Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » ┼áVEDSKA I NORVE┼áKA FORMULA: Elita od 1% se Ipak Mo┼że Pobijediti

┼áVEDSKA I NORVE┼áKA FORMULA: Elita od 1% se Ipak Mo┼że Pobijediti

┼ívedska-norve┼íka-globus┼ávedska i Norve┼íka su iskusile veliku promjenu mo─çi tijekom 30-ih godina pro┼ílog stolje─ça, nakon du┼że nenasilne borbe. Oni su “otpustili” 1% ljudi koji su odre─Ĺivali pravac kretanja dru┼ítva te su stvorili temelje za ne┼íto druga─Źije.

Obje zemlje su imale povijest groznog siroma┼ítva. Dok je 1% posto bio na vlasti, na stotine tisu─ça osoba je emigriralo kako bi pobjegli od gladi. Ali, pod vodstvom radni─Źke klase, obje su dr┼żave izgradile robusne i uspje┼íne ekonomije koje su skoro u potpunosti eliminirale siroma┼ítvo, pro┼íirile besplatno obrazovanje, ukinule sirotinjske ─Źetvrti, pru┼żile odli─Źnu zdravstvenu skrb dostupnu svima te stvorile sustav potpune zaposlenosti.

Za razliku od Norve┼żana, ┼áve─Ĺani nisu prona┼íli naftu ali to ih nije sprije─Źilo da izgrade ono ┼íto se naziva “zavidan ┼żivotni standard”.

┼áve─Ĺani i Norve┼żani su platili cijenu za svoj standard ┼żivljenja kroz nenasilnu borbu. Skandinavski radnici nekada nisu o─Źekivali da izborna arena mo┼że donijeti promjenu u koju su vjerovali. Shvatili su da je, uz 1% na vlasti, izborna “demokracija” usmjerena protiv njih zbog ─Źega je bila potrebna nenasilna akcija kako bi se provele promjene. U obje zemlje su pozvane obrambene snage kako bi za┼ítitile tih 1 posto, a ljudi su ginuli.

Norve┼żani su zbog malog broja stanovnika te┼że organizirali kohezijski pokret. Ljudi su bili podijeljeni planinama i fjordovima i govorili su regionalnim dijalektima u izoliranim podru─Źjima. Norve┼íkom je u 19. stolje─çu vladala Danska, a potom ┼ávedska. Neovisnost je stekla tek 1905.

Kada su ranih 1900. radnici oformili sindikate, okrenuli su se marksizmu pri organiziranju revolucije kao i neposrednim dobicima. Bili su presretni zbog svrgavanja ruskog cara, a norve┼íka Radni─Źka stranka se pridru┼żila Me─Ĺunarodnim komunistima koje je organizirao Lenjin. Jedna od stavki s kojima se Norve┼żani nisu slagali s lenjinisti─Źkom strategijom je bila uloga nasilja: Norve┼żani su ┼żeljeli provesti revoluciju nenasilnom borbom uz uspostavljanje zadruga i kori┼ítenje izbornog arene.

1920. – ih godina se pove─çao broj ┼ítrajkova. Grad Hammerfest je 1921. oformio komunu koju je predvodio radni─Źki savjet. Vojska je intervenirala kako bi ga slomila. Radnici su odgovorili nacionalnim op─çim ┼ítrajkom. Poslodavci, potpomognuti dr┼żavom su se borili protiv ┼ítrajka, ali radnici su ponovno ustali u ┼ítrajku radnika ┼żeljezara koji je trajao od 1923. do 1924. godine.

Norve┼íkih 1% je odlu─Źilo da se ne─çe oslanjati samo na vojsku: 1926. su oformili dru┼ítveni pokret nazvan Patriotska liga u koju su regrutirane uglavnom osobe iz srednjeg stale┼ża. Do 1930. godina, Liga je uklju─Źivala ─Źak 100.000 ljudi koji su djelovali kao oru┼żana za┼ítita ┼ítrajkolomaca, i sve to u zemlji od samo 3.000.000 stanovnika.

