Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » RAZBIJEN MIT O MESU: Vi┼íak Bjelan─Źevina Ubrzava Starenje i Skra─çuje ┼Żivot

RAZBIJEN MIT O MESU: Vi┼íak Bjelan─Źevina Ubrzava Starenje i Skra─çuje ┼Żivot

meso-bjelancevine-starenje-kalcijAko upitate bilo kojeg 14-ogodi┼ínjaka da li bi radije br┼że narastao ili du┼że ┼żivio, on ─çe vjerojatno izabrati ono prvo. Da li je to ispravno pitanje? Jeste. Naime, prou─Źavanja na laboratorijskim ┼żivotinjama jo┼í su 1930. pokazala da prehrana bogata bjelan─Źevinama ubrzava rast i sazrijevanje, ali skra─çuje ┼żivotni vijek.

80-tih godina 19. stolje─ça njema─Źki znanstvenik dr. Justus von Liebig prvi je shvatio da su mi┼íi─çi na─Źinjeni od bjelan─Źevina. Njegov suradnik, dr. Karl Voit je, promatraju─çi rudare, izra─Źunao da ovi sna┼żni, mi┼íi─çavi ljudi pojedu oko 120 grama bjelan─Źevina dnevno. Na osnovi toga zaklju─Źio je da bi to trebala biti idealna dnevna koli─Źina unesenih bjelan─Źevina za odraslog ─Źovjeka. Od tada se opsjednutost uzimanjem “dovoljnih” koli─Źina bjelan─Źevina zadr┼żala do dana┼ínjeg dana.

Koliko nam je bjelan─Źevina stvarno potrebno? Suvremena znanstvena istra┼żivanja ukazuju na to da je odraslima zapravo potrebno samo 30 grama bjelan─Źevina dnevno. Ljudski organizam jako djelotvorno prikuplja i reciklira vlastite bjelan─Źevine. Jedini stvarni gubici koje treba stalno nadokna─Ĺivati ÔÇőÔÇőjesu bjelan─Źevine koje tijelo ne mo┼że ponovno iskori┼ítavati jer su ugra─Ĺene u kosu, nokte i ko┼żu.

Ameri─Źka nacionalna akademija znanosti odredila je preporu─Źene dnevne potrebne koli─Źine (RDA) razli─Źitih vitamina, minerala i drugih sastojaka. ┼áto se ti─Źe bjelan─Źevina, postavljeno je pravilo da je odraslom ─Źovjeku potrebno 0,77 grama te tvari po kilogramu tjelesne te┼żine.

Budu─çi da je uzeta u obzir i sigurnosna pohrana, preporuka daleko nadma┼íuje stvarnu potrebu od minimalnih 30 grama. Tako je mu┼íkarcu od 77 kilograma preporu─Źeno oko 60 grama, a ┼żenama koje te┼że 66 kilograma oko 45 grama bjelan─Źevina dnevno. Ali unato─Ź tome, prosje─Źni stanovnik Zapada nastavlja uzimati izme─Ĺu 100 i 130 grama bjelan─Źevina dnevno.

Problem se pro┼íiruje jer ve─çina bjelan─Źevina koje ljudi na Zapadu pojedu potje─Źe od namirnica ┼żivotinjskog podrijetla koje su prepune kolesterola i masno─ça. Budu─çi da su te masno─çe u njima dobro prikrivene, mnogi ljudi nisu svjesni da im meso i mlije─Źni proizvodi donose prosje─Źno 50% do 85% posto kalorija u obliku masno─ça.

Ta velika koli─Źina masno─ça i kolesterola, posebno zasi─çenih masnih kiselina koje se hranom unose u organizam, poti─Źe nastanak ateroskleroti─Źnih naslaga i su┼żenje i otvrdnjavanje vitalnih krvnih ┼żila. Ovaj proces ubrzava starenje i skra─çuje ┼żivot.

Prehrana bogata bjelan─Źevinama smanjuje izdr┼żljivost. Danas se vrhunski atleti─Źari hrane najve─çim dijelom kompleksnim ugljikohidratima. Vi┼íak bjelan─Źevina dodatno je optere─çenje za bubrege. U zemljama zapadne kulture bubre┼żne bolesti su sve u─Źestalije. Prehrana bogata ┼żivotinjskim bjelan─Źevinama povezana je i sa osteoporozom.

Prerada vi┼íka bjelan─Źevina zahtjeva kalcij koji se najve─çim dijelom izlu─Źuje iz kostiju. Od 1850. do 1995. prosje─Źna dob spolnog sazrijevanja djevojaka pala je sa 16,3 na 11,9 godina. Ta promjena je uvelike povezana s prehranom u kojoj va┼żnu ulogu igra upotreba mesa.

