Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA, Novi Svjetski Poredak » BUDU─ćNOST: Potraga za Novim Svjetskim Poretkom

BUDU─ćNOST: Potraga za Novim Svjetskim Poretkom

novi-svjetski-poredakPromjena odnosa snaga izme─Ĺu SAD, Europe, Bliskog istoka i Azije. Jo┼í prije desetak godina Goldman Sachs predvidio Kinu kao najve─çu ekonomsku silu.

PRIJE gotovo desetlje─çe, jo┼í 2003. godine, njujor┼íka investicijska banka Goldman Sachs, iz koje je 2001. godine i lansirana kratica Brix, za brzo rastu─çe ekonomije Brazila, Rusije, Indije, Kine i Ju┼żnoafri─Źke Republike, je predvidio da ─çe Peking i New Delhi da postanu prva i tre─ça najve─ça ekonomija do 2050. godine, s Brazilom i Rusijom na petom i ┼íestom mjestu.

Pet zemalja Brix u kojima, na ─Źetvrtini ukupnog zemljinog prostranstva, ┼żivi gotovo polovica ─Źovje─Źanstva, i stvara se oko ─Źetvrtina globalnog dohotka, predstavljaju ve─ç danas motor ekonomskog razvoja i rasta.

Brz ekonomski rast i demografska struktura Kine i Indije stvaraju mogu─çnost ra─Ĺanja velike srednje klase, ─Źija bi potro┼ínja mogla potaknuti gospodarski razvoj i ekspanziju globalne ekonomije, svjedo─Źe─çi o vremenu velikog globalnog prestrojavanja u me─Ĺunarodnim odnosima.

Poruka predsjednice Brazila Dilma Vana Rousseff da se glas brzorastu─çih ekonomija “mora suprotstaviti ozbiljnoj financijskoj i ekonomskoj krizi”, i upozorenje razvijenima da “usvoje razumnu makroekonomsku i financijsku politiku”, te zahtjevi za novim poretkom u MMF, Svjetskoj banci i Vije─çu sigurnosti UN, jasan su signal promjena. Zapo─Źete padom Berlinskog zida, te promjene je svjetska financijska kriza 2008. godine samo ubrzala.

Panika koja je zahvatila financijska tr┼żi┼íta najprije je potaknula nacionalne krize, da bi vremenom prerasla u generator previranja u me─Ĺudr┼żavnim odnosima. Financijska kriza u Europi, prerasla je u politi─Źku, uzdrmav┼íi same temelje EU. Kina, kojoj je Europa najve─çi trgovinski partner, iskusila je izvoznu krizu. Indirektne posljedice osjetile su se na Bliskom istoku. Sjedinjene Dr┼żave, od pada Berlinskog zida neprikosnovena svjetska sila, danas sve te┼że izlaze nakraj sa novim realnostima svijeta.

Dugo gra─Ĺena vizija jedinstvenog Starog kontinenta koji ─çe integrirati biv┼íe komunisti─Źke dr┼żave s Istoka, vremenom prerastaju─çi u Ujedinjene Dr┼żave Europe, sa sna┼żnim glasom na me─Ĺunarodnoj sceni, iz temelja je uzdrmana spoznajom da Unija te┼íko odolijeva financijskim isku┼íenjima. U te┼íkim vremenima, pokazalo se, svakoj zemlji prva briga bili su vlastiti interesi, pa tek onda zajedni─Źki, europski.

Unija kakva je postojala prije krize, te┼íko da ─çe li─Źiti na onu koja se sada oblikuje, ukazuju mnogi analiti─Źari. Mala je vjerojatnost da ─çe posthladnoratovske Europa, gra─Ĺena oko Njema─Źke, pre┼żivjeti ispit vremena. Ekonomski slaba periferija ujedinjenog kontinenta u kontrastu sa sna┼żnom Njema─Źkom, otvara pitanje ure─Ĺenja Unije, i vi┼íe od toga. U igri je budu─çnost Njema─Źke i njeni odnosi s Rusijom.


Ekonomski rast Kine nadilazi zapadni, ali u dr┼żavi u kojoj vi┼íe od milijardu ljudi ┼żivi s manje od pet dolara dnevno, sada uzdrmani izvoz je od klju─Źnog zna─Źaja njenu stabilnost. Recesija poslije 2008. godine srezala je izvoz i prinudila Peking na velike pozajmice kako bi odr┼żao rast. Posljedi─Źni porast inflacije po─Źeo je utjecati na konkurentnu cijenu radne snage i Kina je u situaciji da se bori da odr┼żi prednost u odnosu na ostale zemlje s jeftinom radnom snagom.

Kriza, koja je poljuljala ustaljeni poredak stvari, neizravno se odrazila i na Bliski istok. Razvijene i zemlje u usponu ukrstile su interese, a ameri─Źko povla─Źenje iz Iraka, otvorilo prostor Iranu za ┼íiroko polje utjecaja u Perzijskom zaljevu.

Sjedinjene Dr┼żave u svijetu poljuljanom krizom koja je i krenula iz srca njujor┼íke financijske oblasti, ostaju dominantna, ali ne vi┼íe i neprikosnovena sila. Slabosti europskih saveznika, transformacije u Kini i ja─Źanje ostalih iz grupacije Brix, promjene na Bliskom istoku, mijenjaju svijet ─Źiji poredak postaje pretijesan za novu realnost.

Najzna─Źajnija zemlja, SAD, nije imala strategiju poslije 1991. godine, kao ┼íto je nema ni danas. To je jedina i najva┼żnija realnost svijeta danas. Kao ┼íto ┼ápanjolci, kojima je nakon Kolumbovih putovanja, nedostajao smisao za realnost koju su stvorili, tako ni Amerikanci danas nemaju osje─çaj za svijet u kome se nalaze. Ta ─Źinjenica nastavlja definira kako svijet funcioni┼íe – isti─Źe George Friedman, osniva─Ź analiti─Źke kompanije “Stratfor”.

Svijetu u kome “oja─Źale” nacije zahtijevaju promjene po pravilima funkcioniranja Me─Ĺunarodnog monetarnog fonda MMF, svoje ljude na ─Źelu Svjetske banke, reformu Vije─ça sigurnosti UN, na ─Źija vrata ve─ç dugo kucaju Indija, Brazil, Japan i Njema─Źka, potrebna je i nova ravnote┼ża. I ameri─Źki analiti─Źari upozoravaju da SAD, prije nego ┼íto name─çu pravila, trebaju sudjelovati u novoj igri. Jer, alternativa je zastra┼íuju─ça, sa ekonomskom i politi─Źkom opadaju─çom silom, koja jedino jo┼í jedino uspijeva odr┼żavati ubjedljivu globalnu prednost – oru┼żane sile.

MEKSIKO NA ─îELU “SLIJEDE─ćIH 11″ Jo┼í 2005. godine Goldman Sachs je identificirao “Sljede─çih 11″ – ┼íiru skupine tr┼żi┼íta u razvoju sa potencijalima igrati zna─Źajniju ulogu u globalnoj ekonomiji. U njoj su Banglade┼í, Egipat, Indonezija, Iran, Ju┼żna Koreja, Meksiko, Nigerija, Pakistan, Filipini, Turska, Vijetnam. Najve─çe potencijale me─Ĺu njima imaju Meksiko i Ju┼żna Koreja.
 
 
(vestinet.rs/uredio:nsp)
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata

Filed under: GLOBALNA KRIZA, Novi Svjetski Poredak · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,