U me─Ĺuvremenu je Radni─Źka stranka otvorila ─Źlanstvo za sve, a pridru┼żili su joj se srednjestale┼íki marksisti i poneki reformatori te mnogi seljaci i poneki zemljoposjednici. Strana─Źke vo─Ĺe su uvidjele da su dugotrajna borba, konstantno dosezanje i organiziranje potrebni za provo─Ĺenje nenasilne kampanje. Usred rastu─çe polarizacije, norve┼íki radnici su pokrenuli jo┼í jedan val ┼ítrajkova i bojkota 1928.

norveška štrajkovi partija

Depresija je dostigla vrhunac 1931. Tada je bilo vi┼íe nezaposlenih osoba nego u bilo kojoj drugoj nordijskoj zemlji. Norve┼íki sindikati su zadr┼żali ─Źlanove koji su bili nezaposleni iako nisu mogli priu┼ítiti pla─çanje ─Źlanarine. Ova odluka se isplatila masovnom mobilizacijom. Kada je udruga poslodavaca zaklju─Źala tvornice i radnike ostavila vani kako bi ih prisilili na smanjenje pla─ça, radnici su se borili masovnim demonstracijama.

Mnogi su ljudi tada otkrili da su njihove hipoteke ugro┼żene (zvu─Źi poznato?). Depresija se nastavila, a seljaci vi┼íe nisu mogli placatiu svoje dugove. Kako su turbulencije pogodile i ruralni sektor, mno┼ítvo se okupilo kako bi na nenasilan na─Źin sprije─Źili iseljenje obitelji iz njihovih imanja. Agrarna se stranka, koja je uklju─Źivala ve─çe poljoprivrednike i koja je ranije bila povezana s Konzervativnom strankom, po─Źela distancirati od 1%; neki su uvidjeli da je upitna mogu─çnost vladavine nekolicine nad ve─çinom.

Do 1935. Norve┼íka se nalazila na samoj ivici. Vlada predvo─Ĺena konzervativcima je svakog dana sve vi┼íe gubila legitimitet: 1% je postajao sve vi┼íe o─Źajan kako je me─Ĺu radnicima i poljoprivrednicima rasla militantnost. Radikalni radnici su mislili da je potpuno svrgavanje blizu. Me─Ĺutim, siroma┼ítvo je tako─Ĺer bilo u porastu, a radni─Źka partija je osje─çala pove─çan pritisak od strane svojih ─Źlanova da razrije┼íi njihove patnje, a to je bilo mogu─çe samo preuzimanjem vlasti u kompromisnom dogovoru s drugom stranom.

To je i u─Źinjeno. 1935. je u kompromisu, koji se vlasnicima omogu─çilo zadr┼żavanje prava posjeda i upravljanja tvrtkama, Radni─Źkoj partiji je omogu─çeno preuzimanje uzdi vlasti u koaliciji sa Agrarnom partijom. Pro┼íirili su ekonomiju i zapo─Źeli javne radove ┼íto je vodilo politici punog zapo┼íljavanja ┼íto je postalo kamen temeljac norve┼íke ekonomske politike.

Radni─Źki uspjeh i kontinuirana militantnost radnika su omogucili stalno mije┼íanje usmjereno protiv povlastica koje ima 1% elite do to─Źke u kojoj je ve─çinsko vlasni┼ítvo svih velikih tvrtki doneseno u javnom interesu.

1% su stoga izgubili svoju povijesnu mo─ç dominacije gospodarstvom i dru┼ítvom. Tek su se tri desetlje─ça kasnije konzervativci vratili u vladaju─çu koaliciju prihva─çanjem novih pravila igre, uklju─Źujuci i visok stupanj javnog vlasni┼ítva nad sredstvima za proizvodnju, izuzetno progresivno oporezivanje, sna┼żne poslovne propise za javno dobro i virtualno ukidanje siroma┼ítva. Kada su konzervativci na kraju poku┼íali ubaciti neoliberalnu politiku, gospodarstvo je generiralo balon i krenulo u katastrofu.

švedska elita 1% revolucija

Radnici su istupili, zaplijenili tri najve─çe banke, otpustili upravlja─Źki menad┼żment, dioni─Źare su ostavili bez novca i odbili su jamstvo za manje banke.

Norve┼íki financijski sektor nije bio od onih koji su upali u krizu 2008.: uz pa┼żljivo reguliranje i ve─çinsko javno vlasni┼ítvo, sektor je ostao solidan.

