Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » MASOVNI MEDIJI I VLADA su Negirali Depresiju 1933, to isto rade i Danas

MASOVNI MEDIJI I VLADA su Negirali Depresiju 1933, to isto rade i Danas

Velika-Depresija-1933-radnici┼áto se vi┼íe stvari mijenjaju, to vi┼íe ostaju iste. Velika Depresija je zapo─Źela u 1929., ali kao ┼íto ─çete vidjeti u nastavku, tek 1933. Associated Press je jo┼í uvijek pumpao puno vijesti s optimisti─Źnim gospodarskim naslovima i mnogi Amerikanci jo┼í uvijek nisu vjerovali da su zapravo bili u depresiji.

I naravno da se danas suo─Źavaju ljudi po ─Źitavom svijetu sa vrlo sli─Źnom stvari. Sjedinjene Dr┼żave su u najgorem financijskom stanju ikada, njihova gospodarska infrastruktura je sustavno izgorjela, a siroma┼ítvo je apsolutno eksplodiralo.

Od pada burze 2008, FED je mahnito tiskao novac, a savezna vlada je ostvarila bilijune dolara deficita u o─Źajni─Źkom poku┼íaju da stabilizira stvari, ali u tom procesu oni su napravili na┼íe dugoro─Źne ekonomske probleme daleko gorima.

Bilo bi teško opisati koliko je strašna situacija, a ipak nas mainstream mediji i dalje uvjeravaju da je sve sasvim u redu i da su sretni dani opet ovdje.

Kao ┼íto smo ve─ç napomenuli, da su mainstream mediji rade to─Źno istu stvar kao i u danima Velike depresije.

Navest ─çemo stvarne naslove Associated Press-a iz 1933 godine …

” Odlu─Źna Pauza od Panike Prikazana u poslovnim brojkama “

” Tr┼żi┼íte leti na nove visine “

” Ovi zakon o gospodarstvu ozna─Źava kraj depresije “

A sljede─çi ─Źlanak je otkri─çe iz 1933 napravljenog od strane Linde Goin …

Pregledavao sam stare novine neki dan, i otkrio ispunjenu stranicu s vijestima o burzi i bankama u listu Daily Capital News iz grada Jefferson, Missouri. Datum je 15. o┼żujka 1933, duboko u Velikoj depresiji, a vijest je bila slavljeni─Źka sa naslovom, “Doba Straha je Progla┼íeno Zavr┼íenim.”

Klasi─Źna pjesma pod nazivom “Happy Days Are Here Again” iz ere depresije se pjevala na nacionalnoj konvenciji Demokratske stranke u 1932 i predstavljena od strane demokrata jo┼í mnogo godina nakon toga. Slijedi izvadak iz Wikipedije o toj pjesmi …

Danas, pjesma se vjerojatno najbolje pamti kao pjesma za predsjedni─Źku kampanju Franklin Delano Roosevelt-a 1932. godine. Prema magazinu Time, je dobio istaknuto da je pjesma progla┼íena nakon spontane odluke Rooseveltovog savjetnika┬á “neslu┼żbenom pjesmom u godinama koje dolaze”.

Postoji samo jedan veliki problem.

Izbor Roosevelt-a nije okon─Źao depresiju. Godina gorke ekonomske patnje i pje┼í─Źanih olujasu jo┼í uvijek ispred nas. Velika depresija se nastavila sve do po─Źetka Drugog svjetskog rata, i te ratne godine svakako nisu bile piknik za prosje─Źne ljude.

Ali barem vesele naslovi novina mogu ljude potaknuti da se osje─çaju bolje, zar ne?

To je ono što neki vjeruju.

Drugi vjeruju da je davanje ljudima la┼żne nade vrlo okrutno i da postavlja ljude za neuspjeh.

Slijede neki stvarni naslovi koji su se mogli na─çi na mainstream medijima danas …

CNBC: “Rizik od recesije u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama je gotov, ali jedan: Moody analiza “

CNN: “Kriza Nekretnina je pri kraju “

NBC News: “Dionice blizu nedavno najvi┼íih razina, S & P 7-dnevni porast”

Wow, ti naslovi zvu─Źe sjajno!

Sretni dani su opet ovdje?

Ne baš.

U stvari, situacija je sve gora i gora na cijeli niz na─Źina. Samo razmotrite sljede─çe statistike …

Prema novoj Gallup anketi koja je upravo objavljena, 20% svih Amerikanaca nema dovoljno novca za kupnju hrane, koja je potrebna njima ili njihovim obiteljima u nekom trenutku tijekom protekle godine. To je samo malo ispod rekorda od 20,4% koji je postavljen unatrag u studenom 2008.

Gallup je tako─Ĺer otkrio da je sposobnost ameri─Źke obitelji za zadovolji neke od svojih drugih osnovnih potreba je blizu niskih vrijednosti svih vremena …

Osnovni Access Index, koji uklju─Źuje 13 pitanja o temama, uklju─Źuju─çi i Ameri─Źku ‘sposobnost priu┼ítiti si hranu, stanovanje i zdravstvenu za┼ítitu, je bio 81,4 u kolovozu, u rangu sa najni┼żim vrijednostimasvih vremena od 81,2 zabilje┼żenih u listopadu 2011.

- Vi┼íe od 90 milijuna radno sposobnih Amerikanaca smatra da “nije u radnom odnosu”.

- Stopa sudjelovanja u radnom odnosuÔÇőÔÇő je najni┼ża u zadnjih 35 godina .

- 516.000 Amerikanaca je “napustilo radnu snagu” pro┼íli mjesec. To je potpuno novi rekord svih vremena.

- Broj radnih mjesta u privatnom sektoru je smanjen za 278.000 prošlog mjeseca.

- 77% posto od poslova koji su bili “stvoreni” do sada ove godine su bili poslovi bez punog radnog vremena.

- Otprilike jedan na svaka ─Źetiri honorarnih radnika u Americi ┼żivi ispod granice siroma┼ítva.

- Upravo sada, 40% posto svih ameri─Źkih radnika zara─Ĺuju manje od onoga ┼íto su sa punim radnim vremenom i minimalne pla─çe zaradili radnici jo┼í 1968 .

- Trgovinski deficit SAD-u  sa Kinom je postavio novu rekordnu razinu.

- Trgovinski deficit SAD sa EU je postavio novu rekordnu razinu.

- Broj ameri─Źkih ku─çanstava na bonovima za hranu je postavio novu rekordnu razinu.

- Jedan od najve─çih proizvo─Ĺa─Źa namje┼ítaja u Americi jednostavno bio prisiljen na ste─Źaj …

- Ukupno hipotekarna aktivnost je pala na najni┼żu razinu koju nismo vidjeli┬á jo┼í od listopada 2008 .

Da, oni u prvih 1% posto rade jako dobro za trenutak zahvaljuju─çi osvr─çe novca tiskanje da Fed je bio doga─Ĺaj.

Velika-Depresija-1933No, za ve─çinu Amerikanaca, u posljednjih nekoliko godina su kontinuirana borba.

Slijedi popis koji dolazi iz jednog od na┼íih prethodnih ─Źlanaka pod naslovom “44 ─îinjenice o smrti srednje klase koji bi svaki Amerikanac trebao znati “…

1. Prema jednom nedavnom istra┼żivanju, “─Źetiri od pet odrasla Amerikanaca bore se sa nezaposleno┼í─çu, siroma┼ítvom ili se oslanjanjaju na socijalnu skrb barem jedan dio svog ┼żivota”.

2. Stopa rasta realnog raspolo┼żivog dohotka je najni┼ża da je u posljednjih nekoliko desetlje─ça.

3. Medijan dohotka ku─çanstva (prilago─Ĺen za inflaciju) je pao za 7,8 posto od 2000.

4. Prema popisu SAD Uredu, srednja klasa odvaja za ku─çne potrebe manji udio u ukupnom dohotku nego ikad prije.

5. Stopa vlasni┼ítva ku─ça u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama je najni┼ża u zadnjih 18 godina .

6. Najam ku─ça u Americi je skuplji nego ikada prije. U stvari, medijan potra┼żivanja za najam ku─ça je postavio novi rekord svih vremena.


7. Prema jednom nedavnom istra┼żivanju, 76% posto svih Amerikanaca ┼żivi od pla─çe do pla─çe.

8. Ameri─Źko gospodarstvo je zapravo izgubilo 240.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom pro┼ílog mjeseca, a broj stalno zaposlenih djelatnika u SAD-u je sada oko 6 milijuna ispod starog rekorda koji je postavljen jo┼í 2007.

9. Najve─çi poslodavac u Sjedinjenim Dr┼żavama upravo sada je Wal-Mart. Drugi po veli─Źini poslodavac u Sjedinjenim Dr┼żavama upravo sada je temp (privremena radna) agencija (Kelly Services).

10. Jedno od svakih deset radnih mjesta u SAD-u je sada puna kroz temp (privremene radne) agencije.

11. Prema Social Security Administration, 40% posto svih radnika u Sjedinjenim Dr┼żavama zara─Ĺuju manje od 20.000 dolara godi┼ínje.

12. Omjer pla─ça u BDP-u je u neposrednoj blizini najni┼żih razina svih vremena.

13. Ameri─Źko gospodarstvo i dalje mijenja dobro pla─çena radnih mjesta za nisko pla─çena radnih mjesta. 60% posto radnih mjesta izgubljenih tijekom pro┼íle recesije su srednje pla─çena radnih mjesta, a 58% posto radnih mjesta stvorenih od tada su bili slabo pla─çeni poslovi.

14. Natrag u 1980, manje od 30% svih radnih mjesta u Sjedinjenim Dr┼żavama su s niskim primanjima. Danas, vi┼íe od 40% svih radnih mjesta u Sjedinjenim Dr┼żavama su s niskim primanjima.

15. U ovom trenutku, jedan na svaka ─Źetiri ameri─Źka radnika ima posao na kojem zara─Ĺuje 10 dolara na sat ili manje .

16. Prema jednoj studiji, izme─Ĺu 1969. i 2009. medijan pla─çe zara─Ĺene od strane ameri─Źkih mu┼íkaraca u dobi izme─Ĺu 30 i 50 godina su pale za 27% posto nakon ┼íto se uklju─Źila inflacija.

17. Godine 2000., oko 17 milijuna Amerikanaca su bili zaposleni u proizvodnji. Danas, samo oko 12 milijuna Amerikanaca su zaposleni u proizvodnji.

18. Sjedinjene Dr┼żave su izgubile vi┼íe od 56.000 proizvodnih pogona od 2001. godine

19. Prosje─Źni broj radnih sati po zaposlenom po godini je pao za oko 100 sati od 2000 godine.

20. Natrag u 2000, više od 64% posto svih radno sposobnih Amerikanaca je imalo posao. Danas, samo 58,7% posto od svih radno sposobnih Amerikanaca ima posao.

21. Kada se zbroji ukupno radno sposobni Amerikanaci koji nemaju posao, to prelazi više od 100 milijuna.

22. Prosje─Źno trajanje nezaposlenosti u SAD-u je gotovo tri puta du┼że nego ┼íto je bilo u 2000. godini

23. Postotak Amerikanaca koji su samozaposleni stalno pada u posljednjih deset godina, a sada je na najni┼żim vrijednostima svih vremena.

24. Trenutno postoji 20,2 milijuna Amerikanaca koji troše više od polovice svojih prihoda na stanovanje. To predstavlja 46% postotno povećanje od 2001. godine.

25. Godine 1989., omjer duga na dohodak prosje─Źne ameri─Źke obitelji je bio oko 58% posto. Danas je do 154% posto.

26. Ukupni ameri─Źki dug ku─çanstava porastao je od samo 1,4 trilijuna dolara u 1980. do nevjerojatnih 13,7 biliona dolara u 2007. To je odigralo veliku ulogu u financijskoj krizi 2008, a problem jo┼í uvijek nije rije┼íen.

27. Ukupan iznos studentskih kredita duga u SAD-u nedavno je premašio bilion dolara.

28. Ukupni hipotekarni dug u SAD-u je sada oko 5 puta veća nego što je bilo prije samo 20 godina.

29. Natrag u 2000, stopa loših hipoteka je bila oko 2% posto. Danas, to je gotovo 10% posto .

30. Potro┼ía─Źki dug u Sjedinjenim Dr┼żavama porastao je za nevjerojatnih 1700% od 1971. godine, a 46% svih Amerikanaca prenosi stanje sa kreditne kartice na karticu iz mjeseca u mjesec.

31. Godine 1999., 64,1% posto svih Amerikanaca su bili pokriveni zdravstvenim osiguranjem na temelju zapošljavanja. Danas, samo 55,1% posto je pokriveno zdravstvenim osiguranjem na temelju zapošljavanja.

32. Jedna studija je otkrila da je oko 41% posto svih radno sposobnih Amerikanaca ili imaju probleme naplate zdravstvene za┼ítite ili trenutno otpla─çuju dug lije─Źni─Źku, a prema izvje┼í─çu koje je objavljeno u ─Źasopisu American Journal of Medicine dug zdravstvu je glavni ─Źimbenik u vi┼íe od 60% posto svih osobnih ste─Źajeva u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama.

33. Svake godine, prosje─Źni Amerikanac mora raditi 107 dana samo da bi imao dovoljno novca da plati lokalne, dr┼żavne i savezne poreze.

34. Danas, oko 46,2 milijuna Amerikanaca ┼żivi u siroma┼ítvu.

35. Broj Amerikanaca koji ┼żive u siroma┼ítvu se pove─çao za vi┼íe od 15 milijuna od 2000. godine.

36. Obitelji koje imaju glavu kućanstva starosti ispod 30 godina imaju stopu siromaštva iznosi 37 posto .

37. U ovom trenutku, oko 25 milijuna odraslih Amerikanaca ┼żive s roditeljima.

38. U godini 2000, bilo je samo 17 milijuna Amerikanaca na bonovima za hranu. Danas više od 47 milijuna Amerikanaca je na bonovima za hranu.

39. Natrag u 1970, oko jedan na svakih 50 Amerikanaca bio na bonovima za hranu. Danas, jedan na svakih 6,5 Amerikance je na bonovima za hranu.

40. Upravo sada, broj Amerikanaca koji su na bonovima za hranu prelazi cijelu populaciju nacije Španjolske .

41. Prema jednom izra─Źunu, broj Amerikanaca na bonovima za hranu sada prelazi u kombinaciji populaciju dr┼żava “Aljaska, Arkansas, Connecticut, Delaware, District of Columbia, Hawaii, Idahu, Iowa, Kansas, Maine, Michigan, Montana, Nebraska, Nevada, New Hampshire, New Mexico, Sjeverna Dakota, Oklahoma, Ohio, Rhode Island, Ju┼żna Dakota, Utah, Vermont, West Virginia, i Wyoming.”

42. U ovom trenutku, vi┼íe od milijun u─Źenika u ┼íkolama u SAD-u su bez krova nad glavom. Ovo je prvi put da se tako ne┼íto ikada dogodilo u na┼íoj povijesti. Taj broj je porastao za 57 posto od ┼íkolske godine 2006-2007.

43. Prema popisu stanovni┼ítva SAD-a, 57% posto ameri─Źkih djece ┼żivi u ku─çanstvu koje se smatra da je “siroma┼íno” ili┬á sa “niskim prihodima”.

44. U godini 2000, omjer socijalnih davanja na pla─çe i naknade pla─ça je iznosio oko 21% posto. Danas, omjer socijalnih davanja na pla─çe i naknade pla─ça iznosi oko 35 posto .

No, ne postoji na─Źin da smo zapravo u drugoj ekonomskoj depresiji, zar ne?

Ako je to ipak slu─Źaj, da li bi nam mainstream mediji to sigurno rekli, zar ne?

Ja ne znam za vas, ali to zvu─Źi poput sigurne depresije ….

Drugim rije─Źima, vlada i masovni mediji la┼żu svoje gra─Ĺane i negiraju stvarne podatke. Budimo pametni, oslu┼íkujmo i ─Źitajmo izme─Ĺu redova. Samo tako mo┼że nam biti bolje i na taj na─Źin biti jedan korak ispred vlade i medija.
 

 
 
(autor i urednik: mag. Alfred Bošković)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=15109"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,