Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » GLOBALNI NADZOR: Tehnologija napreduje br┼że nego ┼íto je dr┼żava ili zakoni mogu pratiti

GLOBALNI NADZOR: Tehnologija napreduje br┼że nego ┼íto je dr┼żava ili zakoni mogu pratiti

NSA-utah-data-centerJu┼żno od Velikog slanog jezera u saveznoj dr┼żavi Utah, Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), ameri─Źka obavje┼ítajna agencija, ─Źuva jednu od svojih najskupljih tajni. Ovdje na 100.000 ─Źetvornih metara, nadomak vojnog kampa Williams, NSA gradi ogromne zgrade za superbrza ra─Źunala.

Ovaj projekt je ukupno ko┼ítao oko dvije milijarde dolara (1,5 milijardi eura), a kompjuteri ─çe mo─çi pohraniti gigantsku koli─Źinu podataka, najmanje 5 milijardi gigabajta. Samo struja neophodna za napajanje rashlade za servere ko┼ítati ─çe 40 milijuna dolara godi┼ínje.

Biv┼íi slu┼żbenici NSA Tomas Drake i Bill Binney rekli su za Spiegel da ─çe ovo postrojenje skladi┼ítiti osobne podatke ljudi diljem svijeta, koje ─çe se ─Źuvati desetlje─çima. U njih spadaju mailovi, razgovori na Skype-u, pretra┼żivanja na Google-u, recenzije na YouTube-u, postovi na Facebook-u, bankarski transferi – elektronski podaci svake vrste.

“U Utahu imaju sve o vama”, ka┼że Drake, “Tko donosi odluku da li ─çe se ti podaci pregledati? Tko odlu─Źuje ┼íto s njima ─Źiniti? “Binney, matemati─Źar i biv┼íi utjecajni analiti─Źar u NSA, ra─Źuna da su poslu┼żitelji dovoljno veliki da uskladi┼íte ─Źitavu elektroni─Źku komunikaciju ─Źovje─Źanstva u narednih 100 godina – ┼íto njegovim biv┼íim kolegama daje mogu─çnost da ─Źitaju i slu┼íaju u zaista laganom tempu.

James Klaper, direktor nacinalne sigurnosne slu┼żbe, potvrdio je postojanje obimnog nadzornog programa. Predsjednik Barack Obama je objasnio da je kongres odobrio ovaj program – ali da su iz njega izuzeti ameri─Źki gra─Ĺani.
baza podataka utah NSA ┼ípijuniranjeStrogo povjerljivi dokument koje su objavili Washington Post i britanski Guardian pokazuje odakle NSA dobiva ve─çinu svojih podataka. Prema ovom dokumentu, koji je navodno objelodanio biv┼íi slu┼żbenik CIA-e Edward Snowden, ova obavje┼ítajna slu┼żba je po─Źela zahtijevati izravan pristup poslu┼żiteljima od ameri─Źkih internet kompanija 2007.

Programu je prvo pristupila tvrtka Microsoft daju─çi sve svoje podatke. Yahoo je u┼íao godinu i po dana kasnije, zatim Google, Facebook, PalTalk, YouTube, Skype (vlasnik Microsoft) i AOL. Zadnja tvrtka koja je izrazila spremnost sura─Ĺivati je Apple, u listopadu 2012. U ovom povjerljivom dr┼żavnom dokumentu agencija ponosno navodi da podatke prikuplja “izravno s poslu┼żitelja” ovih kompanija.

Navedene tvrtke su naravno negirale ove tvrdnje. Ali ako je ono ┼íto pi┼íe u dokumentu istina, NSA mo┼że znati ┼íto radi svaka osoba na svijetu koja koristi usluge tih tvrtki, ┼íto uklju─Źuje i milijune Nijemaca.

Njema─Źka ministrica za za┼ítitu prava potro┼ía─Źa Ilse Aigner zatra┼żila je “jasne odgovore” od tvrtki navedenih u dokumentu, a njema─Źka stranka Zelenih zahtijevala je da vlada smjesta provede istragu o programu PRIZMA (Prism).

“Totalno nadziranje svih njema─Źkih gra─Ĺana od strane NSA potpuno je neprimjereno”, rekao je tajnik skupine Zeleni Volker Beck. Ova stranka je predlo┼żila da se o toj temi raspravlja na skup┼ítinskom zasjedanju sljede─çeg tjedna.

***

Postrojenje u Utahu okru┼żeno je sigurnosnim ogradama, psima ─Źuvarima i sigurnosnim kamerama, i opremljeno biometrijskim sustavom identifikacije. Dva izvora ka┼żu da lokacija ovog postrojenja nije slu─Źajnost. U Utahu ┼żivi najve─çi broj mormona na svijetu.

Ova izrazito patriotska vjerska zajednica ┼íalje svoje mlade ─Źlanove svuda po svijetu kao misionare – a mnogi su kasnije regrutirani u Nacionalnu gardu Utah, u ─Źijoj 300. vojno-obavje┼ítajnoj brigadi slu┼żi 1.600 lingvista. NSA ima pristup ovim lingvistima u svako doba, a jedan insajder vjeruje da se oni koriste za “analizu me─Ĺunarodnih telekomunikacija”.
 

Prikaz ve─çe karte
 

Prikaz ve─çe karte
 
U tajnom dokumentu, ┼ípijunski program NSA naziva se Prism (Prizma). Prizma je tako─Ĺer oblik koji reflektira svjetlost u opti─Źkim kablovima – dakle kablovima koji ─Źine osnovu svjetskog internet prometa. Ovaj dokument, odobren za interne prezentacije u NSA, pokazuje da podaci koji putuju iz Europe u Aziju, pacifi─Źka regija ili Ju┼żnu Ameriku, ─Źesto prolaze kroz servere u SAD. “Telefonski poziv pra─çene osobe, njegova elektronska po┼íta ili poruka na chatu pro─çi ─çe najjeftinijim, a ne fizi─Źki najdirektnijim putem”, navodi se u dokumentu.


Bushova administracija je legalizirala ovu novu dimenziju dr┼żavnog ┼ípijuniranja, ali je Obamina administracija obnovila taj zakon u prosincu 2012. Ovaj zakon omogu─çuje, primjerice, nadgledanje svih korisnika Google-a koji ┼żive izvan SAD, kao i komunikacije izme─Ĺu ameri─Źkih gra─Ĺana i ljudi u drugim zemljama.

Dokument tako─Ĺer otkriva da pomo─çu programa kao ┼íto je Prism, NSA reinterpretira pravnu osnovu za svoje djelovanje u jednom klju─Źnom aspektu. Desetlje─çima su sigurnosnim slu┼żbama bili neophodni nalozi specijalnog suda sa preciznim specifikacijama o osumnji─Źenicima, ukoliko su na primjer ┼żeljele nadgledati ra─Źun elektroni─Źke po┼íte. Sada je dovoljno da NSA ima uvjerljive dokaze da ta osoba ili ┼żivi u inozemstvu ili komunicirati s nekim tko ┼żivi izvan SAD. Ovim se pro┼íiruje krug potencijalnih osumnji─Źenih, preska─Źu se birokratske prepreke i sni┼żava se razina me─Ĺusobne kontrole, ─Źime se olak┼íava i ubrzava prikupljanje podataka o jo┼í ve─çem broju ljudi.

Mogu─çnosti NSA za prikupljanje podataka daleko nadilaze okvir ameri─Źkih internet poslu┼żitelja. Ova agencija tako─Ĺer vr┼íi prismotru diljem planeta, na primjer pomo─çu satelita. Pritom je instalirala mo─çne antene u raznim zemljama, koje presre─çu razgovore vo─Ĺene preko mobitela. Nijedna dr┼żava nikada nije sakupljala podatke u tom obimu.

NSA je koristan partner njema─Źkih vlasti. Dirktor NSA, general Keith B. Alexander, redovito prima delegacije iz Njema─Źke u svom sto┼żeru u Fort Mid-u. Ovi sastanci su obi─Źno konstruktivni, djelomi─Źno zato ┼íto su odnosi jasni: NSA skoro uvijek zna mnogo vi┼íe, dok se Nijemci pona┼íaju kao njezini asistenti. Njema─Źka obavje┼ítajna slu┼żba BND provodi razne tajne operacije u suradnji s NSA, od kojih se ve─çina odnosi na masovno prikupljanje podataka. Njema─Źke vlasti su tako─Ĺer pomagale ovoj ameri─Źkoj sigurnosnoj agenciji, naro─Źito u kriznim regijama.

┼áto se ti─Źe NSA, ona redovito sa njema─Źkim sigurnosnim slu┼żbama dijeli svoja saznanja o osumnji─Źenima. Plan o postavljanju bombe islamisti─Źke teroristi─Źke grupe u Njema─Źkoj, takozvane skupine Zauerland, otkriven je 2007. tako ┼íto je NSA presretnula mailove i telefonske razgovore i proslijedila ih njema─Źkim kolegama.

Prema biv┼íem slu┼żbeniku NSA, ameri─Źki programi su kori┼íteni i u Njema─Źkoj, iako jedan biv┼íi visoki njema─Źki sigurnjak ka┼że da njema─Źke vlasti nisu sudjelovale u programu Prism.

Sada je jasno da su vi┼íegodi┼ínje sumnje stru─Źnjaka bile opravdane – da NSA nadgleda svaku vrstu eletronske komunikacije diljem planeta. Postavlja se jedno va┼żno pitanje: kako jedna sigurnosna agencija, ─Źak i kada je toliko velika kao NSA sa 40.000 zaposlenih, mo┼że smisleno raditi s takvim morem informacija?

Odgovor na ovo pitanje krije se u pojavi o kojoj poslovna zajednica trenutno dosta razgovara, a koja se naziva “big data”. Zahvaljuju─çi novim tehnologijama obrade podataka, sada je mogu─çe povezati potpuno razli─Źite oblike informacija i analizirati ih automatski.

Jedan od rijetkih uvida u to ┼íto sigurnosne agencije mogu u─Źiniti pomo─çu ovog pristupa pru┼żio je pro┼íle godine David Patreus. Taj novi vid analize podataka podrazumijeva otkrivanje “veza koje nisu o─Źite”, kako je u to vrijeme novi direktor CIA-e objasnio na jednoj konferenciji. U to spada, na primjer, “pronala┼żenje veza izme─Ĺu ove kupnje, onog telefonskog poziva, mutne video snimke, carinske i imigracijske informacije.”

Cilj je, prema Patreusu, da veliki podaci “dovedu do automatskog otkrivanja, umjesto da se oslanjamo na to da ─çe pravi analiti─Źar postaviti pravo pitanje”. Algoritmi automatski pronalaze veze u amorfnom moru podataka koje pro─Źe┼íljavaju. “CIA i na┼íi partneri iz sigurnosne zajednice moraju znati plivati ÔÇőÔÇőu oceanu “velikih podataka”. Moramo biti prvorazredni pliva─Źi – zapravo, najbolji”, nastavio je direktor CIA-e.

Va┼żnost “big data” analize za ameri─Źke obavje┼ítajne agencije mo┼że se vidjeti iz novca koji NSA i CIA u nju ula┼żu. Ona ne samo ┼íto obuhva─ça vi┼íemilijunske ugovore s tvrtkama specijaliziranim za dubinsku analizu podataka, nego CIA pritom izravno investira, kroz svoju tvrtku In-Q-Tel, u nekoliko “big data” startup tvrtki.

Poanta je da se ljudi i njihovo pona┼íanje u─Źine predvidljivim. Istra┼żiva─Źki projekti NSA usmjereni su na predvi─Ĺanje, na temelju telefonskih podataka i postova na Twitteru i Facebooku, kada ─çe se dogoditi pobuna, dru┼ítveni protest ili drugi doga─Ĺaj. Ova agencija tako─Ĺer istra┼żuje nove metode analize sigurnosnih videa u nadi da ─çe prepoznati sumnjivo pona┼íanje prije nego ┼íto se napad izvr┼íi.

Gas Hunt, glavni tehnološki direktor CIA, je izravno priznao:

“U su┼ítini, mi poku┼íavamo sakupiti sve i da to vje─Źno sa─Źuvati”. Hunt je objasnio na ┼íto to─Źno misli kad ka┼że “sve”: “Vrlo smo blizu toga da mo┼żemo prikupimo sve ljudski generirane informacije”, rekao je on.

Ovu izjavu je te┼íko pomiriti s ─Źetvrtim amandmanom ameri─Źkog ustava, koji jam─Źi pravo na privatnost. Vjerojatno je Hunt zato dodao, skoro izvinjavaju─çim glasom: “Tehnologija napreduje br┼że nego ┼íto je dr┼żava ili zakon mogu pratiti.”
 

 
 
(pescanik.net, nsa.gov1.info, youtube.com/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14268"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,