Iako vam to Norve┼żani ne─çe re─çi pri prvom susretu, ali ostaje ─Źinjenica da je u njihovom dru┼ítvu visoku razinu slobode i ┼íiroko zajedni─Źko blagostanje zapo─Źelo kada su radnici i poljoprivrednici, uz suradnju sa srednjim stale┼żom, zapo─Źeli nenasilnu borbu koja je ovlastila ljude da upravljaju za op─çe dobro .

┼ávedska je tako─Ĺer stvorila uspje┼ían model demokratskog socijalizma zbog jedinstvenog na─Źina na koji su ┼ívedske radni─Źke vo─Ĺe, politi─Źari i stale┼żi sura─Ĺivali tijekom ranog razvoja ┼ívedske socijalne demokracije.

Zbog toga ┼íto su ┼ívedske socijalisti─Źke vo─Ĺe odabrali umjeren, reformisti─Źki politi─Źki smjer zasnovan na potpori javnosti tijekom ranih faza ┼ívedske industrijalizacije i prije potpunog razvoja ┼ívedske me─Ĺuklasne politike, ova je dr┼żava izbjegla ozbiljne ekstremisti─Źke izazove, te politi─Źku i klasnu podjelu koja je poharala mnoge europske zemlje koje su nakon 1911. poku┼íale razviti socijalni demokratski sustav.

Rano se bave─çi izazovima industrijalizacije i njenog utjecaja na socijalnu, politi─Źku i ekonomsku strukturu, ┼ívedski socijaldemokrati su uspjeli stvoriti jedan od najuspje┼ínijih socijalno-demokratskih sustava na svijetu, uklju─Źuju─çi socijalnu dr┼żavu i opse┼żnu za┼ítitu gra─Ĺanskih sloboda.

Kada je 1932. na vlast do┼íla Socijaldemokratska stranka, njene su vo─Ĺe predstavili novi politi─Źki proces odlu─Źivanja koji je kasnije postao poznat kao “┼ívedski model”. Stranka je igrala sredi┼ínju ulogu ali poku┼íavala je u ┼íto ve─çoj mjeri svoju politiku temeljiti na me─Ĺusobnom razumijevanju i kompromisu. Razli─Źite interesne grupe su uvijek bile uklju─Źene u slu┼żbene odbore koji su prethodili vladinim odlukama.

Dana┼ínja politika ┼ávedske glasi: “sva snaga dolazi iz naroda.”

To je dana┼ínji temelj ┼ívedske parlamentarne demokracije. Svatko ima ista prava i priliku za izra┼żavanje, a svatko mo┼że prou─Źiti na─Źin na koji politi─Źari i javne agencije ostvaruju svoju mo─ç. ┼ávedsko upravljanje zemljom je u cjelini izgra─Ĺeno na decentralizaciji. Na lokalnoj i regionalnoj razini, op─çine i regionalna ve─ça su autonomna politi─Źka tijela s jasno definiranim podru─Źjima odgovornosti.

Op─çine se bave urbanizmom i ┼íkolama dok su kantonalne zadu┼żene za zdravstvo i infrastrukturu.

Danas je Norve┼íka jedna od najuspje┼ínijih zemalja svijeta. Skandinavske zemlje dominiraju vrhom globalnog indeksa koji pri mjerenju uspje┼ínosti uzima sledece ─Źimbenike u obzir: gospodarstvo, obrazovanje, poduzetni┼ítvo i prilike, upravljanje, zdravstvo, osobnu slobodu, sigurnost i dru┼ítveni kapital.

Norve┼íka, Danska i ┼ávedska se navedenim redoslijedom nalaze me─Ĺu prve tri dr┼żave ove ljestvice.

Znate li gdje smo mi?

 
 
(vestinet.rs/uredio: nsp)

banka, banke, krediti, kamata, zajam, otkup zlata, osiguranje, software

ZEMLJO OTVORI SE: Propadanje Tla, Rupe i Ponori po Cijelom Svijetu? Da li je u pitanju HAARP?
Tri Hrvata kriva za uništavanje atmosfere - HAARP stoji iza vremenskih neprilika na Balkanu?

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama