Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, Illuminati, Masoni, Novi Svjetski Poredak, VIJESTI IZ SVIJETA, ZDRAVLJE I MEDICINA » PREHRAMBENI MO─ćNICI: Tko upravlja balkanskim i svjetskim prehrambenim tr┼żi┼ítem?

PREHRAMBENI MO─ćNICI: Tko upravlja balkanskim i svjetskim prehrambenim tr┼żi┼ítem?

hrana-korporacijeIako se nafta danas smatra najva┼żnijim starte┼íki energentom, a biznis s naftom najprofitabilnijim, trgovina hranom – kao vitalnim energentom ┼żivih bi─ça od su┼ítinskog je zna─Źaja za vladarsku elitu.

Samo onaj tko kontrolira proizvodnju i promet ┼żivotnih nammirnica za svoje podanike mo┼że imati apspolutnu kontrolu nad ┼żivom radnom snagom odnosno nad svojim robovima.

Naravno, to su znali jo┼í drevni vladari, a njihovo znanje i vje┼ítinu kontrole prometa namirnica preuzela je dana┼ínja oligarhija. Odr┼żavanje monopola u trgovini hranom koje se vr┼íi preko nekoliko trgova─Źkih kartela se zato uop─çe nije promijenilo, iako se neupu─çnima stalno preko medija serviraju velike pri─Źe o demokraciji i slobodnom tr┼żi┼ítu. Ali, to su samo iluzije.

Malo je poznato da su ─Źak tisu─çama godina stari trgova─Źki putevi kojima je vr┼íena razmjena prehrambenih dobara sa Istoka i Zapada i danas gotovo na isti na─Źin pod kontrolom trgova─Źkih kartela onako kako su to bili u drevnom Babilonu, Egiptu, Gr─Źkoj, Rimu …

Trgova─Źki karteli koji su se jo┼í u srednjem vijeku u Europi bavili ovim poslom i koje su sa─Źinjavale neke od starih europskih trgova─Źkih obitelji i danas funkcioniraju i to na istom principu. Promijenjena su samo poslovna sjedi┼íta kartela i njihovih kompanija, i danas je glavno sjedi┼íte svih svjetskih najve─çih trgovaca u Londonu (u staroj jezgri grada nazvanom City of London).

Formalno su oni pod okriljem Ku─çe Windsor, ali su┼ítinski britanska kraljica kao ni britanska kraljevaka obitelj ne donose odluke kojima se karteli povla─Ĺuju. Ova trgova─Źka struktura (nama robovskoj javnosti uglavnom je nepoznata), iznad je kraljice koja ih samo reprezentira u javnosti i mora tra┼żiti dozvolu prilikom ulaska u njihovu gradsku jezgru koje se posje─çuje u gra─Ĺanskom odijelu. Na ─Źelu trgova─Źkog dijela Londona se nalazi Gradona─Źelnik Londona koga oni postavljaju i sami se nazivaju Krunom.

Michael Bear, biv┼íi gradona─Źelnik Londona (ina─Źe ro─Ĺen u Keniji) koji je ovako pozdravio britansku kraljicu Elizabetu II stoje─çi na stepen┼ítu tako da je i simboli─Źno bio vi┼íi od nje. Kraljica je u gra─Ĺanskom odijelu, a gradona─Źelnik u sve─Źanoj odori. Za posjetu trova─Źkoj jezgri Londona, kraljica mora tra┼żi i dobije odobrenje Gradona─Źelnika. Na─Źin izbora gradona─Źelnika Londona je tajna, a imenovanje se vr┼íi svake godine na jednoj specifi─Źnoj zatvorenoj ceremoniji u ti┼íini i bez mogu─çnosti prigovora. Tipi─Źno jezuitski

Ku─ça Windsor, tako─Ĺer, samo je formalno na ─Źelu svih masonskih dru┼ítava i ostalih tajnih struktura i mre┼ża koje su razapete po ─Źitavom svijetu i prakti─Źno kontroliraju globalno tr┼żi┼íte i sve strate┼íki va┼żne poslove za opstanak KRUNE koju opslu┼żuje ─Źitava britanska imperija. KRUNA je prakti─Źno nasljednik svih trgova─Źkih poslova srednjovjekovnih venecijanskih trgovaca.

O tome kako rade ovi karteli koji izme─Ĺu ostalog kontroliraju trgovinu hranom u ─Źitavom svijetu (ostavljaju─çi pojedina podru─Źija godinama bez hrane) poku┼íao je sagledati Richard Freeman koji je svoju obavje┼ítajnu studiju publicirao jo┼í krajem 1995. godine u ─Źlanku “Executive Intelligence Review”. Nazvao je tekst: “Globalni prehrambeni kartel Windsor-a: Instrument za ubijanje gla─Ĺu”.

Iz ovog izvje┼í─ça predo─Źi─çemo neke zanimljivosti koje pokazuju tko zaista stoji iza EU i tko kroji njeno zakonodavstvo, za┼íto balkanske zemlje kao i mnoge druge poljoprivrdene zemlje u Europi moraju uvoziti (uglavnom nekvalitetnu) i skupu hranu (iako Hrvatska mo┼że hranu izvoziti) i vidjet ─çete za koga zapravo rade “veliki” balkanski tajkuni poput Kosti─ça, Mi┼íkovi─ça ili Ivice Todori─ça.

Freeman je tako otkrio da deset do dvanaest kompanija, kojima poma┼że jo┼í nekoliko desetaka manjih dr┼żi danas ─Źvrsto monopol u svjetskoj trgovini hranom. Oni dominiraju u opskrbi skoro svih ┼żitarica – od p┼íenice, kukuruza, zobi, je─Źma do ┼íe─çerne trske i ra┼żi. Oni kontroliraju i trgovinu mesom, mlijekom (posebno mlijekom u prahu koje je prakti─Źnije za skladi┼ítenje i ─Źuvanje), jestivim uljima, mastima, vo─çem i povr─çem i svim drugim vrstama hrane.

Sve tvrtke su povezane preko kartela, a njima se upravlja iz Ku─çe Windsor-a u Londonu, tvrdi Freeman. I svi karteli rade u interesu europske oligarhije odnosno nekoliko starih europskih obitelji koje su stolje─çima poslovno i rodbinski povezivale. Oni upravljaju tr┼żi┼ítem svim energentima (uklju─Źuju─çi hranu), sirovinama i mineralima.

Kao glavni operativni ogranak Ku─çe Windsor nalazi “World Wide Fund for Nature” (Svjetski fond za prirodu) kojim formalno upravlja vojvoda od Edinburgha, princ Filip. Njegov djed Georg I je bio gr─Źki kralj danskog podrijetla koga je Britanska imperija namjestila Grcima kao kralja koga je “izabrao” gr─Źki parlament.

princ-FilipZbog svog njema─Źkog porijekla i rodbinske veze s nekim nacistima, princa Filipa mnogi Englezi ne vole i vide ovako

Freeman, me─Ĺutim otvoreno ka┼że da se ovaj Fond u stvari bavi orkestracijom etni─Źkih sukoba ili implementiranjem teroristi─Źkih akcija bilo gdje u svijetu gdje postoje interesi oligarhije uspostaviti kontrolu nad nekim prirodnim resursima ili u regiji gdje prolazi neki va┼żan trgova─Źki put. Princip koji koriste je oproban: podjeli, zavadi i po┼íalji do zuba naoru┼żane “mirovne snage” – pa vladaj!

Svjetski fond za prirodu ima kao svoj logo – pandu. Vrlo simpati─Źno. ─îitav fond se formalno bavi za┼ítitom divljih ┼żivotinja, posebno ugro┼żenih vrsta diljem svijeta. U tom cilju Fond ┼íalje ─Źesto naoru┼żene pla─çenike u Afriku i druge dijelove svijeta da se bore protiv “lokalnih krijum─Źara” i “trgovaca divljim ┼żivotinjama” ili “pomorskih pirata”, ┼íto je samo maska ÔÇőÔÇőza ubijanje lokalnih ─Źelnika, i plemenskih poglavica koji ne─çe da sura─Ĺuju s Londonom i za┼ítitnika nacionalnih interesa afri─Źkih plemena. Ova perfidna prevarantska predstava tipi─Źna je izmi┼íljotina jezuitskih mozgova.

wwf-logo-evolucijaVeliki broj ovakvih orkestriranih sukoba izveden je nakon Drugog svetsklog rata u Africi i Aziji, a kroni─Źna nesta┼íica hrane u pojedinim regijama je upravo njihova politika. Periodi─Źno poskupljenje hrane na svjetskom tr┼żi┼ítu ili obaranje cijena ako se na tr┼żi┼ítu pojave drugi ponu─Ĺa─Źi iste robe, posebice sirovina, glavna je poluga kojom ovi karteli dr┼że monopol u trgovini hranom. Istina je da hrane na planeti ima dovoljno za sve.

Firme u okviru svakog kartela su navedene na slici. One samo odra┼żavaju sliku razli─Źitosti i “slobodnog tr┼żi┼íta”, ali su u stvari sve ─Źlanice jednog zatvorenog sindikata sa istim poslovnim ciljem – odr┼żavanje trgova─Źkog monopola. Skicu je napravio Freeman.

Kod mnogih ─Źlanova upravnih odbora u raznim tvrtkama koje su navadeni na skici fukcije se preklapaju, pa neki sjede u upravnim odborima tvrtki koje su tobo┼że veliki konkurenti na tr┼íi┼ítu. U stvari, njihova uloga je da nadziru sve. Njihov vjekovni primarni zadatak je razaranje svih nacionalnih interesa i slabljenje nacionalnih ekonomija (gospodarstava) kako niti jedna ne bi mogla ostvariti potpunu suverenost. Dr┼żave koje su same sebi dovoljne su najve─çi neprijatelji ovih trgova─Źkih kartela.

Kori┼ítenje hrane kao oru┼żja staro je tisu─çama godina i poznato jo┼í iz Babilona, ÔÇőÔÇőRimske imperije, Gr─Źke … Istu tehniku ÔÇőÔÇőnadzora u prometu hane imali su venecijanski trgovci i razni njihovi familijarni izdanci uklju─Źuju─çi obiteljske grane koje su ┼żivjele u Antwerpenu, mo─çne burgundski vojvode, nizozemske i britanske Levant tvrtke (turske trgovce koji su u srednjem vijeku radili za engleske i nizozemske interese) , Isto─Źno-indijsku i Zapadno-indijsku kompaniju.

Drevni vlastelini kontrolirali su svaki tarnsport ┼żitarica i drugih prehrambenih namirnica na cestama, lukama, mostovima, gradskim kapijama. Smi┼íljani su i bogovi ┼żetve i plodnosti (primjerice Demeter u Gr─Źkoj ili Sibela) u ─Źije ime je vlastela uzimala seljacima zemlji┼íne prinose. Prakti─Źno je sve bilo “u bo┼żijim rukama” i “po bo┼żijoj volji”. I narod se toj sili, u strahu i neukosti, potpuno povinuo.

U drevnom Rimu kontrola ┼żitarica je bila osnova imperijalne politike. Rim je bio centar trgovine hranom, a okupirane kolonije-Galija, Britanija, ┼ápanjolska, Sicilija, Egipat, Sjeverna Afrika i Mediteranska obala morale su slati u Rim sve svoje zemlji┼íne prinose. Sve je prvo i┼ílo u Rim. I Rim je to prodavao kome je htio. Potra┼żnja za ┼żitaricama koju je nametala rimska uprava bila je ─Źesto mnogo ve─ça nego ┼íto je zemlja mogla podnijeti, pa su mnoga obradiva zemlji┼íta u Sjevernoj Africi postala neiskori┼ítena.

Nakon kri┼żarskih ratova 1202-1204, venecijanski trgovci preuzeli sve ┼żitne transportne puteve. U trinaestom stolje─çu glavni venecijanski putevi su imali dva sabirna centra za hranu na istoku i to su bili Konstantinopolis (Istanbul) i Aleksandrija u Egiptu. Sva roba je stizala iz tih luka u Veneciju i onda je du┼ż rijeke Po i┼íla dalje u Lombardiju, pa preko Alpa je prevo┼żena u Francusku. Venecijanski trgovci su onda svoj utjecaj pro┼íirili i na mongolsko carstvo i kasnije dalje na istok.

