Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI Hrvatska » NEOLIBERALNI KAPITALIZAM: Globalna Prijevara koja je Superbogate U─Źinila jo┼í Bogatijima

NEOLIBERALNI KAPITALIZAM: Globalna Prijevara koja je Superbogate U─Źinila jo┼í Bogatijima

neoliberalni-kapitalizamTijekom 2012. sto najbogatijih ljudi u svijetu postali su bogatiji za 241 milijardi dolara. Sada su “te┼íki” 1,9 bilijuna (tisu─ça milijardi) dolara: ne┼íto malo manje od godi┼ínjeg BDP-a Velike Britanije

  • Neoliberalna politika koja je svjetske mo─çnike u─Źinila ovoliko bogatim je politika siroma┼íenja svih ostalih
  • Bogato financirani od strane milijuna┼ía, zagovara─Źi neoliberalizma su postigli zapanjuju─çi uspjeh: politi─Źki. U ekonomskom smislu su propali
  • Kako su zarade stagnirale, ljudi su svoje prihode dopunjavali zadu┼żivanjem. Rastu─çi dug hranio je deregulirane banke, a posljedica smo svi svjesni. ┼áto je izra┼żenija nejednakost, kako je navedeno u izvje┼ítaju UN, to je ekonomija manje stabilna, a stope njezina rasta ni┼że
  • Politika kojom neoliberalne vlade poku┼íavaju smanjiti deficit i stimulirati ekonomiju je – kontraproduktivna
  • Potpuni neuspjeh ovog globalnog eksperimenta ne predstavlja prepreku da se on ponavlja. To nema nikakve veze sa ekonomijom. Jedino s ─Źim to ima veze je – mo─ç
  • UN: “Ponavljanje nekih starih lekcija o pravednosti i participaciji jedini je na─Źin da se kona─Źno prevlada kriza i krene putem odr┼żivog ekonomskog razvoja”
  • Mene ova pri─Źa osobno ne doti─Źe. Ali, zapanjen sam zbog toga ┼íto ni Britanija, ni Europa, ni Sjedinjene Dr┼żave nisu nau─Źile lekciju. Zaklju─Źio sam da je cijela struktura neoliberalne ideje prijevara

Mora da su dosta krvarili zbog nas. Tijekom 2012. sto najbogatijih ljudi u svijetu postali su bogatiji za 241 milijarde dolara. Sada su “te┼íki” 1,9 bilijuna (tisu─ça milijardi) dolara: ne┼íto malo manje od godi┼ínjeg BDP-a Velike Britanije.

Ovo se nije dogodilo slu─Źajno. Rast bogatstva superbogatih je izravni rezultat politike.

Evo nekoliko poteza: smanjenje poreznih stopa i nametnutih poreza; vladino odbijanje da nadoknadi pristojan dio prihoda od rudnih bogatstava i zemlji┼íta; privatizacija javne imovine i stvaranje “ekonomske naplatne rampe”; liberalizacija zarada i uni┼ítenje kolektivnog pregovaranja.

Politika koja je svjetske mo─çnike u─Źinila ovoliko bogatim je politika siroma┼íenja svih ostalih. To se u teoriji nije moglo predvidjeti. Ekonomisti Friedrich Hayek, Milton Friedman i njihovi u─Źenici – u tisu─çama poslovnih ┼íkola, MMF-u, Svjetskoj banci, OECD-u i u gotovo svakoj suvremenoj vladi – tvrde da ┼íto se manje oporezuju bogati, brane radnici i preraspodjeljuje bogatstvo, svi ─çe biti prosperitetniji.

Svaki poku┼íaj da se smanji nejednakost na┼ítetio bi efikasnosti tr┼żi┼íta, sprje─Źavaju─çi “nadolaze─çu plimu koja podi┼że sve brodove”. Ovi pioniri su 30 godina provodili svoj globalni eksperiment i sada imamo rezultate.

Potpuni promašaj.

Prije nego ┼íto nastavim, istaknuo bih da smatram da stalni ekonomski rast nije ni odr┼żiv, ni po┼żeljan. Ali, ako je rast va┼í cilj – cilj na koji svaka vlada tvrdi da se pretplatila – ne mo┼żete od njega napraviti ve─çi kaos nego da superbogate pustite da iza─Ĺu iz okvira demokracije.

Pro┼ílogodi┼ínji izvje┼ítaj Konferencije UN za trgovinu i razvoj trebalo je da bude nekrolog za neoliberalni model koji su osmislili Hayek, Friedman i njihovi u─Źenici. Izvje┼í─çe nedvosmisleno pokazuje da je njihova politika proizvela suprotne rezultate od onih koje su oni o─Źekivali.

Kako se neoliberalna politika (smanjenje poreza bogatima, privatizacija dr┼żavne imovine, deregulacija tr┼żi┼íta rada, smanjenje socijalne pomo─çi) po─Źela stezati od 1980-ih na ovamo, stopa rasta je po─Źela opadati, a nezaposlenost rasti.

neoliberalizam-kapitalizam-kriza-novi-svjetski-poredakIzraziti rast u bogatim zemljama tijekom 1950, 60-ih i 70-ih bio je mogu─ç zbog razaranja bogatstva i mo─çi elite nakon Velike Depresije i Drugog svjetskog rata. Njihov pad dao je ostalih 99% jedinstvenu ┼íansu zahtijevati preraspodjelu, dr┼żavnu potro┼ínju i socijalna davanja, a sve to je stimuliralo potra┼żnju.

Neoliberalizam je bio poku┼íaj da se ove reforme zaustave. Bogato financirani od strane milijuna┼ía, zagovara─Źi neoliberalizma su postigli zapanjuju─çi uspjeh: politi─Źki. U ekonomskom smislu su propali.

U zemljama OECD-a, oporezivanje je postalo regresivnije: bogati su pla─çali manje, siroma┼íni vi┼íe. Kao rezultat toga, prema tvrdnjama neoliberala, trebala se pove─çati ekonomska u─Źinkovitost i investicije, ┼íto bi svima donijelo bogatstvo. Desilo se suprotno.

Kako su se smanjivali porezi bogatima i poduze─çima, opadala je kupovna mo─ç i dr┼żave i siroma┼ínijih gra─Ĺana, a s njom i potra┼żnja. Kao rezultat toga pala je razina investicija, kao i o─Źekivani rast.

Zagovara─Źi neoliberalizma su tako─Ĺer inzistirali da ─çe nekontrolirana nejednakost prihoda i fleksibilne zarade smanjiti nezaposlenost. Me─Ĺutim, u bogatim zemljama i nejednakost i nezaposlenost su se pogor┼íale.

Nedavnom skoku nezaposlenosti u ve─çini razvijenih zemalja – najgori koji je zabilje┼żen u svim recesijama posljednja tri desetlje─ça – prethodio je najni┼żu razinu zarada od Drugog svjetskog rata. Opet udarac za teoriju neoliberalizma. Teza se nije obistinila iz istog o─Źiglednog razloga: ni┼że zarade smanjuju potra┼żnju, ┼íto pove─çava nezaposlenost.

Kako su zarade stagnirale, ljudi su svoje prihode dopunjavali zadu┼żivanjem. Rastu─çi dug hranio je deregulirane banke, a posljedica smo svi svjesni. ┼áto je izra┼żenija nejednakost, kako je navedeno u izvje┼ítaju UN, to je ekonomija manje stabilna, a postotak njezina rasta ni┼żi.

Politika kojom neoliberalne vlade pokušavaju smanjiti deficit i stimulirati ekonomiju je kontraproduktivna.

Planirano smanjenje najvi┼íih stopa poreza na dohodak (sa 50% na 45%) ne─çe podi─çi dr┼żavne prihode, niti potaknuti privatno poduzetni┼ítvo, ali ─çe se obogatiti ┼ípekulanti koji su upropastili ekonomiju: Goldman Sachs i druge banke sada razmi┼íljaju odgoditi isplatu bonusa kako bi to iskoristile.

“Ponavljanje nekih starih lekcija o pravednosti i participaciji”, ka┼żu UN jedini je na─Źin da se kona─Źno prevladati kriza i krene putem odr┼żivog ekonomskog razvoja “.

Mene ova pri─Źa osobno ne doti─Źe. Ali, zapanjen sam zbog toga ┼íto ni Britanija, ni Europa, ni Sjedinjene Dr┼żave nisu nau─Źile lekciju. Zaklju─Źio sam da je cijela struktura neoliberalne ideje prijevara.

Zahtjevi ultrabogatih su presvu─Źeni u sofisticiranu ekonomsku teoriju i provo─Ĺeni su bez obzira na ishod. Uz to, potpuni neuspjeh ovog globalnog eksperimenta ne predstavlja prepreku da se on ponavlja. To nema nikakve veze sa ekonomijom. Jedino s ─Źim to ima veze je – mo─ç.

A Hrvatska? Duplo više mulijunaša nego prije 10 godina!

U proteklih ┼íest godina od kada gospodarska kriza trese Hrvatsku broj ljudi ─Źije bogatstvo prelazi 167 milijuna kuna pove─çao se i trenutno ih ima 250. Oni raspola┼żu s 41 milijardom kuna. Prije deset godina u Hrvatskoj ih je bilo 128, a prema procjenama do 2023. godine trebalo bi ih biti 293.

Rezultati su to izvje┼í─ça “The Wealth Report 2014″ koje je objavila konzultantska ku─ça za pitanja imovine sa sjedi┼ítem u Londonu, Knight Frank. U imovinu multimilijuna┼ía Knight Frank ubraja ku─çe za stanovanje, nekretnine, dionice i druge vrijednosne papire, umjetni─Źke kolekcije, zlato, jahte, vino, satove i ostale predmete putem kojih najbogatiji nastoje sa─Źuvati i uve─çati imetak, pi┼íe Glas Slavonije.

S druge strane sve je vi┼íe siroma┼ínih radnika. Hrvatska je, prema istra┼żivanju Europske komisije najsiroma┼ínija u EU uz Bugarsku i Gr─Źku. Na 1000 gra─Ĺana siroma┼íno je njih ─Źak 209. Petina od 800 tisu─ça mladih u Hrvatskoj u pove─çanom je riziku od siroma┼ítva, njih je, dakle, oko 150.000. ─îak 85 tisu─ça radnika koji su zaposleni su siroma┼íni jer mjesecima ne primaju pla─çu, a siroma┼ínim se smatraju samci koji mjese─Źno raspola┼żu s manje od 2100 kuna, ili primjerice bra─Źni par s dvoje djece ─Źiji je mjese─Źni bud┼żet manji od 4221 kune.

Zavod za zapošljavanje trenutno broji oko 296 tisuća osoba, no krajem rujna ta će se brojka povećati nakon što završe sezonski poslovi.

U Hrvatskoj je sve više siromašne djece. Njihov broj se u zadnje dvije godine povećao za deset posto i trenutno ih je u Hrvatskoj oko 45 tisuća.

U Hrvatskoj je siroma┼íno 26 posto osoba starijih od 65 godina, 17% osoba u dobi od 17. do 54. godine, 42% jedno─Źlanih ku─çanstava u kojoj ┼żivi ┼żena 41%, ku─çanstava u kojima ┼żivi samac stariji od 65 godina, 40% ku─çanstva u kojima ┼żivi samohrani roditelj i dijete, 15% ku─çanstava u kojima ┼żive dva roditelja i dijete.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vestinet/uredio: nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,