Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEORIJE ZAVJERE » Tito je bio ┼íef sto┼żera NKVD-a za likvidacije u ┼ápanjolskom gra─Ĺanskom ratu

Tito je bio ┼íef sto┼żera NKVD-a za likvidacije u ┼ápanjolskom gra─Ĺanskom ratu

tito ┼ápanjolski gra─Ĺanski ratU novom broju mjese─Źnika Vojna povijest, koji je iz tiska iza┼íao nedavno, prvi put u Hrvatskoj izlazi tekst o najnovijem arhivskom otkri─çu koje posve razotkriva jedan od najmisterioznijih dijelova karijere jugoslavenskog komunisti─Źkog vo─Ĺe Josipa Broza Tita. To je njegovo sudjelovanje u ┼ápanjolskom gra─Ĺanskom ratu!

Autor teksta poznati je beogradski publicist Pero Simi─ç koji Titovu biografiju istra┼żuje ve─ç vi┼íe od 20 godina. Kad je o ┼ápanjolskom gra─Ĺanskom ratu rije─Ź, Tito je sudjelovanje u njemu pretvorio u jedan od najve─çih misterija svoje karijere. Danas znamo i za┼íto. Jer nije bio obi─Źan ┼ípanjolski borac. On je ondje bio ┼íef, koordinator i kontrolor sto┼żera za likvidacije NKVD-a, Staljinove tajne policije, koja se obra─Źunavala s trockistima!

NKVD (rus.đŁđ░ĐÇđżđ┤đŻĐőđ╣ đ║đżđ╝đŞĐüĐüđ░ĐÇđŞđ░Đé đ▓đŻĐâĐéĐÇđÁđŻđŻđŞĐů đ┤đÁđ╗) u SSSR-u bila skra─çenica za Narodni komesarijat unutra┼ínjih poslova, bila je i javna i tajna policijska organizacija koja je izravno vr┼íila odluke dono┼íene od vlasti uklju─Źuju─çi i ubojstva politi─Źkih neistomi┼íljenika u vrijeme Staljina. Prethodno se zvala ─îEKA ┼íto opet dolazi od skra─çivanja rije─Źi Izvaredna komisija. Odgovarala je ministarstvu unutra┼ínjih poslova.

Sjedište NKVD-a bilo je u Lubjanki.

U Jugoslaviji se ta slu┼żba, poslije Drugog svjetskog rata, zvala OZNA a kasnije UDBA.

Ali krenimo redom. Nakon ┼íto je do┼íao na vlast u Jugoslaviji, Titu su se javljali biv┼íi ratni drugovi koji su ga vidjeli u ┼ápanjolskoj. No on je na marginama njihovih pisama naj─Źe┼í─çe pisao da ih ÔÇ×nikad nije vidio” ili da je rije─Ź o nekoj zabuni. Mno┼ítvo takvih pisama danas se mo┼że na─çi i vidjeti u Arhivu Jugoslavije u Beogradu u kojemu se ─Źuva i Titov arhiv. Kako pi┼íe Simi─ç, Tito je tu veliku zagonetku do kraja ┼żivota krio i od o─Źiju javnosti i od svojih najbli┼żih suradnika i od najintimnijih prijatelja. A dobro se pobrinuo da se ta tajna ne otkrije ni tridesetak godina poslije njegove smrti.

Zato za odgonetanje zagonetke Simi─çu nisu bila dovoljna ─Źak ni vi┼íedesetljetna istra┼żivanja u beogradskim i moskovskim arhivima ni uporne sustavne pretrage najpovjerljivije gra─Ĺe Titova osobnog arhiva u Beogradu. Potpuno neo─Źekivano, Simi─ç je to─Źku na taj Titov rebus stavio nedavno. I to tamo gdje se najmanje nadao, u Arhivu Slovenije u Ljubljani, u kojemu se ─Źuva pisana ostav┼ítina Vladimir Dedijera, Titova biografa.

Odškrinuta vrata

Kako obja┼ínjava Simi─ç, vrata te Titove Pandorine kutije prvi su put od┼íkrinuta prije ┼íezdesetak godina. Kvaku je prvi diskretno povukao Georgi Damjanov, visokopozicionirani sovjetski agent koji je radio u aparatu Kominterne. Bio je ┼íef jednog od najva┼żnijih njezinih dijelova, odjela za kadrove za sve zemlje Europe, a njegovo la┼żno ime bilo je Aleksandar Belov. ─îim je Staljin na svojim tenkovima doveo bugarske komuniste na vlast, Belov je postao ministar obrane Bugarske, a pet godina kasnije i poglavar bugarske dr┼żave. Na toj je du┼żnosti 1953. godine primio akreditive novog Titova veleposlanika u Sofiji Mite Miljkovi─ça. Kada je veleposlanik prenio doma─çinu pozdrave vo─Ĺe jugoslavenskih komunista, Belov se trgnuo i, nazivaju─çi Tita samo njegovim tajnim moskovskim pseudonimom, zapitao: ÔÇ×A kako je na┼í stari drug Valter?” Kada je veleposlanik odgovorio da je Tito dobro, Belov je rekao: ÔÇ×Ja se s drugom Valterom dugo poznajem, mi smo u Moskvi dobro sura─Ĺivali. On ima velike zasluge za me─Ĺunarodni komunisti─Źki pokret.” Aludiraju─çi na posebne agenturne poslove, izgovorio je i dvije klju─Źne re─Źenice: ÔÇ×Mi smo njega slali na zadatke u ┼ápanjolsku i tamo je jedno vrijeme bio u velikim te┼íko─çama, ali se dobro izvukao. I druge je zadatke drug Valter dobro izvr┼íavao.”

Slovenski komunist Josip Kopini─Ź, koji je bio visoki sovjetski obavje┼ítajac u ┼ápanjolskoj, potkraj ┼żivota otkrio je na koje su zadatke Staljinove specijalne slu┼żbe slale Tita u ┼ápanjolsku. U neobjavljenom svjedo─Źenju, koje je dao Titovu biografu Vladimiru Dedijeru, Kopini─Ź je rekao da je Titov prethodnik na ─Źelu KPJ Josip ─îi┼żinski, alias Milan Gorki─ç, bio predstavnik Kominterne za ┼ápanjolsku ÔÇ×u svim vidovima pomo─çi i odnosa”, a da se ÔÇ×posle Gorki─ça Tito prihvatio dobrog dijela tih poslova”: ÔÇ×Pod Titom je bio tako i rad predstavnika IV odseka NKVD-a, koji je pored ostalih poslova radio i na likvidacijama neprijatelja u inostranstvu.” ÔÇ×Tito je bio kontrolor IV odseka. I zbog toga je i┼íao u ┼ápaniju na inspekcijska putovanja, na dan-dva”, priznao je Kopini─Ź, koji je Titu bio toliko naklonjen da je potkraj ┼ápanjolskog gra─Ĺanskog rata odigrao jednu od glavnih uloga u njegovu dolasku na ─Źelo KPJ.

ÔÇ×Neprijatelji” kojima su se u ┼ápanjolskoj bavili likvidatori NKVD-a, pod Titovom naredbom, bili su tzv. trockisti, kako je Moskva etiketirala sve oponente Josifa Visarionovi─Źa Staljina. Ti su ljudi u ┼ápanjolskoj, kako je Tito potkraj 1937. godine pisao u ÔÇ×Proleteru”, ÔÇ×svakodnevno raskrinkavani kao izdajnici i ┼ípijuni u slu┼żbi generala Franka”. A ÔÇ×raskrinkavanje” je bila istozna─Źnica za fizi─Źke likvidacije.

Kopini─Źevo priznanje jo┼í je to─Źnije potvrdio Maurice Thorez, koji je u vrijeme ┼ápanjolskog gra─Ĺanskog rata bio generalni sekretar CK KP Francuske, preko koga su se iz Moskve prenosile sve povjerljive sovjetske odluke i naredbe za ┼ápanjolsku. Tako se u njegovim rukama na┼íao i dokument iz koga se ÔÇ×videlo da je Tito bio zadu┼żen za likvidacije u ┼ápaniji”, to─Źnije da je bio ÔÇ×┼íef ┼ítaba za likvidacije u ┼ápaniji”, a da su ostali ─Źlanovi sto┼żera bili: talijanski komunist Vittorio Vidali, Hrvati Ivan (Stevo Kraja─Źi─ç) i Ivan (Antonov) Srebrenjak i bosanski Srbin Vlajko Begovi─ç, koji je bio zamjenik ┼íefa NKVD-a u me─Ĺunarodnim brigadama u ┼ápanjolskoj i ┼íef operativnog centra za likvidacije u Albaceti.

Shapayev-Marshal-TitoPoslije Torezove smrti sadr┼żaj tog dokumenta Dedijeru je 1979. godine u Parizu prezentirao biograf lidera francuskih komunista Albert Soboule. Iako mu je Soboule bio ÔÇ×izvanredan prijatelj”, Dedijer se, vjerojatno zbog straha od posljedica, nije usudio niti poku┼íati objaviti ovo prvorazredno otkri─çe.

Postojanje ovog dokumenta Dedijeru je deset godina poslije, rujna 1989. godine, potvrdio i Titu vrlo naklonjen Josip Kopini─Ź, koji je Titu 1938. omogu─çio da postane kandidat za generalnog sekretara CK KPJ.

Ovaj dokument potvrdio je i jedan od ┼ípanjolskih likvidatora Ivan Stevo Kraja─Źi─ç: ÔÇ×─îetvrti odsek je radio dve vrste poslova: diverzije pod komandom ruskog generala Pavlova i likvidacije neprijatelja ÔÇô trockista.”

Pozadinu ove velike Titove tajne do kraja je odgonetnuo jedan njegov bliski suradnik, ┼íef njegove predsjedni─Źke administracije, zagreba─Źki komunist ┼żidovskog podrijetla Leo Mates. Tito se s Matesom dru┼żio ba┼í u vrijeme ┼ápanjolskog gra─Ĺanskog rata, a nakon zavr┼íetka tog rata svra─çao je i u Matesovu ku─çu u Zagrebu.

Na Dedijerovo pitanje ÔÇô kako je Tito postao generalni sekretar CK KPJ i kakve je usluge izvr┼íio Sovjetima u ┼ápanjolskoj da mu daju mandat u doba staljinisti─Źkih pogroma, Mates je rujna 1983. godine dao odgovor koji se sada prvi put predo─Źava javnosti:

ÔÇ×─îinio je prljave usluge u ┼ápaniji.”

ÔÇ×To je za Sovjetski Savez bio va┼żan poligon ÔÇô i vojni─Źki i strate┼íki, ali i kadrovski (─Źi┼í─çenje).”

ÔÇ×Tito je tamo ─Źistio ljude.”

U razgovoru s Dedijerom to je potvrdio i s├óm Kopini─Ź:

ÔÇ×I Tito i Kardelj radili su za NKVD.”

A sada najva┼żnije otkri─çe. Doga─Ĺaj se odigrao u prvim danima Drugog svjetskog rata u obiteljskoj ku─çi Lea Matesa na ┼áalati, ekskluzivnoj zagreba─Źkoj ─Źetvrti. Pokraj Matesa sjedila je Anka Butorac, biv┼ía supruga Blagoja Parovi─ça, jednog od najpoznatijih jugoslavenskih komunista, koji je nekoliko mjeseci prije odlaska u ┼ápanjolsku pao u nemilost i Kominterne i svoje supruge zbog ljubavne veze s jednom mladom suradnicom sovjetskog poslanstva u Budimpe┼íti.

Ono ┼íto je slijedilo Leo Mates je 24. rujna 1983. vjerno, od rije─Źi do rije─Źi, prenio Titovu biografu Vladimiru Dedijeru, koji je o tom velikom otkri─çu napravio sljede─çu bilje┼íku: ÔÇ×Tito u Matesovoj ku─çi u Zagrebu, iznad ┼áalate, Anki Butorac odjednom: Ja sam tvoga ‘druga’ poslao u ┼ápaniji u smrt!” Dedijerova je nevjerica bila toliko velika da je pokraj ove Titove re─Źenice, u lijevom gornjem uglu, ru┼żi─Źastim flomasterom ispisao ─Źetiri krupna uskli─Źnika: !!!!

Flert s ─Źinovnicom

Nepunih pola godine prije nego ┼íto ga je Tito ÔÇ×poslao u ┼ápanjolsku u smrt”, Blagoje Parovi─ç bio je organizacijski sekretar CK KPJ, osoba broj dva u partijskog hijerarhiji. Zbog flerta s ─Źinovnicom sovjetskog veleposlanstva u Ma─Ĺarskoj Tito ga je potkraj 1936., po nalogu Moskve, razrije┼íio te du┼żnosti, a Parovi─ç je poslije toga vidio priliku u ┼ápanjolskoj da se doka┼że. U sovjetskom je gradu Rjazansku zavr┼íio tromjese─Źni vojni te─Źaj i po─Źetkom 1937. preko Pariza krenuo prema Pirenejima. Gorki─çev CK KPJ postavio ga je za svog predstavnika u republikanskoj ┼ápanjolskoj, gdje je Parovi─ç pokrenuo i ure─Ĺivao dobrovolja─Źki list ÔÇ×Dimitrovac”, u kome su tekstovi objavljivani na srpsko-hrvatskom, ─Źe┼íkom, ┼ípanjolskom i slovenskom jeziku. Po─Źetkom srpnja 1937. postavljen je za komesara XIII. internacionalne brigade. Govorio je: ÔÇ×Budite takvi da svaki va┼í ro─Ĺak i poznanik, svaki drug i prijatelj, svaka organizacija i narod koji ovde predstavljate s ponosom mo┼że re─çi: ‘To je moj sin, moj drug, ─Źlan moje organizacije, sin moga naroda.’”

Ubijen je 6. srpnja 1937. u sumrak pokraj jednog sela blizu Madrida.

Na licu mjesta odmah ga je, u krupnom planu, snimio bosanski komunist Vlajko Begovi─ç, bojnik po ─Źinu, ─Źlan Titova sto┼żera za likvidacije, ÔÇ×glavni egzekutor u ┼ápaniji”. Prema svjedo─Źenju Titova generala i ┼ípanjolskog dobrovoljca Peke Dap─Źevi─ça, Vlajko Begovi─ç tako─Ĺer je ÔÇ×u─Źestvovao u ubistvu Blagoja Parovi─ça”.

Kut snimanja fotografije ÔÇô s lica, iznad tijela mrtvog Parovi─ça ÔÇô pokazuje da je snimka napravljena ne iz pijeteta prema tom ─Źovjeku ve─ç da bi se dokazalo da je zadatak izvr┼íen.

Juna─Źka smrt

Parovi─ç je bio jedan od najperspektivnijih jugoslavenskih komunista. Centralni komitet KPJ jo┼í je po─Źetkom 1934. donio odluku da u slu─Źaju uhi─çenja Milana Gorki─ça i predstavnika KPJ u Kominterni Vladimira ─ćopi─ça Blagoje Parovi─ç ÔÇ×stane na ─Źelo CK”.

Gorki─çev pomo─çnik Rodoljub ─îolakovi─ç opisao je Parovi─ça kao ÔÇ×jednog od rijetkih na┼íih radni─Źkih aktivista koji su se uzdigli i osposobili za samostalan politi─Źki rad ┼íirih razmjera”.

Nekoliko mjeseci poslije njegove likvidacije Parovi─ça je Tito nazvao ÔÇ×jednim od najboljih ─Źlanova CK KPJ”, a njegovu smrt ÔÇ×juna─Źkom smr─çu”.

Titovu ulogu ┼íefa, koordinatora i kontrolora sto┼żera za likvidacije u ┼ápanjolskoj uvjerljivo dokazuje i jedan Titov dokument nastao potkraj 1937., nepunih pola godine poslije likvidacije Blagoja Parovi─ça. U njemu Tito svog neimenovanog ÔÇ×dragog prijatelja” u Moskvi obavje┼ítava da Ivan Kraja─Źi─ç ÔÇ×vrlo dobro obavlja svoju profesiju” u ┼ápanjolskoj i da ÔÇ×smo odlu─Źili da ga po┼íaljemo k tebi na specijalizaciju njegove profesije”. ÔÇ×Za drugog kandidata ÔÇô Vok┼íina (Josipa Kopini─Źa) karakteristika se nalazi kod vas.”

Kraja─Źi─ç je desetlje─çima bio ┼íef OZNA-e, Udbe i Slu┼żbe dr┼żavne sigurnosti Hrvatske i predsjednik Vlade i Sabora Hrvatske.

Posebna je pri─Źa i Titova fotografija iz kampa u Francuskoj koja je autenti─Źna. Iza nje krije se afera. Objavljena je 1961. u knjizi ÔÇ×Na┼íi ┼ápanci”, koja je ve─ç u tisku imala ozbiljnih problema. Naprijed pi┼íe da je iza┼íla 1961., a na posljednjoj stranici da je njezin tisak u tiskari ÔÇ×Ljudske pravice” u Ljubljani zavr┼íen tek ÔÇ×marta 1962. godine”! Knjiga je pre┼íu─çena i povu─Źena bez otvaranja afere, me─Ĺu ostalim, po svemu sude─çi, i zbog ove Titove fotografije te objavljivanja Begovi─çeve fotografije mrtvog Blagoja Parovi─ça. Simi─ç vjeruje da je Begovi─ç autor i ove Titove fotografije.
 
DODATAK
Josip Broz Tito – Bez maske – Dokumentarni film

 
(vecernji.hr, youtube.com/uredio: nsp)

Filed under: TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,