Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » NAKON ULASKA U EUROPSKU UNIJU: Oplja─Źkani, Zadu┼żeni, Uni┼íteni!

NAKON ULASKA U EUROPSKU UNIJU: Oplja─Źkani, Zadu┼żeni, Uni┼íteni!

europska-unija-EUUlazak u Europsku uniju na┼íim susjedima Ma─Ĺarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, kao i dr┼żavama iz okru┼żenja, poput Slovenije, nije donio – bolji ┼żivot.

Ekonomski pokazatelji govore da se stanje u ovim zemljama, od momenta ulaska u odrabrano europsko dru┼ítvo do danas, stalno i bitno pogor┼íavalo. Pogor┼íanje je trend. Vanjski dug vrtoglavo je rastao, pove─çala se nezaposlenost i raslo je siroma┼ítvo …

Kada je rije─Ź o vanjskom dugu, najgore je pro┼íla Rumunjska, gdje je taj dug s 18 milijardi dolara koliko je iznosio 2003. prije ulaska u EU, dostigao nevjerojatnih 136 milijardi.

I ma─Ĺarski dug je porastao za 100 milijardi dolara, pa je s 42 milijarde dolara 2003. godine, porastao na ─Źak 146 milijardi.

U Bugarskoj se dug pove─çao sa 12 na 39 milijardi dolara, a ni u Sloveniji nije bilo bolje. Ova nekada┼ínja ─Źlanica SFRJ od 11 milijardi, koliko je dugovala prije ulaska u EU, danas dosti┼że dug od 61 milijardu dolara.

Hrvatska se mo┼że tako─Ĺer pohvaliti velikim dugom, prilikom ulaska u EU. Sli─Źno ─çe se de┼íavati u Hrvatskoj, jer uni┼ítano gospodarstvo ne privre─Ĺuje, a dugovi i kamate, te manjak u prora─Źunu se gomila.

Usporedni podaci pokazuju da je ulazak tih dr┼żava u EU, pored rasta vanjskog duga, doveo i do rasta nezaposlenosti. Tako je u Ma─Ĺarskoj nezaposlenost skoro duplirana. Sli─Źna situacija je i u Rumunjskoj, ali je masovan odlazak radnika iz ove zemlje u zapadne dr┼żave EU formalno ubla┼żio rast stope nezaposlenosti.

Podaci govore da je nezaposlenost u Ma─Ĺarskoj u razdoblju od 2004. do 2011. porasla s 5,9 posto na 10,9 posto, u Rumunjskoj je od 2007. do 2011. nezaposlenost s 4,5 posto porasla na sedam posto, a u Sloveniji s 6,4 posto na 10,8 posto.

Ipak, podaci koji najviše zabrinjavaju odnose se na rast siromaštva.

U Ma─Ĺarskoj je broj gra─Ĺana koji ┼żive ispod granice siroma┼ítva s 8,6 posto, koliko je iznosio 1993. porastao na 13,9 koliki je bio 2010. godine.

U Rumunjskoj je broj siromašnih sa 14,1 posto 2003. godine povećan na 21,1 posto 2011. godine, a u Bugarskoj sa 14,1 posto koliki je bio 2003. podigao na 21,8 posto 2008. godine.

Pridru┼żivanje ovih zemalja, vrlo lo┼íe je utjecalo i na jednu od najva┼żnijih gospodarskih grana – poljoprivredu, koja je pretrpjela velike gubitke.

Prije svega, novim ─Źlanicama iz isto─Źne Europe je u prosincu 2002. godine u Kopenhagenu zabranjeno imati vi┼íe od 25 posto subvencija u odnosu na subvencije koje EU daje starim ─Źlanicama. Ovakav, gotovo robovlasni─Źki, odnos izme─Ĺu bogatih i siroma┼ínih ─Źlanica EU ─çe trajati sve do 2013. godine.

Nakon ulaska u EU obradiva zemlja u Ma─Ĺarskoj smanjila se sa 4.500.000 hektara na 3.487.792 hektara.

U Bugarskoj su kvote, ukidanje carina, smanjenje subvencija, dovele do toga da ova dr┼żava, koja je bila najpoznatiji isto─Źnoeuropski proizvo─Ĺa─Ź povr─ça, uvozi krastavce i krumpir iz EU.

Tako─Ĺer, industrija ┼íe─çera u Rumunjskoj i Bugarskoj je gotovo uni┼ítena.

U Rumunjskoj je hektar vinograda 25 puta jeftiniji nego u zapadnoj Europi, a cijela oblast Banata u okolici Temi┼ívara je u rukama stranaca. Dovoljno je da stranac registrira tvrtku u Rumunjskoj i mo┼że kupiti zemlji┼íte. Istovremeno, u podru─Źju Transilvanije nadni─Źarenje je jedan od na─Źina pre┼żivljavanja, a isti ljudi rade po dva posla, u rudnicima i na njivi za svoje potrebe.

U Sloveniji je 1991. godine prehrambena industrija zapošljavala 36.000 radnika, a nakon ulaska u EU -19.000 radnika.

Podaci iz ovih isto─Źnovropskih ─Źlanica EU pokazuju ┼íto ─Źeka na┼íu zemlju ukoliko postane ─Źlanica EU.

