi. Svjetsko zdravstvo na taj rastući problem troši 470 milijardi dolara, što je preko deset posto ukupnih svjetskih zdravstvenih troškova.

Do 2020. godine broj oboljelih mogao bi doseći 500 milijuna, a na liječenje i suzbijanje bolesti trošit će se i do 700 milijardi dolara.

Konzumacija šećera počela se mijenjati u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća, kad je porasla zabrinutost zbog srčanih bolesti za koje su okrivljene masnoće. Iz tog su se razloga hrani počele dodavati velike količine šećera kako bi ona imala bolji okus. Gotovo sve što danas pronalazimo na policama trgovina zasićeno je šećerom što ga čini ogromnim dijelom (17 posto) naše ukupne prehrane.

Tko troši najviše šećera?

Izračunato je kako prosječna osoba dnevno u svoj organizam unese 17 čajnih žličica šećera, otprilike 45% posto više nego prije 30 godina. Američka udruga koja brine o zdravlju srca preporučuje devet žličica dnevno za muškarce, a šest za žene.

Ono što nas ne čudi previše jest činjenica da je vodeći potrošač šećera u svijetu upravo SAD sa 40 čajnih žličica šećera po osobi na dnevnoj bazi. Iz tog je razloga 35 posto američke djece pretilo, a deset posto Amerikanaca boluje od šećerne bolesti drugog tipa.

Za SAD-om ne zaostaju mnogo ni Brazil, Argentina, Meksiko i Australija s 35 do 38 čajnih žličica šećera dnevno.

Zaslađena pića najveći su problem

Oko 43% posto šećera u našoj prehrani dolazi iz zaslađenih napitaka s kojima je usko povezana upravo šećerna bolest drugog tipa. Jedna limenka nekog soka sadrži oko osam čajnih žličica šećera, što je već preko 90 posto preporučene dnevne doze za prosječnog muškarca.

U zadnje se vrijeme mnogo ulaže u osvještavanje čovječanstva o ovom rastućem problemu u svijetu, no ta akcija ne dopire jednako do svih; mnogo ovisi o činjenicama kao što su mjesto na kojem živi, razina obrazovanja, prihodi i slično. Credit Suisse predlaže uvođenje većih poreza kako bi se iz tog fonda financirala medicinska sredstva za borbu protiv šećerne bolesti i prekomjernu konzumaciju šećera, a tvrde i kako svjetske vlade više ne mogu ignorirati socioekonomske posljedice te pojave modernog doba.

Nakon što se pokazalo kako je veći porez uzrokovao neke promjene u duhanskoj industriji, iz Credit Suissea tvrde da bismo tako nešto mogli uskoro očekivati i u šećernoj industriji.

Top 10 svjetski najdeblje nacije (Svjetska zdravstvena organizacija WHO)

10. Mađarska (Stopa pretilosti 18,8%)

9. Njemačka (Stopa pretilosti 20,2%)

8. Kanada (Stopa pretilosti 22%)

7. Norveška (Stopa pretilosti 22,4%)

6. Slovačka (Stopa pretilosti 23%)

5. UAE (Stopa pretilosti 23%)

4. Češka Republika (Stopa pretilosti 24,2%)

3. Australija (Stopa pretilosti 24,6%)

2. Novi Zeland (Stopa pretilosti 26,5%)

1. Sjedinjene Američke Države (33,8% Stopa pretilosti)

 

 
(index.hr/uredio:nsp)