Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » ┼áOKANTNI REZULTATI STUDIJE: Siroma┼ítvo smanjuje inteligenciju isto kao i kroni─Źni alkoholizam!

┼áOKANTNI REZULTATI STUDIJE: Siroma┼ítvo smanjuje inteligenciju isto kao i kroni─Źni alkoholizam!

IQ-siromastvoZnanstvenici su otkrili da financijske brige uzrokuju smanjenje kvocijenta inteligencije (IQ) za 13 bodova, ┼íto je ekvivalent padu zbog kroni─Źnog alkoholizma. Hrvatska je na samom dnu europskih zemalja prema visini koeficjenta iteligencije, navodi istra┼żivanje.

Financijski problemi mogu oslabiti mentalne sposobnosti te utjecati na dono┼íenje lo┼íih odluka, zaklju─Źak je dviju studija britanskih i ameri─Źkih znanstvenika, objavljenih u presti┼żnom ─Źasopisu Science. Istra┼żivanja, provedena me─Ĺu kupcima u ameri─Źkom ┼íoping-centru te me─Ĺu uzgajiva─Źima ┼íe─çerne trske u Indiji, prvi su eksperimentalni dokaz da siroma┼ítvo mo┼że utjecati na ljude tako da im ostavlja manje mentalnog kapaciteta za va┼żne, ali slo┼żene zadatke poput u─Źenja.

Koriste─çi standardizirane testove, znanstvenici su otkrili da financijske brige uzrokuju smanjenje kvocijenta inteligencije (IQ) za 13 bodova, ┼íto je ekvivalent padu intelektualnih sposobnosti zbog u─Źinka kroni─Źnog alkoholizma ili cijele neprospavane no─çi. Znanstvenici smatraju da to mo┼że objasniti za┼íto siroma┼íni ljudi ─Źe┼í─çe grije┼íe ili donose lo┼íe odluke koje samo pogor┼íavaju njihove financijske neda─çe.

Manja briga za zdravlje

Opseg u─Źinka siroma┼ítva na kognitivne sposobnosti za nas je bio iznena─Ĺuju─çi. Siroma┼ítvo utje─Źe na informacijsku proto─Źnost ljudskog uma tako da ostavlja manje prostora za ostale stvari – izjavio je za indijski Telegraph jedan od autora istra┼żivanja dr. Eldar Shafir, profesor psihologije na Princetonu, koji prou─Źava kako ljudi donose odluke u nesigurnim uvjetima.

Od sredine 90-ih godina do danas objavljeno je nekoliko studija koje pokazuju povezanost siroma┼ítva i onoga ┼íto znanstvenici nazivaju kontraproduktivnim pona┼íanjem, primjerice neu─Źinkovitim gospodarenjem novcem i vremenom, lo┼íim roditeljstvom i slabom produktivno┼í─çu na poslu. Siroma┼íni se, tako─Ĺer, manje brinu za svoje zdravlje.

Brojna takva pona┼íanja koja su se neko─ç pripisivala manjku motivacije, snage volje ili inteligencije mogla bi biti prouzro─Źena time ┼íto su smanjeni resursi za pa┼żnju, a to je direktno potaknuto siroma┼ítvom – rekla je dr. Anandi Mani sa Sveu─Źili┼íta Warwick, prva autorica studija u Scienceu.

U jednom od eksperimenata znanstvenici su analizirali IQ 400 osoba slabe i srednje kupovne mo─çi u jednom ┼íoping-centru u New Jerseyju. Kupci su bili suo─Źeni s ─Źetiri scenarija financijskih gubitaka, a dok su o tome duboko razmi┼íljali, testirane su njihove kognitivne sposobnosti. Znanstvenici su zatim spoznali kako razmi┼íljanje o financijskim problemima smanjuje kognitivne sposobnosti ispitanika, i to vi┼íe kod onih slabijeg nego kod ljudi boljeg imovinskog stanja. Kod siroma┼ínih ljudi zapa┼żen je pad kvocijenta inteligencije za 13 bodova.

Ta razlika u kvocijentu inteligencije opa┼ża se kad alkoholi─Źara usporedimo sa zdravom odraslom osobom – rekla je Mani. – U terminima dobi, to je razlika u kvocijentu izme─Ĺu 45-godi┼ínjaka i prosje─Źne osobe u 60-im godinama. U terminima nedostatka sna, ta se razlika opa┼ża nakon cijele neprospavane no─çi – dodala je Mani.

IQ-razlika-siroma┼ítvoU drugom eksperimentu znanstvenici su testirali 464 uzgajiva─Źa ┼íe─çerne trske u 54 sela na podru─Źju Tamil Nadu. Pritom su farmere testirali prije ┼żetve, odnosno u razdoblju kada su imali smanjene financijske resurse, i nakon ┼żetve, kada su prodajom ┼íe─çerne trske zaradili novac. Pokazalo se da isti farmeri koji su prije ┼żetve pokazivali smanjene kognitivne sposobnosti nakon ┼żetve imaju bolje rezultate. Ti su rezultati bili sli─Źni kao u istra┼żivanju u ameri─Źkom ┼íoping-centru, ali je u─Źinak bio bla┼żi.

Pratili smo iste ljude mjesec dana prije ┼żetve i mjesec dana nakon nje te uvidjeli da kvocijent inteligencije raste kao i kognitivna kontrola, a pogre┼íke se smanjuju. Zapazili smo rast kvocijenta za devet ili deset bodova – rekao je Sendhil Mullainathan, profesor ekonomije na Harvardu i koautor studije.

Kada ste zarobljeni nov─Źanim problemima, razmi-┼íljanjima kako platiti ra─Źune, stanarinu i sli─Źno, rezultat je slabija usredoto─Źenost na druge probleme. Zanemarujete druge stvari u ┼żivotu koje zaslu┼żuju va┼íu pozornost – objasnio je dr. Jiaying Zhao sa Sveu─Źili┼íta British Columbia, koji je sudjelovao u istra┼żivanju dok je bio student na Princetonu.

Prija┼ínji izvje┼ítaji o siroma┼ítvu okrivljavali su siroma┼íne za njihove osobne neuspjehe. Mi tvrdimo da siroma┼ítvo o┼íte─çuje kognitivne funkcije jer sputava osobne sposobnosti u dono┼íenju dobrih odluka. To mo┼że produbiti siroma┼ítvo – naglasio je Jiaying Zhao.

Nove spoznaje britanskog i ameri─Źkih znanstvenika zacijelo ─çe obnoviti dugo vo─Ĺenu i kontroverznu raspravu o povezanosti blagostanja i IQ-a. U kontroverznoj knjizi ÔÇťIQ i bogatstvo nacijaÔÇŁ iz 2002. britanski psiholog Richard Lynn i finski politolog Tatu Vanhanen na temelju dohodaka iz 81 zemlje pokazali su visoku povezanost izme─Ĺu prosje─Źnog IQ-a stanovni┼ítva i bruto nacionalnog proizvoda neke zemlje. Na toj ljestvici prednja─Źile su azijske dr┼żave Japan, Hong Kong, Ju┼żna Koreja i Tajvan, a na za─Źelju su bili Etiopija, Sijera Leone i Gana iz Afrike.

Upitna metoda

Listu europskih naroda predvodili su Nijemci i Nizozemci s prosje─Źnim IQ-om 107, Hrvati su se s prosje─Źnim IQ-om 90 na┼íli na predzadnjem mjestu zajedno s Turcima, a na zadnjem je mjestu bila Srbija gdje je prosje─Źan IQ 89. Lynnova lista izazvala je mnogo kontroverzi, a i metodologiju mnogi smatraju upitnom.

Lo┼íe rezultate Hrvata na listi Lynn je obja┼ínjavao genetskim i ─Źimbenicima okoli┼ía, poput tople klime i ┼żivota u komunizmu. Neki od stru─Źnjaka odmah su to doveli u pitanje navode─çi kako Kinezi, unato─Ź lo┼íijoj prehrani i ┼żivotu u komunizmu, imaju bitno ve─çi IQ od Hrvata.

IQ-nacije-HrvatskaHrvatska ima me─Ĺu najni┼żim koeficjentom IQ u Europi

Glavni su faktori genetika i okoli┼í. Koliko se ti faktori mogu primijeniti na pojedince, mogu i na narode. Po tom se kriteriju vidi kako se vi Hrvati hranite, ─Źime se hranila va┼ía majka dok vas je nosila u trbuhu, u kakvoj klimi ┼żivite, koliki vam je standard i kada se va┼ía zemlja industrijalizirala – rekao je Lynn u razgovoru za Globus, predvidjev┼íi Hrvatima rast IQ-a nakon ulaska u EU.

Kontroverzne razlike

Istra┼żivanja o povezanosti IQ-a i blagostanja, odnosno siroma┼ítva pojedinaca, ali i nacija uvijek izazivaju kontroverze zbog razlika koje se uo─Źavaju me─Ĺu spolovima i razli─Źitim etni─Źkim skupinama. Postoji vi┼íe definicija inteligencije, no uvrije┼żena je ona da je to mentalna karakteristika koja uklju─Źuje snala┼żenje u novim situacijama, sposobnost u─Źenja na osnovi iskustva te razumijevanje i kori┼ítenje apstraktnih pojmova.

Inteligencija se mjeri IQ testovima koje je 1905. godine uveo francuski psiholog Alfred Binet kako bi mogao predvidjeti uspjeh djece u ┼íkoli i identificirati one mali┼íane kojima ─çe u u─Źenju trebati posebna pomo─ç.

Najinteligentnija etni─Źka skupina na svijetu su ┼Żidovi A┼íkenazi ─Źiji je prosje─Źni IQ 115, a najslabije rezultate na IQ testovima posti┼żu nacije iz subsaharske Afrike.

Razlike me─Ĺu rasnim skupinama prvi je uo─Źio ameri─Źki psiholog Arthur Jensen sa sveu─Źili┼íta Berkeley koji je 1969. spoznao da afroameri─Źka djeca imaju prosje─Źan IQ 85, dok djeca bijelaca imaju IQ 100. Jensen je zaklju─Źio da je to velikim dijelom nasljedno, ┼íto je izazvalo skandal, a kriti─Źari su tvrdili da je razlika rezultat razli─Źitih uvjeta odrastanja.

Svjetski skandal

Jensen je tada poku┼íao izolirati utjecaj okoline na IQ, provode─çi studije na blizancima odvojenima nakon ro─Ĺenja te djeci koju su posvojili pripadnici druge etni─Źke skupine, ali je nasljedna komponenta inteligencije ostala.

Nobelovac James Watson koji je 1953. otkrio strukturu DNK, ┼íto je najve─çe otkri─çe u biologiji 20. stolje─ça, izazvao je skandal planetarnih razmjera kada je u listopadu 2007. u razgovoru za Sunday Times izjavio: ÔÇťIntimno sam veoma sumoran kad je rije─Ź o perspektivi Afrike jer su na┼íe socijalne politike zasnovane na ─Źinjenici da je njihova inteligencija na istoj razini kao na┼ía, a svi testovi pokazuju da to nije istinaÔÇŁ. Nakon toga je ekspresno umirovljen u Cold Spring Harbor Laboratoryju, instituciji u kojoj je proveo 40 godina.
 

 
(jutarnji, youtube.com.com/uredio: nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,