Znakovi Koji Govore da Srednja Klasa Polako Nestaje

Srednja klasa se danas sustavno briše iz postojanja u Americi, Europi i Svijetu. Amerika je zemlja s vrlo sitnom elitom koja brzo postaje sve više bogatija dok svi ostali postaju siromašniji. Pa zašto se to događa?

Pa, to je zapravo vrlo jednostavno. Institucije su dizajnirane da koncentriraju bogatstvo u rukama vrlo ograničenog broja ljudi. Tijekom ljudske povijesti, gotovo sva društva su imala veliku centraliziranu vladu i imala vrlo visoku koncentraciju bogatstva u rukama elite. Tijekom ljudske povijesti, gotovo sva društva su dopuštala da veliki poslovi ili velike korporacije dominiraju u gospodarstvu koje također je imao vrlo visoku koncentraciju bogatstva u rukama elite.

Amerika dozvoljava i velike vlade i velike korporacije da rastu divlje izvan kontrole. To su ogromne greške. Naše oci su pokušali uspostaviti naciju u kojoj bi savezna vlada bila uvelike ograničena i gdje će korporacije biti uvelike ograničene. Nažalost, mi smo okrenuli leđa na tim načelima, a sada plaćamo cijenu. Kada imate veliku koncentraciju bogatstva i moći, ekonomske nagrade društva imaju tendenciju da idu samo nekolicini. U Sjedinjenim Američkim Državama danas, velike tvrtke i bogati pojedinci financiraju kampanje naših političara, a zauzvrat naši političari donose zakone koji igraju u njihovu korist. To je simbioza i odnos koji je vrlo loš za svaku vladu i društveni poredak.

Nažalost, većina konzervativca ima tendenciju da navija za velike korporacije, ali to nije kako su naši praoci zamislili da naš kapitalistički sustav radi. Naši praoci su zamislili da se veliki broj sličnih poduzeća međusobno natječu za kupce. Oni nisu predvidjeli da vrlo mali broj divovskih korporacija preuzima sve svoje konkurenate ili ih razbija u zaborav svojim velikim hrpama novca.

Pravi konzervativci bi željeli vidjeti više konkurencije umjesto manje konkurencije. Konkurencija pomaže da se zemlja razvije, i moramo se vratiti na to.

Umjesto gospodarskog krajolika,  vidimo društvo u kojem dominiraju monolitni predatori – korporacije, no nama treba ekonomsko okruženje gdje milijuni malih poduzeća mogu napredovati i natjecati se izravno jedan s drugim.

Naši praoci nikada nisu namjeravali sagraditi takav sustav kakav imamo danas. Sljedi kako je autor Stephen Foster D. Jr. opisao stav prema korporacijama u ranim godinama u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tvrtka kompanija East India je najveća korporacija svog vremena i njezina dominacija trgovinom je ljutila kolonisti naveliko, da su istresali sav čaj koji su imali na brodu u Boston Harbor-u koja je danas univerzalno poznata kao stranka Bostonskog Čaja (Boston Tea Party). U to vrijeme, u Velikoj Britaniji, velike korporacije su velikodušno financirale izbore,a njihove dionica su bile u vlasništvu gotovo svih ljudi u parlamentu. Očevi osnivači nisu puno mislili o tim korporacijama koje su imale veliko bogatstvo i velik utjecaj u vlasti. I upravo je to razlog zašto su stavili ograničenja na njih nakon što je vlada organizirana prema Ustavu.
Nakon osnutka nacije, korporacijama su dodijeljene povelje od strane države kao što su danas. Međutim, za razliku od danas, korporacijama je bilo dozvoljeno postojati 20 ili 30 godina, a mogle su samo trgovati u jednoj robi, nisu mogle držati dionice u drugim tvrtkama, a njihova imovina je bila ograničena samo na ono što im je potrebno kako bi ostvarili svoje poslovne ciljeve. A možda i najvažniji aspekt svega ovoga je da je većina država u ranim danima nacije imala zakone u knjigama koje su bile politički doprinos od strane korporacija.

Divovska središnja država koja troši više od 20 posto našeg BDP je kolektivistička institucija.
Ogromne grabežljive korporacije koje se stalno sišu ​​još više novca i moći su kolektivističke institucije.
Naši praoci nisu namjeravali da našim društvom dominira kolektivističke institucije.
Vrlo velike institucije imaju tendenciju da nagrađuju ljude koje posjeduju te ih upravalju novcem na štetu svih ostalih.
I znate što?
Mnoge od tih divovskih korporacija su shvatile da im ne treba ni američki radnici više.
Umjesto toga, mnogi od njih su otpremili radnih mjesta na drugu stranu svijeta gdje je legalnodavati plaće robovskom radu. To znači veći profit za njih, ali manje radnih mjesta za nas ostale.
U Americi danas, bogati su sve bogatiji, a siromašni su sve siromašniji, a velika vlada i velike korporacije su mehanizmi preko kojih se to događa.

Objavljujemo u nastavku 45 znakova koji pokazuju da će Amerika uskoro biti zemlja s vrlo malobrojnom elitom i ostatak od nas će biti siromašan …# 1 Povećanje dobitaka u prihodima postaju vrlo vrlo koncentrirani na vrhu hranidbenog lanca u Americi. Sljedeći članak pokazuje kako su prihodi i dobici u Sjedinjenim Državama distribuirani tijekom 2010….

-37% svih prihoda i dobitaka je otišlo prema 0,01% ljudi u americi

-56% svih prihoda dobitaka je otišlo prema ostatku gornjeg 1% ljudi u americi

-7% svih prihoda dobitaka je otišlo prema 99 % ljudi u americi

# 2 Vratimo se u 70-te, kad je vrh 1% ljudi zaradio oko 8 posto svih prihoda. Danas, oni zarađuju oko 21 posto svih prihoda.

# 3 Najbogatijih 1% svih Amerikanaca posjeduju više bogatstva nego što posjeduje 95%  u kombinaciji .

# 4 Prema Forbesu, 400 najbogatijih Amerikanaca ima više bogatstva nego 150 milijuna Amerikanaca u kombinaciji .

# 5 najsiromašnijih 50% svih Amerikanaca zajedno posjeduju samo 2,5 posto bogatstva u Sjedinjenim Američkim Državama.

# 6 Srednji dohodak kućanstva u SAD-u je pao 7,8 posto od prosinca 2007, nakon usklađivanja s inflacijom.

# 7 Vrh od 0,01% svih Amerikanaca zarađuje u prosjeku 27.342.212 dolara. Dno od 90% građana zarade u prosjeku  31.244 dolara .

# 8 Prema Zavodu za ekonomsku politiku , između 1979. i 2007.  rast dohotka za vrh 1% posto svih američkih primanjima je zapanjujuć i iznosi 390 posto . Donjih 90% – rast prihoda je bio samo 5 posto više od istog razdoblja.

# 9 Prema jednoj studiji, između 1969. i 2009. godine, srednja plaća američkih muškaraca ostvarena  u dobi između 30 i 50 godina je pala za 27 posto nakon što izračuna iinflacija.

# 10 U 2010. godini, 2,6 milijun Amerikanaca se spustilo u siromaštvo . To je najveće povećanje koje smo vidjeli otkada je američka vlada počela vođenje statističkih podataka o ovome, još od davne 1959. godine.

# 11 Prema New York Timesu , oko 100 milijuna Amerikanaca žive u siromaštvu ili u “osjetljivoj zoni neposredno iznad njega.”

# 12 Prema Heidi Shierholzu, ekonomisti s Ekonomskog instituta za politiku, 53 posto svih prihoda je otišlo na leđa srednje klase u 1970-ima, ali danas samo ide oko 46 posto svih prihoda.

# 13 Kada pogledamo odnos zaposlenika i naknade u BDP-u, ona je najniža u 50 godina .

# 14 U 1970. godini, 65 posto svih Amerikanaca je živjelo u “susjedstvu srednje klase “. Do 2007, samo 44 posto svih Amerikanaca je živjelo u “susjedstvu srednje klase “.

# 15 Natrag u 2000. godini, 11,3% svih Amerikanaca je živjelo u siromaštvu. Danas, 15,1% svih Amerikanaca živi u siromaštvu.

# 16 stopa siromaštva za djecu koja žive u SAD-u je povećana na 22 posto u 2010.

# 17 Prema US popisu, 6,7% svih Amerikanaca živi u “krajnjem siromaštvu”, te je najviša razina ikad zabilježena.

# 18 Prema US popisu, postotak “vrlo siromašnih” je porastao u 300 od ukupno 360 najvećih metropolitanskih područja tijekom 2010.

# 19 Natrag u 1950. godini, više od 80 posto svih muškaraca u Sjedinjenim Državama je imalo posao. Danas, manje od 65 posto svih muškaraca u Sjedinjenim Državama ima posao.

# 20 Prosječno trajanje nezaposlenosti danas u SAD-u je gotovo tri puta veće nego u 2000. godini.

# 21 U Sjedinjenim Državama danas je 240 milijuna radno sposobnih ljudi. Samo oko 140 milijuna njih zapravo radi.

# 22 Natrag u 2001.godini, udio plaća u BDP-u je bio oko 49 posto . Danas je pao na 44 posto .

# 23 Polovica svih američkih radnika sada zarađuje 505 $ ili manje tjedno.

# 24 Natrag u 1980. godini, manje od 30% svih radnih mjesta u Sjedinjenim Državama su bila radna mjesta s niskim prihodima. Danas, više od 40% svih radnih mjesta u SAD-u su radna mjesta s niskim prihodima.

# 25 U 2010. godini, 19,7% svih američkih odraslih radnika koja su imala posao koji ne bi bio dovoljan gurnuti četveročlanu obitelj preko granice siromaštva, čak i ako su radili s punim radnim vremenom za vrijeme cijele godine.

# 26 Računi za struju u SAD-u porasli su brže od ukupne stope inflacije pet godina za redom .

# 27 Prosječno Američko kućanstvo troši nevjerojatnih 4.155 dolara na benzin tijekom 2011. godine

# 28 Ako se inflacija mjeri na isti način na koji je izmjerena davne 1980, stopa inflacije u SAD-u je danas i više od 10 posto .

# 29 Prema nedavnom izvješću od strane Pew Charitable Trust-a , otprilike jednom na svakih tri Amerikanaca koji je odrastao u kućanstvu srednje klase je skliznuo dohodak prema dolje.

# 30 Ukupno studentski dug u Americi sada je prošao 1 bilijun dolara, i oko 270 milijarde dolara od tih kredita su najmanje 30 dana neplatiše. Ti dugovi apsolutno uništavaju mlade obitelji srednje klase.

# 31 Danas, oko 25 milijuna američkih odraslih osoba živi s roditeljima.

# 32 Prema uredu za popis stanovništva, 49 posto svih Amerikanaca živi u kući koja dobiva izravne novčane beneficije od savezne vlade. Natrag u 1983. godini, manje od trećine svih Amerikanaca je živjelo u kući koja je primala izravne novčane beneficije od savezne vlade.

# 33 Između 1991. i 2007. godine broj Amerikanaca u dobi između 65 i 74  godina koji podnose zahtjev za bankrot porasao za nevjerojatnih 178 posto .

# 34 Jedan na svakih šest starijih Amerikanaca sada živi ispod granice siromaštva .

# 35 Broj djece koja žive u siromaštvu u državi Kaliforniji je porasla za 30 posto od 2007. godine do danas.

# 36 Prema Nacionalnom centru za dječje u siromaštvo, 36,4% djece koji žive u Philadelphiji žive u siromaštvu, 40,1% djece koji žive u Atlanti žive u siromaštvu, 52,6% djece koji žive u Clevelandu su žive u siromaštvu, a 53,6% djece koji žive u Detroitu žive u siromaštvu.

# 37 U studenom 2008. godine, 30,8 milijuna Amerikanaca su bili na bonovima za hranu (slično Todorićevim K+ bonovima). Danas je više od 46 milijuna Amerikanaca su na bonovima za hranu .

# 38 Trenutno, jedno od svakog četvrtog američkog djteta je na bonovima za hranu.

# 39 Predviđa se da oko 50 posto sve američkih djece će biti na bonovima za hranu u nekom trenutku svojeg životu prije nego što navrše 18 godina.

# 40 U 2010. godini, 42 posto svih samohranih majki u Sjedinjenim Državama su na bonovima za hranu.

# 41 Natrag u 1965. godini, samo jedan na svakih 50 Amerikanaca bio na Medicaid-u (zdravstvena zaštita za siromašne amerikance). Danas, jedan od svakih 6 Amerikanaca je na Medicaid-u, i stvari bi mogle biti puno gore. Predviđa se da će Obamacare dodati još 16 milijuna Amerikanaca na Medicaid listu.

# 42 Medicare potrošnja je porasla  za 138 posto između 1999 i 2010. godine.

# 43 Jedan na svakih šest Amerikanaca sada je upisan u barem jednom programu protiv siromaštva .

# 44 Savezna stambena pomoć povećana za nevjerojatnih 42 posto između 2006 i 2010. godine.

# 45 Iznos novca koji savezna vlada daje izravno Amerikancima porastao je za 32 posto otkada je Barack Obama ušao u Bijelu kuću.

Kako se srednja klasa sustavno uništava, obitelji traže načine kako opstati na bilo koji način.

Kad sam bio mlađi, ako mi je mogla Vlada plaćati moje račune, vjerojatno nikada ne bi radio uopće. Bio bi prilično lijen i vjerojatno bi bilo više nego sretan da sjedim kod kuće i prikupljam vladine čekove.

To je samo u ljudskoj prirodi da se ne radi teško kada imate nekoga tko je spreman preuzeti brigu o vama. Na primjer, potpredsjednik Joe Biden je nedavno otkrilo da je ostao u američkom Senatu tako dugo, jer on nije želio “pravi posao“. To je dio svih nas, da izbjegnemo naporan rad.

Dakle, preraspodjela bogatstva neće biti dobra za društvo u cjelini. To se sankcionira produktivnije i nagrađuje lijene.

I naš porezni sustav je već previše okrutan za one koji pošteno plaćaju svoje poreze.

Jeste li znali da prosječni Amerikanac mora raditi 107 dana samo da bi imao dovoljno novca za platiti svoje poreze?

To je apsolutno opsceno!


 
 
(worldtruth.tv/uredio: nsp(