Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, NOVAC » Znakovi Koji Govore da Srednja Klasa Polako Nestaje

Znakovi Koji Govore da Srednja Klasa Polako Nestaje

siroma┼íni-bogatiSrednja klasa se danas sustavno bri┼íe iz postojanja u Americi, Europi i Svijetu. Amerika je zemlja s vrlo sitnom elitom koja brzo postaje sve vi┼íe bogatija dok svi ostali postaju siroma┼íniji. Pa za┼íto se to doga─Ĺa?

Pa, to je zapravo vrlo jednostavno. Institucije su dizajnirane da koncentriraju bogatstvo u rukama vrlo ograni─Źenog broja ljudi. Tijekom ljudske povijesti, gotovo sva dru┼ítva su imala veliku centraliziranu vladu i imala vrlo visoku koncentraciju bogatstva u rukama elite. Tijekom ljudske povijesti, gotovo sva dru┼ítva su dopu┼ítala da veliki poslovi ili velike korporacije dominiraju u gospodarstvu koje tako─Ĺer je imao vrlo visoku koncentraciju bogatstva u rukama elite.

Amerika dozvoljava i velike vlade i velike korporacije da rastu divlje izvan kontrole. To su ogromne gre┼íke. Na┼íe oci su poku┼íali uspostaviti naciju u kojoj bi savezna vlada bila uvelike ograni─Źena i gdje ─çe korporacije biti uvelike ograni─Źene. Na┼żalost, mi smo okrenuli le─Ĺa na tim na─Źelima, a sada pla─çamo cijenu. Kada imate veliku koncentraciju bogatstva i mo─çi, ekonomske nagrade dru┼ítva imaju tendenciju da idu samo nekolicini. U Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama danas, velike tvrtke i bogati pojedinci financiraju kampanje na┼íih politi─Źara, a zauzvrat na┼íi politi─Źari donose zakone koji igraju u njihovu korist. To je simbioza i odnos koji je vrlo lo┼í za svaku vladu i dru┼ítveni poredak.

Na┼żalost, ve─çina konzervativca ima tendenciju da navija za velike korporacije, ali to nije kako su na┼íi praoci zamislili da na┼í kapitalisti─Źki sustav radi. Na┼íi praoci su zamislili da se veliki broj sli─Źnih poduze─ça me─Ĺusobno natje─Źu za kupce. Oni nisu predvidjeli da vrlo mali broj divovskih korporacija preuzima sve svoje konkurenate ili ih razbija u zaborav svojim velikim hrpama novca.

Pravi konzervativci bi ┼żeljeli vidjeti vi┼íe konkurencije umjesto manje konkurencije. Konkurencija poma┼że da se zemlja razvije, i moramo se vratiti na to.

Umjesto gospodarskog krajolika,┬á vidimo dru┼ítvo u kojem dominiraju monolitni predatori – korporacije, no nama treba ekonomsko okru┼żenje gdje milijuni malih poduze─ça mogu napredovati i natjecati se izravno jedan s drugim.

Na┼íi praoci nikada nisu namjeravali sagraditi takav sustav kakav imamo danas. Sljedi kako je autor Stephen Foster D. Jr. opisao stav prema korporacijama u ranim godinama u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama.

Tvrtka kompanija East India je najve─ça korporacija svog vremena i njezina dominacija trgovinom je ljutila kolonisti naveliko, da su istresali sav ─Źaj koji su imali na brodu u Boston Harbor-u koja je danas univerzalno poznata kao stranka Bostonskog ─îaja (Boston Tea Party). U to vrijeme, u Velikoj Britaniji, velike korporacije su velikodu┼íno financirale izbore,a njihove dionica su bile u vlasni┼ítvu gotovo svih ljudi u parlamentu. O─Źevi osniva─Źi nisu puno mislili o tim korporacijama koje su imale veliko bogatstvo i velik utjecaj u vlasti. I upravo je to razlog za┼íto su stavili ograni─Źenja na njih nakon ┼íto je vlada organizirana prema Ustavu.
Nakon osnutka nacije, korporacijama su dodijeljene povelje od strane dr┼żave kao ┼íto su danas. Me─Ĺutim, za razliku od danas, korporacijama je bilo dozvoljeno postojati 20 ili 30 godina, a mogle su samo trgovati u jednoj robi, nisu mogle dr┼żati dionice u drugim tvrtkama, a njihova imovina je bila ograni─Źena samo na ono ┼íto im je potrebno kako bi ostvarili svoje poslovne ciljeve. A mo┼żda i najva┼żniji aspekt svega ovoga je da je ve─çina dr┼żava u ranim danima nacije imala zakone u knjigama koje su bile politi─Źki doprinos od strane korporacija.

bogataši siromašni

Divovska sredi┼ínja dr┼żava koja tro┼íi vi┼íe od 20 posto na┼íeg BDP je kolektivisti─Źka institucija.
Ogromne grabe┼żljive korporacije koje se stalno si┼íu ÔÇőÔÇőjo┼í vi┼íe novca i mo─çi su kolektivisti─Źke institucije.
Na┼íi praoci nisu namjeravali da na┼íim dru┼ítvom dominira kolektivisti─Źke institucije.
Vrlo velike institucije imaju tendenciju da nagra─Ĺuju ljude koje posjeduju te ih upravalju novcem na ┼ítetu svih ostalih.
I znate što?
Mnoge od tih divovskih korporacija su shvatile da im ne treba ni ameri─Źki radnici vi┼íe.
Umjesto toga, mnogi od njih su otpremili radnih mjesta na drugu stranu svijeta gdje je legalnodavati pla─çe robovskom radu. To zna─Źi ve─çi profit za njih, ali manje radnih mjesta za nas ostale.
U Americi danas, bogati su sve bogatiji, a siroma┼íni su sve siroma┼íniji, a velika vlada i velike korporacije su mehanizmi preko kojih se to doga─Ĺa.

industrijski sektor

Total-ameri─Źko-potro┼ía─Źki kredit-Izvanredna-1945-2011

Trajanje-Nezaposlenosti

srednja klasa

CEO prosje─çna pla─ça

Objavljujemo u nastavku 45 znakova koji pokazuju da ─çe Amerika uskoro biti zemlja s vrlo malobrojnom elitom i ostatak od nas ─çe biti siroma┼ían …
# 1 Pove─çanje dobitaka u prihodima postaju vrlo vrlo koncentrirani na vrhu hranidbenog lanca u Americi. Sljede─çi ─Źlanak pokazuje kako su prihodi i dobici u Sjedinjenim Dr┼żavama distribuirani tijekom 2010….

-37% svih prihoda i dobitaka je otišlo prema 0,01% ljudi u americi

-56% svih prihoda dobitaka je otišlo prema ostatku gornjeg 1% ljudi u americi

-7% svih prihoda dobitaka je otišlo prema 99 % ljudi u americi

# 2 Vratimo se u 70-te, kad je vrh 1% ljudi zaradio oko 8 posto svih prihoda. Danas, oni zara─Ĺuju oko 21 posto svih prihoda.

# 3 Najbogatijih 1% svih Amerikanaca posjeduju više bogatstva nego što posjeduje 95%  u kombinaciji .

# 4 Prema Forbesu, 400 najbogatijih Amerikanaca ima više bogatstva nego 150 milijuna Amerikanaca u kombinaciji .

# 5 najsiroma┼ínijih 50% svih Amerikanaca zajedno posjeduju samo 2,5 posto bogatstva u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama.

# 6 Srednji dohodak ku─çanstva u SAD-u je pao 7,8 posto od prosinca 2007, nakon uskla─Ĺivanja s inflacijom.

# 7 Vrh od 0,01% svih Amerikanaca zara─Ĺuje u prosjeku 27.342.212 dolara. Dno od 90% gra─Ĺana zarade u prosjeku┬á 31.244 dolara .

# 8 Prema Zavodu za ekonomsku politiku , izme─Ĺu 1979. i 2007.┬á rast dohotka za vrh 1% posto svih ameri─Źkih primanjima je zapanjuju─ç i iznosi 390 posto . Donjih 90% – rast prihoda je bio samo 5 posto vi┼íe od istog razdoblja.

# 9 Prema jednoj studiji, izme─Ĺu 1969. i 2009. godine, srednja pla─ça ameri─Źkih mu┼íkaraca ostvarena┬á u dobi izme─Ĺu 30 i 50 godina je pala za 27 posto nakon ┼íto izra─Źuna iinflacija.

# 10 U 2010. godini, 2,6 milijun Amerikanaca se spustilo u siroma┼ítvo . To je najve─çe pove─çanje koje smo vidjeli otkada je ameri─Źka vlada po─Źela vo─Ĺenje statisti─Źkih podataka o ovome, jo┼í od davne 1959. godine.

# 11 Prema New York Timesu , oko 100 milijuna Amerikanaca ┼żive u siroma┼ítvu ili u “osjetljivoj zoni neposredno iznad njega.”

# 12 Prema Heidi Shierholzu, ekonomisti s Ekonomskog instituta za politiku, 53 posto svih prihoda je oti┼ílo na le─Ĺa srednje klase u 1970-ima, ali danas samo ide oko 46 posto svih prihoda.

# 13 Kada pogledamo odnos zaposlenika i naknade u BDP-u, ona je najni┼ża u 50 godina .

# 14 U 1970. godini, 65 posto svih Amerikanaca je ┼żivjelo u “susjedstvu srednje klase “. Do 2007, samo 44 posto svih Amerikanaca je ┼żivjelo u “susjedstvu srednje klase “.

# 15 Natrag u 2000. godini, 11,3% svih Amerikanaca je ┼żivjelo u siroma┼ítvu. Danas, 15,1% svih Amerikanaca ┼żivi u siroma┼ítvu.

# 16 stopa siroma┼ítva za djecu koja ┼żive u SAD-u je pove─çana na 22 posto u 2010.

# 17 Prema US popisu, 6,7% svih Amerikanaca ┼żivi u “krajnjem siroma┼ítvu”, te je najvi┼ía razina ikad zabilje┼żena.

# 18 Prema US popisu, postotak “vrlo siroma┼ínih” je porastao u 300 od ukupno 360 najve─çih metropolitanskih podru─Źja tijekom 2010.

# 19 Natrag u 1950. godini, vi┼íe od 80 posto svih mu┼íkaraca u Sjedinjenim Dr┼żavama je imalo posao. Danas, manje od 65 posto svih mu┼íkaraca u Sjedinjenim Dr┼żavama ima posao.

# 20 Prosje─Źno trajanje nezaposlenosti danas u SAD-u je gotovo tri puta ve─çe nego u 2000. godini.

# 21 U Sjedinjenim Dr┼żavama danas je 240 milijuna radno sposobnih ljudi. Samo oko 140 milijuna njih zapravo radi.

# 22 Natrag u 2001.godini, udio pla─ça u BDP-u je bio oko 49 posto . Danas je pao na 44 posto .

# 23 Polovica svih ameri─Źkih radnika sada zara─Ĺuje 505 $ ili manje tjedno.

# 24 Natrag u 1980. godini, manje od 30% svih radnih mjesta u Sjedinjenim Dr┼żavama su bila radna mjesta s niskim prihodima. Danas, vi┼íe od 40% svih radnih mjesta u SAD-u su radna mjesta s niskim prihodima.

# 25 U 2010. godini, 19,7% svih ameri─Źkih odraslih radnika koja su imala posao koji ne bi bio dovoljan gurnuti ─Źetvero─Źlanu obitelj preko granice siroma┼ítva, ─Źak i ako su radili s punim radnim vremenom za vrijeme cijele godine.

# 26 Ra─Źuni za struju u SAD-u porasli su br┼że od ukupne stope inflacije pet godina za redom .

# 27 Prosje─Źno Ameri─Źko ku─çanstvo tro┼íi nevjerojatnih 4.155 dolara na benzin tijekom 2011. godine

# 28 Ako se inflacija mjeri na isti na─Źin na koji je izmjerena davne 1980, stopa inflacije u SAD-u je danas i vi┼íe od 10 posto .

# 29 Prema nedavnom izvješću od strane Pew Charitable Trust-a , otprilike jednom na svakih tri Amerikanaca koji je odrastao u kućanstvu srednje klase je skliznuo dohodak prema dolje.

# 30 Ukupno studentski dug u Americi sada je prošao 1 bilijun dolara, i oko 270 milijarde dolara od tih kredita su najmanje 30 dana neplatiše. Ti dugovi apsolutno uništavaju mlade obitelji srednje klase.

# 31 Danas, oko 25 milijuna ameri─Źkih odraslih osoba ┼żivi s roditeljima.

# 32 Prema uredu za popis stanovni┼ítva, 49 posto svih Amerikanaca ┼żivi u ku─çi koja dobiva izravne nov─Źane beneficije od savezne vlade. Natrag u 1983. godini, manje od tre─çine svih Amerikanaca je ┼żivjelo u ku─çi koja je primala izravne nov─Źane beneficije od savezne vlade.

# 33 Izme─Ĺu 1991. i 2007. godine broj Amerikanaca u dobi izme─Ĺu 65 i 74┬á godina koji podnose zahtjev za bankrot porasao za nevjerojatnih 178 posto .

# 34 Jedan na svakih ┼íest starijih Amerikanaca sada ┼żivi ispod granice siroma┼ítva .

# 35 Broj djece koja ┼żive u siroma┼ítvu u dr┼żavi Kaliforniji je porasla za 30 posto od 2007. godine do danas.

# 36 Prema Nacionalnom centru za dje─Źje u siroma┼ítvo, 36,4% djece koji ┼żive u Philadelphiji ┼żive u siroma┼ítvu, 40,1% djece koji ┼żive u Atlanti ┼żive u siroma┼ítvu, 52,6% djece koji ┼żive u Clevelandu su ┼żive u siroma┼ítvu, a 53,6% djece koji ┼żive u Detroitu ┼żive u siroma┼ítvu.

# 37 U studenom 2008. godine, 30,8 milijuna Amerikanaca su bili na bonovima za hranu (sli─Źno Todori─çevim K+ bonovima). Danas je vi┼íe od 46 milijuna Amerikanaca su na bonovima za hranu .

# 38 Trenutno, jedno od svakog ─Źetvrtog ameri─Źkog djteta je na bonovima za hranu.

# 39 Predvi─Ĺa se da oko 50 posto sve ameri─Źkih djece ─çe biti na bonovima za hranu u nekom trenutku svojeg ┼żivotu prije nego ┼íto navr┼íe 18 godina.

# 40 U 2010. godini, 42 posto svih samohranih majki u Sjedinjenim Dr┼żavama su na bonovima za hranu.

# 41 Natrag u 1965. godini, samo jedan na svakih 50 Amerikanaca bio na Medicaid-u (zdravstvena za┼ítita za siroma┼íne amerikance). Danas, jedan od svakih 6 Amerikanaca je na Medicaid-u, i stvari bi mogle biti puno gore. Predvi─Ĺa se da ─çe Obamacare dodati jo┼í 16 milijuna Amerikanaca na Medicaid listu.

# 42 Medicare potro┼ínja je porasla┬á za 138 posto izme─Ĺu 1999 i 2010. godine.

# 43 Jedan na svakih šest Amerikanaca sada je upisan u barem jednom programu protiv siromaštva .

# 44 Savezna stambena pomo─ç pove─çana za nevjerojatnih 42 posto izme─Ĺu 2006 i 2010. godine.

# 45 Iznos novca koji savezna vlada daje izravno Amerikancima porastao je za 32 posto otkada je Barack Obama ušao u Bijelu kuću.

Kako se srednja klasa sustavno uni┼ítava, obitelji tra┼że na─Źine kako opstati na bilo koji na─Źin.

Kad sam bio mla─Ĺi, ako mi je mogla Vlada pla─çati moje ra─Źune, vjerojatno nikada ne bi radio uop─çe. Bio bi prili─Źno lijen i vjerojatno bi bilo vi┼íe nego sretan da sjedim kod ku─çe i prikupljam vladine ─Źekove.

To je samo u ljudskoj prirodi da se ne radi te┼íko kada imate nekoga tko je spreman preuzeti brigu o vama. Na primjer, potpredsjednik Joe Biden je nedavno otkrilo da je ostao u ameri─Źkom Senatu tako dugo, jer on nije ┼żelio “pravi posao“. To je dio svih nas, da izbjegnemo naporan rad.

Dakle, preraspodjela bogatstva ne─çe biti dobra za dru┼ítvo u cjelini. To se sankcionira produktivnije i nagra─Ĺuje lijene.

I naš porezni sustav je već previše okrutan za one koji pošteno plaćaju svoje poreze.

Jeste li znali da prosje─Źni Amerikanac mora raditi 107 dana samo da bi imao dovoljno novca za platiti svoje poreze?

To je apsolutno opsceno!
obama budu─çnost djeca
dolar gori ekonomoja gospodarstvo
 
 
(worldtruth.tv/uredio: nsp(

Filed under: Featured, NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,