“U realnosti,”europski put” za Srbiju donosi novo zadu┼żivanje, siroma┼ítvo, nezaposlenost i uru┼íavanje poljoprivrede. Osim toga, bio bi uru┼íen i pravni sustav. “Ka┼że nam dr. Dejan Mirovi─ç, koji je doktorirao na primjeni prava EU u Srbiji na beogradskom Pravnom fakultetu.

“Osim toga, primjena eura kao slu┼żbene valute bila bi katastrofalna, jer to ne pogoduje malim dr┼żavama kao ┼íto su Hrvatska, ili Gr─Źka. Euro kao slu┼żbena valuta dobar je za velike izvoznike poput Njema─Źke, ali nije pogodan za velike uvoznike, male dr┼żave “.

“Vanjski dug bi narastao nekoliko puta, a kamate bi bile me─Ĺu najve─çim u Europi. Sve to bi dovelo do pove─çanja siroma┼ítava, ali izvjesno i do socijalnih nereda u kojima se, kao ┼íto je to slu─Źaj u Bugarskoj, ljudi spaljuju zbog siroma┼ítva. “

Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu, ima druga─Źiji pogled. On ka┼że da su te dr┼żave mislile da ─çe dobiti novce i uve─çavati potro┼ínju, a da ─çe proizvodnja ostati ista.

“Europa je to podr┼żavala u prvoj fazi pridru┼żivanja, ali sada je rekla – uzmite malo i radite. A onda se pokazalo da je sustav razoren. Pravila koja name─çe EU su te┼íka, ali dobra “, uvjeren je Zec.

On nagla┼íava da bi ulazak u Uniju donio odre─Ĺene proizvodne standarde, kao i socijalno-politi─Źke stndard koji su dobri.

“Ali ako netko misli da ─çemo ulaskom u EU mo─çi manje raditi, a bolje ┼żivjeti, to je iluzija. Tu pri─Źu ┼íire politi─Źari. Ulazak u Uniju zna─Źi da ste izlo┼żeni ja─Źoj i civiliziranoj konkurenciji “, ka┼że na┼í sugovornik.

Prijetnja za poljoprivredu

Ulazak u EU bi donio i rasprodaju dr┼żavne imovine, jer je u pregovorima dogovorena liberalizacija tr┼żi┼íta i usluga, pa bi tako bile prodane i one na┼íe banke koje jo┼í nisu pre┼íle u ruke stranaca.

Nije te┼íko predvidjeti ┼íto ─çe primjena zna─Źiti za hrvatsku poljoprivredu:

“Hrvatski poljoprivrednici ─çe morati i da ispunjavaju besmislene standarde iza kojih se kriju necarinske barijere. Na primjer, patke i guske moraju dobiti mogu─çnost da povremeno zarone glavu u vodu (?!). Ili banana u EU mora biti 13,97 centimetara duga─Źka i 2,69 debela, bez nenormalnih devijacija. Breskve moraju imati promjer od 5,6 cm, krastavci duljinu od 10 cm. Ove besmislice, ili prikrivene necarinske barijere, dodatno ─çe ote┼żati poslovanje seljaka koji ne─çe mo─çi izdr┼żati subvencioniranu konkurenciju iz zapadne Europe. Da bi situacija bila jo┼í te┼ża, zbog primjene carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda ─çe biti ukinute ili smanjene na minimalnu razinu do 2014. godine. “

Kako ubla┼żiti negativne posljedice poslije pristupanja Hrvatske EU

Poseban re┼żim za protok robe

Europska komisija, zajedno s vlastima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, radi na pronala┼żenju rje┼íenja kako bi se ubla┼żile negativne ekonomske posljedice ulaska Hrvatske u EU na BiH, tvrdi glasnogovornik europskog povjerenika za pro┼íirenje Peter Stano.

“Da bi se ubla┼żile mogu─çe negativne posljedice na BiH i njene gra─Ĺane … radi se na pronala┼żenju na─Źina za olak┼íavanje protoka ljudi i dobara izme─Ĺu dvije zemlje nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji”, rekao je Stano.

EU euro

Europska komisija sada radi na uspostavljanju posebnog re┼żima protoka robe iz BiH kroz hrvatsku luku Plo─Źe nakon 1. srpnja – ulaska Hrvatske u Uniju. Stano je objasnio da slo┼żeni mehanizam nadzora u BiH ne doprinosi sigurnosti hrane biljnog i ┼żivotinjskog podrijetla.

“┼áto se ti─Źe izvoza osjetljivih ┼żivotinjskih proizvoda u EU, va┼żno je imati pouzdan lanac nadzora prehrambenih proizvoda. Koordinacija zadataka dr┼żavnih ureda za veterinarstvo i sigurnost hrane s inspektoratima i laboratorijima na razini entiteta nije dovoljno jasna da bi osigurala uspjeh. Ukoliko se otkrije virus u mesu, mora se omogu─çiti da se otkrije i uzrok “, objasnio je glasnogovornik F├╝lea.

Pristupanje Hrvatske uniji imat ─çe pozitivan u─Źinak za BiH ukoliko se ta zemlja fokusira na reforme, smatra Stano, koji je potaknuo vlasti u BiH na reformu zakonodavstva i uskla─Ĺivanje s Unijom, ┼íto ─çe, tvrdi on, donijeti politi─Źki i ekonomski napredak.
 
(vestinet.rs/uredio: nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , ,