Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » SVE VE─ćI JAZ: Ljudima je Prekipjelo !

SVE VE─ćI JAZ: Ljudima je Prekipjelo !

bogati-siromasni-sad“Posljednji put je jaz izme─Ĺu bogatih i siroma┼ínih bio ovoliko dubok prije sto godina”, kazao je za “Der Spiegel” rekao je ameri─Źki ekonomist Robert Reich. Razgovor s Robertom Reichom vodili Thomas Schulz und Gregor Peter Schmitz

Gospodine Reich, cijeli svijet s nevjericom promatra ┼íto se doga─Ĺa u Washingtonu. Prestanak rada ameri─Źke vlade i du┼żni─Źka kriza. Da li je ovo neugodni d├ęj├á – vu?
Da, 1995. sam to isto do┼żivio dok sam bio ministar rada u Clintonovoj vladi. Bilo je zastra┼íuju─çe. Morao sam na prinudni nepla─çeni odmor poslati 15.000 dr┼żavnih slu┼żbenika. I sve to zbog desni─Źarskih radikala.

Od tada se politi─Źka kultura u SAD dodatno radikalizirala.
Tea Party je u svakom slu─Źaju daleko ekstremnija od onoga ┼íto smo imali prije. Mnogi od njih preziru dr┼żavu i ┼żele joj oduzeti svaku politi─Źku i ekonomsku mo─ç. Oni nisu do┼íli u Washington da bi njime vladali, ve─ç da bi ga uni┼ítili.

Prestanak rada vlade nanosi ┼ítetu cijeloj zemlji, posljedice po financijska tr┼żi┼íta i jo┼í uvijek krhku ekonomiju su nepredvidljive.
Sa ucjenjiva─Źima nema pregovaranja! Umjesto da se pridr┼żavaju redovitog politi─Źkog procesa, republikanci prosto ka┼żu: “Uzimamo cijeli dr┼żavni aparat za taoca.”

Me─Ĺutim, republikanci ponovno okrivljuju predsjednika. Ho─çe li Barack Obama na kraju iza─çi kao pobjednik?
Bi─çe veoma te┼íko. Mnogi republikanski zastupnici u┼żivaju veliku potporu u svojim izbornim jedinicama, a uz to ih financijski podr┼żavaju neki od najbogatijih ljudi u Americi, koji im osiguravaju sredstva za ovu borbu. To ┼íto smo dozvolili da bogata┼íka elita ula┼że novac u neograni─Źenim koli─Źinama u izborne kampanje, dovelo je do toga da smo danas industrijska zemlja s najve─çom nejednako┼í─çu.

To je tema va┼íeg novog dokumentarca Nejednakost za sve (http://www.youtube.com/watch?v=9REdcxfie3M). U njemu ilustrirate mra─Źnu sliku Amerike kao duboko podijeljene zemlje i upozoravate na dramati─Źne posljedice takvog razvoja doga─Ĺaja po ekonomiju. Da li je zaista toliko lo┼íe?
Ekonomski jaz je rijetko kada bio toliko dubok . Prosje─Źni godi┼ínji dohodak 1978. u SAD iznosio je 48.078 dolara, a najbogatiji 1% stanovni┼ítva zara─Ĺivao je 390.000 dolara. Danas radnik zara─Ĺuje 33.000 , a najbogatiji 1% stanovni┼ítva zara─Ĺuje 1,1 milijun dolara godi┼ínje. ─îetiri stotine najbogatijih Amerikanaca posjeduje imovinu ve─çu od ukupne imovine 150 milijuna najsiroma┼ínijih gra─Ĺana Amerike.

Postati bogat oduvijek je bio neizostavni dio “ameri─Źkog sna”. Ranije su se milijuna┼íima ljudi divili.
To je bio slu─Źaj sve dok je postojala socijalna mobilnost. Bili smo ponosni ┼íto na┼ía zemlja pru┼ża ve─çe mogu─çnosti od feudalnog sustava u Britaniji sa njenim vojvodama i prin─Źevima. Me─Ĺutim, danas je socijalna mobilnost u Britaniji ve─ça nego u Americi. Posljednji put je jaz izme─Ĺu bogatih i siroma┼ínih bio ovoliko dubok prije sto godina, u vrijeme naftnih baruna.

Ovaj jaz nije nastao preko noći , već se produbljivao desetljećima. Zašto nitko nije pokušao zaustaviti ovaj trend?
Ve─çini Amerikanaca je po┼ílo za rukom razviti strategije koje su im pomogle da zadr┼że svoj ÔÇőÔÇősocijalni status. Prvo su ┼żene u┼íle na tr┼żi┼íte rada kako bi donijele drugu pla─çu u ku─çu, onda se svi radili du┼że i na kraju su se po─Źeli┬á zadu┼żivati. Time je prosje─Źno ku─çanstvo samo odlagalo trenutak istine. Sada su prestali vjerovati u bajke.

bogatas-siromahNa ┼íto to─Źno mislite?
Na tvrdnju da ─çemo svi imati koristi ako dopustimo bogatima da postanu jo┼í bogatiji, jer ─çe u tom slu─Źaju blagostanje doprijeti i do ni┼żih slojeva.

Rije─Źima Johna F. Kennedyja: “Plima podi┼że sve ─Źamce”.
Lijepa izreka, ali ─Źista la┼ż. Ovome treba pridodati i ostale neistine: ni┼żi porezi na dobit korporacija stvaraju vi┼íe radnih mjesta, smanjivanje poreza na kapitalnu dobit super bogatih rezultira ve─çim investicijama. Zato Warren Buffet pla─ça ni┼żi porez od svoje tajnice.

Oni s najvišim dohotkom snose najveći porezni teret. Kada bogati više troše, profitira ekonomija.
Ali oni ne mogu toliko tro┼íiti. Jedan super bogata┼í, koji govori u na┼íem filmu, iskusno primje─çuje: “Iako sam milijarder, mogu spavati samo na jednom jastuku”. U stvari, ekonomija ovisi od srednje klase i ljudi s niskim dohocima. Ukoliko ne osna┼żimo ove srednje slojeve dru┼ítva, ┼żivjet ─çemo sve gore.

Kao protumjeru predla┼żete pove─çanje poreza na najvi┼íe dohotke. O tome se trenutno razgovara i u Njema─Źkoj. U─Źinak takve odluke je u najboljem slu─Źaju neizvjestan i opasan po ekonomiju.
To je mit. Nije to─Źno da ve─çi porezi vode do manje potra┼żnje i gu┼íe ekonomski rast. U prva tri desetlje─ça poslije Drugog svjetskog rata, stopa najvi┼íeg poreza na dohodak bila je preko 70%. U tom razdoblju smo imali veliki ekonomski rast, jer smo ulagali u infrastrukturu i obrazovanje. Danas stopa ovog poreza iznosi 22% posto, dohoci onih koji prosje─Źno zara─Ĺuju su u stalnom padu, a porezna optere─çenja za srednju klasu iz godine u godinu sve vi┼íe rastu .

Zna─Źi , prosje─Źan Amerikanac je svjestan situacije u zemlji. Pa za┼íto onda nitko ne prosvjeduje?
Bilo je prosvjeda . Occupy pokret …

… nikada nije postao masovni pokret kao Tea Party, niti je imao veliku politi─Źku snagu. Da li je ameri─Źka ljevica izgubila borbeni duh?
Occupy pokretu je prije svega nedostajao novac. Tea Party je s druge strane, zahvaljuju─çi njezinim bogatim sponzorima i financijskim sredstvima, uspjela izgraditi politi─Źku organizaciju. Ali to─Źno je da postoji fatalizam. To je cilj desnice u Americi – da javnost postane do te mjere cini─Źna da vi┼íe nitko ne ┼żeli da se za bilo ┼íta anga┼żira.

ekonomski-rastIzgleda da ta taktika funkcionira.
Ne vi┼íe. Do dru┼ítvenih promjena je dolazilo uvijek kada je jaz izme─Ĺu ideala i stvarnosti bio prevelik.

Da li je cilj vašeg filma ubrzati ovu promjenu?
Mislim da nisam toliko va┼żan. Ali pogledajte, visok sam samo metar i pedeset. U djetinjstvu su me zbog toga ─Źesto ┼íikanirali. To je jedan od razloga za┼íto ─Źitavog ┼żivota govorim u ime malih i slabih. Mo┼żda ─çe film odigrati ulogu katalizatora za ne┼íto ve─çe, za ne┼íto ┼íto se ve─ç uskome┼íalo ispod povr┼íine. U izbornoj utrci za gradona─Źelnika New York-a centralno pitanje je porast nejednakosti.

Kandidat demokrata, Bill de Blasio, obe─çao je da ─çe pove─çati poreze za bogate. Tako prikupljenim novcem on namjerava unaprijediti kvalitetu obrazovanja u dr┼żavnim ┼íkolama.
Po svemu sude─çi izgleda da ─çe di Blasio upravo s takvim programom pobijediti u financijskom centru svijeta. Raspolo┼żenje u zemlji se mijenja, ljudima je prekipjelo .