Dalje, visoki postotak uno┼íenja ┼żivotinjskih bjelan─Źevina poti─Źe rast nekoliko vrsta raka.

Netko ─çe re─çi da su djeci potrebne dodatne bjelan─Źevine. Da, djeci su one potrebne, posebno tijekom razdoblja ubrzanog rasta. Ali za dijete koje te┼żi 23 kilograma preporu─Źen je dnevni unos od 0,77 grama bjelan─Źevina po kilogramu tjelesne te┼żine, ┼íto zna─Źi da bi takvo dijete trebalo unesti oko 17 grama bjelan─Źevina dnevno. Budu─çi da se djeca u zapadnoj kulturi hrane gotovo isto kao i odrasli, kod njih ni teoretski ne mo┼że do─çi do nedovoljnog unosa bjelan─Źevina.

Problem je zapravo sasvim suprotan. Znanstveni podaci upozoravaju da se djeca, ─Źija je prehrana bogata masno─çama i bjelan─Źevinama, br┼że razvijaju i rastu. Pla─çaju li to skra─çenim ┼żivotnim vijekom? Da.

Neke zablude o unosu bjelan─Źevina

Bjelan─Źevine su sastavljene od dvadesetak razli─Źitih aminokiselina. Iako tijelo mo┼że samo proizvesti dvanaest vrsta takvih “gra─Ĺevinskih blokova”, odrasli ─Źovjek mora hranom unositi preostalih osam vrsta aminokiselina.

Mi smo, uglavnom, navikli da vjerujemo da moramo jesti meso i mlije─Źne proizvode kako bismo dobili sve te “esencijalne” aminokiseline. Godinama se zanemarivala ─Źinjenica da su, s druge strane, te namirnice prebogate masno─çama i kolesterolom i da im nedostaju dragocjena vlakna zbog ─Źega imaju negativno djelovanje na zdravlje.

meso-bjelancevine-starenjeDanas znamo da su sve aminokiseline vrlo lako dostupne preko raznovrsnog izbora biljnih namirnica. To nam dokazuju, izme─Ĺu ostaloga, i prehrambeni obi─Źaji razli─Źitih naroda diljem svijeta. Osnovne namirnice stanovnika karipskih zemalja jesu crni grah i ri┼ża.

Ri┼ża je siroma┼ína odre─Ĺenim vrstama aminokiselina, a grah obiluje upravo njima i kompenzira taj nedostatak ri┼że. Do sli─Źnog nadopunjavanja dolazi kombiniranjem kukuruznih tortilja i ┼íarenog graha u prehrani Meksikanaca ili ri┼że i soje u svakodnevnoj prehrani Kineza.

I zapadni svijet danas sve ozbiljnije razmi┼ílja o biljnoj prehrani. Ona se sastoji od namirnica koje su siroma┼íne masno─çama, bogate vlaknima, bez kolesterola i imaju dovoljno, ali ne i previ┼íe, bjelan─Źevina. Naime, sadr┼żaj bjelan─Źevina kod nekih vrsta povr─ça prema┼íuje 20% ukupne koli─Źine kalorija, cijelo zrno ┼żitarica donosi oko 12% posto kalorija iz bjelan─Źevina, a kod ve─çine mahunarki taj prosjek iznosi oko 30%.

Znanstveno usmjereni nutricionisti savjetuju da se 10-15% dnevne koli─Źine kalorija uzima preko bjelan─Źevina. ─îak i kod potpuno vegetarijanske prehrane nije nikakav problem dobiti tu koli─Źinu bjelan─Źevina.

Zapravo, ako iz razli─Źitih nerafiniranih biljnih namirnica ─Źovjek unosi dovoljno kalorija, nemogu─çe je do─çi do pomanjkanja unosa bjelan─Źevina.

Vrijeme je da zakopamo stare, dugogodi┼ínje mitove i po─Źnemo razmi┼íljati i ┼żivimo u korak s vremenom i suvremenim saznanjima. Ukoliko u svoj organizam unosimo previ┼íe bjelan─Źevina, koje su ina─Źe vrlo korisne, to postaje lo┼ía navika. Kao i u svemu ostalom u ┼żivotu, kad ─Źovjek pretjeruje i u dobrim stvarima, javljaju se nepo┼żeljne posljedice.

Vi┼íe o ovome mo┼żete na─çi u knjizi “Mo─çe prehrane” koju mo┼żete skinuti OVDJE!
(zahvaljuju─çi portalu www.stazamanade.com)

(vestinet.rs/uredio: nsp)

Argentina i Indija - stravi─Źni primjeri posljedica GMO uzgoja
Jeste li znali da jedete fetuse ljudskih bi─ça, ma┼żete se njima i lije─Źite?

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama