Articles Comments

New World Order | Croatia » Featured, SLIJEDI NOVAC, VIJESTI IZ SVIJETA » Panika se širi Europom: Irci iz banaka izvukli 23 milijarde eura, dok je u Hrvatskoj sigurnost, mirnoća i spokoj

Panika se širi Europom: Irci iz banaka izvukli 23 milijarde eura, dok je u Hrvatskoj sigurnost, mirnoća i spokoj

bank-run-zaba-privredna-bankaSamo u dvije vodeće irske banke, AngloIrish bank i Bank of Ireland, podignuto je tijekom prošlog tjedna čak 23 milijarde eura! Za jednu zemlju veličine Irske, koja broji oko 5 milijuna stanovnika, riječ je o zaista astronomskoj svoti. Nedavno su se otvorile banke na Cipru gdje se očekuje isti scenarij.

Europska Unija navodno je prije nekoliko dana uputila poruku na adresu velikih medijskih kuća, u kojem se urednike ‘mainstream medija’ moli da ne izvještavaju stanovništvo, jer bi se u svim zemljama eurozone moglo dogoditi ono što se proteklog tjedna dešavalo u Irskoj.

Tamo je naime zabilježen pravi ‘stampedo’ na bankomate i šaltere tamošnjih banaka. Samo u dvije vodeće irske banke, ‘AngloIrish bank’ i ‘Bank of Ireland‘, podignuto je tijekom prošlog tjedna čak 23 milijarde eura! Za jednu zemlju veličine Irske, koja broji oko 5 milijuna stanovnika, riječ je o zaista astronomskoj svoti novca. Vodeće novine i televizijske kuće o tome ne izvješćuju javnost, jer se EU diplomacija boji slične reakcije i u drugim zemljama eurozone.

Građani europskih zemalja sve više gube povjerenje u transparentno poslovanje svojih matičnih banaka, a sve više jača svijest o pravoj prirodi novca, koji realno više ne postoji, već je pretvoren u raznorazne vrijednosne papire, hipoteke i zajmove. Ljudi polako shvaćaju da njihov novac ne leži u bankovnom trezoru te da bi cjelokupan bankarski sustav propao, u slučaju da svi ljudi u kratkom roku zatraže novac koji im pripada – izvijestili su iz pokreta Occupy Croatia.

Ciparski će štediše izgubiti sav novac

Stampedo na banke očekuje se i u Cipru nakon što su one otvorile vrata. Tamošnji je parlament  u utorak je odbio prijedlog eurozone i MMF-a Cipru da uvede do 10 posto poreza na štedne uloge građana u svojim bankama ako želi dobiti europsku pomoć za spas od bankrota vrijednu 10 milijuna eura, javile su agencije. U želji da spase uložen novac, štediše su tijekom vikenda ispraznile bankomate ciparskih banaka. Nakon što u ponedjeljak nisu radile zbog blagdana, ciparske banke ostale su zatvorene i u utorak, a tako je bilo i u srijedu te su obustavljene i sve internetske bankovne transakcije. I ciparska burza obustavila je trgovanje u utorak i srijedu.

Dramatičan razvoj događaja na Cipru glavna je tema svih njemačkih medija, koji pišu kako se ova država ‘kocka sa cijelom Europom’, te Bruxelles ne bi smio odustati od svojih zahtjeva inače će donekle smirena kriza eura opet eksplodirati punom snagom. Dopisnik njemačke javne televizije ARD iz Bruxellesa Rolf-Dieter Krause objavio je analizu u kojoj konstatira da je ‘paket pomoći Cipru bio diletantski predstavljen u javnosti’, te je ‘jedino izazvao paniku’. ‘Bez pomoći izvana je vrlo vjerojatno da će ciparske štediše izgubiti sav novac koji imaju na računima tamošnjih banaka, dok bi se s ovim paketom pomoći spasilo najmanje 90 posto štednje u ciparskim bankama’., konstatira ARD u komentaru u povodu ciparske drame.

Reakcije na Josipovićeve preporuke: “Poslovne banke boje se socijalne bombe!”

NAKON jučerašnjih preporuka predsjednika Ive Josipovića koje bi trebale smanjiti dužničku krizu građana, iz Hrvatske udruge banaka tvrde da dužničke krize nema, kao i da banke ionako provode mnoge od predloženih mjera. Otpis dijela duga, povoljniji reprogram kredita, moratorij na otplatu, opravdanost promjene kamatne stope, drugačije definiranje zatezne kamate – neke su od dvadeset predsjedsjednikovih mjera za smanjenje dužničke krize građana. Što je novu u preporukama s Pantovčaka, pita se predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček.

“Ne vidim uopće da je napad na banke. To su stvari koje banke ionako rade i mi to s te strane potpuno podržavamo. Mislimo da je malo dramatizirano jer dužničke krize u Hrvatskoj nema. 95 posto kredita se vraća u redu i uredno, a samo pet posto stambenih i osam posto ukupno stanovništva ima problema u vraćanju kredita. Pogledajmo ovih 92 ili 95 posto koji redovno vraćaju, pa onda sigurno ne možemo govoriti o krizi “,ističe Bohaček.

Što se tiče dijela u kojem se od HNB-a očekuje da preuzme nadzor nad kamatnim stopama, tu je već sve poznato i strogo regulirano, podsjeća Bohaček, dodajući da su kamatne stope tržišne veličine koje se ne mogu propisati nekakvim apsolutnim razinama.

“Što se reguliranja kamatnih stopa tiče, u Ministarstvu financija radi se na tome da se postavi na tržišne osnove, da se više ne veže u eskontnu stopu, što je totalno pogrešno i to je nešto za što se banke zalažu jer će na taj način za razne kreditne proizvode, postojati razne stope koje su maksimalne da bi se spriječilo lihvarenje”, kaže Bohaček. Bohaček se slaže s tim da treba izaći ususret zaduženim građanima, no nije mu jasan prijedlog u kojem se od banaka traži da otpišu dio duga.

“Zašto da ne otpišu cijeli dug. Neto kamatni prihod banaka stalno pada, bez obzira kako kamate rastu. Povećanje kamata ne povećava bankama niti prihod, niti dobit, tako da su to krivo postavljene stvari”, naglašava Bohaček.  Ekonomski analitičar Guste Santini tvrdi da se poslovne banke boje ‘socijalne bombe’ i da im je u interesu da nastave poslovati, makar i s manjom dobiti. Navodi i primjer Cipra. Nekad je to bila oaza kapitala, dok ju je štitila Europska unija. Danas tamo banka ne vrijedi ništa, a Santini pretpostavlja i zašto.

“Mislim da je to čak i pilot projekt da se vidi što bi se dogodilo ako dođe do drame u nekoj od članica eurozone. To je mali ukomponirani slučaj”, kazao je Santini.

bank-run-zaba-privredna-banka1

U Hrvatskoj je poznato da odavno nemamo niti jednu banku u vlasništvu države. Čak i one koje se slove kao državne. No, hrvatski štediše su sigurni za svoje, barem ih je tako ohrabrivao dr. Ivo sanader 2008. godine kad se “preko bare” odigravala prava bankarska predstava u scenariju BANK RUN-a (bježanje iz banaka). Hrvatska prema podacima ima jednu od navećih štednih masa u europskim zemljama, po stanovniku. Pitanje je, i da prosječan hrvat, ako poželi dizati novac, da li će ga moći dići (razna ograničenja koja će banka nametnuti) i postavlja se pitanje da li ima dovoljno papirnatog novca, jer se zna da su velike sume papirnatog novca odlepršale u inozemstvo u banke matice. Hrvatski štediše su bili već opljačkani nekoliko puta još od doba rata 1991. godine, ali oni nikako da nauče. (Ljubljanska banka, Promdei banka, Credo banka…). Valjda su im draži Sanaderovi govori o sigurnosti depozita, garancija banaka i visoke kamate koje se po potrebi spuštaju ispod razine godišnje inflacije. U Hrvatskoj kuca bomba kao i u cijeloj europi.  Bankarska bomba. Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček se oglasio u javnosti, ali ne po pitanju Cipra i sigurnosti štednje. Dovoljan znak koji nam govori da su banke u Hrvatskoj u strahu od prevelikog dizanja depozita!? SAPIENTI SAT.
 

 

 
 
izvor: dnevno.hr, index.hr, youtube.com/uredio: nsp
 
 
PRETHODNI ČLANAK
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata

Filed under: Featured, SLIJEDI NOVAC, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,