To ne zna─Źi da ─çe do─çi do promjena u politici. Neposredno poslije financijske krize nezadovoljstvo Wall Street-om je bilo ogromno, ali su konkretni koraci izostali.
Obama je prokockao veliku ┼íansu. Mogao je progurati sveobuhvatnu reformu financijskog sektora , ili da barem ponovo uvede Glass – Steagall zakon, koji predvi─Ĺa odvajanje investicijskih od komercijalnih banaka.

bogat-siromasanZašto Obami to nije pošlo za rukom?
U njegovoj vladi je bilo previ┼íe onih koji su bili bliski Wall Streetu. Mnogi iz njegovog tima su radili tamo ili su se kasnije zaposlili u financijskoj industriji. A budimo iskreni – Wall Street nema sluha za potrebe prosje─Źnog Amerikanca.

Wall Street ve─ç dugo nije vode─ça industrija u Americi. Tehnolo┼íka industrija okupljena oko kompanija Google, Apple i Facebook samo ┼íto nije postala najve─ça ekonomska snaga u zemlji, kada ─çe od politi─Źara dobiti odrije┼íene ruke, ba┼í kao nekada bankari.
Nisam siguran da li je to dobro, a osobito ako obratimo pa┼żnju na to koliko su radnih mjesta oni otvorili i gdje se slivaju njihovi profiti. Netko mo┼że pomisli da stroj za pravljenje novca poput Apple-a zapo┼íljava stotine tisu─ça radnika, a u stvari je rije─Ź o nekih 50.000. Ne svi─Ĺa mi se ni ono ┼íto Microsoft radi.

Objasnite.
Microsoft je ogromne sume novca prebacio na ra─Źune u inozemstvu, kako bi izbjegao pla─çanje poreza u SAD. Tim novcem su nedavno kupili kompaniju Nokia. Takvi potezi na poma┼żu obiteljima iz srednje klase, ve─ç dodatno uve─çavaju nejednakost.

Ali zar nije odre─Ĺeni stupanj nejednakosti cijena koju moramo platiti za inovacije? Izgledi da se obogatite poti─Źu kreativnost i poduzetni─Źki rizik.
Da, malo nejednakosti vodi ka napretku. Ali postoje granice. Da li je menad┼żeru potrebno 20 milijuna dolara godi┼ínje da bi bio inovativan? Mislim da bi mu i 10 milijuna bilo dovoljno. Ne vjerujem da su Mark Zuckerberg (Facebook ) i Hasso Plattner (SAP) osnovali svoje tvrtke samo da bi zaradili novac.

U usporedbi s onim ┼íto se danas doga─Ĺa, godine kada je Clinton bio predsjednik izgledaju gotovo nestvarno. Ekonomija je rasla, prora─Źun je bio uravnote┼żen. Unato─Ź tome, po isteku prvog Clintonovog mandata ste dali otkaz. Da li se kajete?
Bio sam frustriran. Iako je ekonomiji i┼ílo prili─Źno dobro, nismo mogli preokrenuti trend porasta nejednakosti izme─Ĺu dohodaka.

Mnogi o─Źekuju da ─çe Hillary Clinton pobijediti na sljede─çim predsjedni─Źkim izborima. Mo┼że li ona da zakrpi jaz u ameri─Źkom du┼ítvu?
Mo┼żda . Blisko smo sura─Ĺivali u pro┼ílosti.

Više od toga. Pa i izlazili ste jedno vrijeme.
Bio je to samo jedan sastanak , dok smo jo┼í bili studenti na Yaleu. To sam ve─ç bio gotovo zaboravio, kada me je prije par godina na to podsjetio jedan novinar. Ali sada ozbiljno. Doista je po┼ítujem. Ali ona je svjesna da predsjednik ne mo┼że sve sam rije┼íiti.

Zašto?
Amerika nema politi─Źku ki─Źmu. Jedan od najve─çih problema u SAD je taj ┼íto u na┼íoj politici sindikati vi┼íe ne igraju veliku ulogu. Samo 11% na┼íih radnika je sindikalno organizirano. Umjesto toga imamo partije koje su samo strojevi za prikupljanje novca, dok se nositelji politi─Źkih funkcija prodaju onome tko najvi┼íe nudi.
 

 
(pescanik, youtube.com/uredio: nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,