Od petnaestog stolje─ça mo─çni venecijanski trgova─Źki kartel (udru┼żene obitelji) ustupili su veliki dio svoje trgova─Źke imperije mo─çnom burgundski vojvodstvu, ─Źiji je poslovni centar bio Antwerpen. Trgova─Źka venecijanska imperija se tako pro┼íirila i obuhvatila je Francusku, Amsterdam, Belgiju i veliki dio dana┼ínje ┼ávicarske.

Od ove venecijansko-lombardsko-burgundske poslovne veze poti─Źe svaki od ┼íest spomenutih trgova─Źkih prehrambenih kartela koji i danas funkcioniraju i prakti─Źki je svaki od njih na neki na─Źin naslije─Ĺen kao obiteljski biznis.

Sve dana┼ínje prehrambene kompanije napravljene su tako po istoj strukturi poslovanja kako su ih imale drevne tvrtke iz Mezopotamije, anti─Źkog Rima, Venecije i Britanije. Bolje re─çi, njihova drevna infrastruktura je preslikana u strukturu dana┼ínjih transnacionalnih kompanija. Iako je nekada sustav njihovog rada po─Źivao na robovlasni┼ítvu, gdje je vlastela imala svoje posjede i svoje robove koje je hranila i opskrbljivala tako da su oni apsolutno i vitalno bili ovisni o vlastelinu, ni┼íta se ni danas nije promijenilo. I danas vitalne potrebe svakog pojedinca u EU ili SAD ovise od ovih kompanije koje odre─Ĺuju i koli─Źine hrane na tr┼żi┼ítu i njihovu cijenu.

Freeman navodi da je pet dana┼ínjih kompanija bukvalno preuzelo ba┼í tu venecijansku poslovnu mre┼żu. To su tvrtke: Cargill, Continental, Louis Dreyfus, Bunge and Born i Andr├ę.

Venecijanski trgovci su u literaturi opisni kao bezdu┼íne i nemilosrdne sjecikese i deriko┼że.

Od osamnaasetog i devetnaestog stolje─ça Britanski Levant (Turska kompanija) i Isto─Źno-indijska tvrtka preuzele su mnoge od tih venecijanskih trgova─Źkih putova. U 19. stolje─çu tvrtke Baltic Mercantile i Shipping Exchange sa centralama u Londonu postale su glavni instrument za ugovaranje poslova u transportu ┼żitarica iz svih regiona.

Povjesni─Źar Lyndon Hermyle LaRouche je s timom svojih suradnika, povjesni─Źara, tako─Ĺer napravio jednu zanimljivu studiju nastoje─çi otkriti gdje su nestale mo─çne srednjovjekovne venecijanske trgova─Źke obitelji i otkrio je da su u razdoblju od oko 300 godina sve diskretno migrirale u London. Engleska je tako porobljena i stavljena u slu┼żbu ovih me─Ĺunarodnih trgovaca. I danas Englezi slu┼że njihovim interesima.

Oligarhija danas ima ─Źetiri globalne regije preko kojih se obavlja izvoz svih vrsta hrane i oni kontroliraju sve ─Źetiri. Te globalne regije su: SAD, EU (posebno Francuska i Njema─Źka), dr┼żave britanskog Commonwealtha (Australija, Kanada, Ju┼żna Afrika, Novi Zeland, Indija, Pakistan), Argentina i Brazil u Ju┼żnoj Americi.

Stolje─çima su karteli radili na preuzimanje kontrole tr┼żi┼íta preko ova ─Źetiri regije koji imaju oko 15 % posto svjetske populacije. Ostatak svijeta, preko 6 milijardi, ovisi od izvoza hrane iz ovih regija

Evo, šta je Freeman još otkrio o ovim kompanijama.

Kompaniju “The Continental Grain” danas vodi milijarder Michael Freiburg sa svojim sinom Paulom. Freiburg je kompaniju osnovao 1813 u Arlonu, u Belgiji. Preselio je sjedi┼íte u Antwerpen, a zatim 1920. u Pariz i London. Danas imaju ured u New Yorku i jaku francusko-┼ívicarsku bazu.

L├ęopold Louis Dreyfus koji je ro─Ĺen u Francuskoj, 1852. osnovao je trgova─Źki posao sa ┼żitom u Baselu, u ┼ávicarskoj. Izuzev za vrijeme Drugog svjetskog rata, u 20. stolje─çu Dreyfus-ovo je sjedi┼íte bilo u Parizu i radio je na trgova─Źkim poslovima (koji su uklju─Źivali stare lombardske i burgundske puteve). Oni su prakti─Źki naslijedili biznis ovih srednjovjekovnih trgova─Źkih monopolista.

Bunge i Born su nastavili poslove Bunge obitelji iz Amsterdama 1752. Tvrtka je kona─Źno preseljena u Antwerpen (danas je sjedi┼íte tehni─Źki smje┼íteno u Sao Paolo u Brazilu i na Nizozemskim Antilima).

Kompaniju “Andr├ę” osnovao je Georges Andr├ę u Nionu u ┼ávicarskoj i danas joj je sjedi┼íte u Lausanni.

Cargill tvrtka je najve─ça ┼żitna kompanija na svijetu sa sjedi┼ítem u Minneapolisu u Minnesoti. Osnovao ju je ┼ákot William Kargil u Iowi 1865 i od 1920-tih je vodi obitelj McMillan. Ali, istinska poslovna poveznica je u Europi gdje je Kargil medjunarodna trgova─Źka izvr┼ína kompanija, Tradax Inc. koja ima sjedi┼íte u ┼Żenevi.

Tradax je osnovan 1956. i registriran je u Panami. Obitelj┬áMcMillan je uvijek bila u slu┼żbi Britanije. John Hugh McMilan, predsjednik Kargila od 1936 do 1957 imao je titulu “nasljednog Viteza komandera Pravde u suverenom redu Svetog Johna (Malte┼íkih vitezova)”, ┼íto je jedan od najmo─çnijih redova britanske Krune i Vatikana.

Tradax ima odjeljke po ─Źitavom svijetu uklju─Źuju─çi Argentinu, Njema─Źku, Japan. Ona je glavni izvr┼íitelj trgova─Źke operative za “ameri─Źki” Cargill sa ─Źijim novcem najvi┼íe i radi, dok glavni profit ide Cargill-u. Osnovni financijski izvor Tradax-a, kako to otkriva Freeman, je banka Cr├ędit Suisse, sa sjedi┼ítem u ┼Żenevi i koja se vodi kao najve─çi svjetski pera─Ź novca.

Izvjesni Dan Morgan je 1979 napisao knjigu “Trgovci ┼żitaricama”. Tu je otkrio da Kargil izvr┼ína tvrtka Tradax sa sjedi┼ítem u ┼Żenevi nije tu samo da bi Cargill izbjegao pla─çanje poreza u SAD i ostalim zemljama (vlastela ne uzima danak sama od sebe) ve─ç i zato da bi zbunila svakoga tko poku┼ía prati poslovne transakcije koje vodi Cargill.

Tako je Morgan zapisao: “Kada Cargill prodaje tovar ┼żita nizozemskom proizvo─Ĺa─Źu hrane za ┼żivotinje, ┼żito prvo transportira Misissipi rijekom, stavlja ga na brodove u luci Baton Rouge (u Louisiani) i ┼íalje u Rotterdam (Nizozemska). Na papiru … trgova─Źka ruta je kompleksnija.

Cargill prvo prodaje ┼żito Tradax International-u u Panami, koji ─çe onda “iznajmiti” Tradax iz ┼Żeneve kao svog europskog agenta. Tradax iz ┼Żeneve onda aran┼żira prodaju nizozemskom mlinaru preko svoje pomo─çne tvrtke Tradax u Nizozemskoj. Sav profit ─çe biti uknji┼żen Tradax -u u Panami, a to je luka bez poreza. Tradax iz ┼Żeneve ─çe zaraditi samo “nadoknadu za uslu┼żne poslove” i za poslove carinskog posredovanja na temelju sporazuma izme─Ĺu Tradax-a u Panami i Tradax-a u Nizozemskoj “.

Tako izbjegavaju─çi poreze i inspekciju, Cargill koristi mre┼żu kompanija prenijeti velike isporuke robe bilo gdje na svijetu u trenu. (Ali isporuku robe mogu i sprije─Źiti u trenu).

Oni imaju unutarnju obavje┼ítajnu strukturu kao ┼íto je ima CIA. Koriste za svoje privatne poslove komunikacijske satelite, satelite za promatranje vremenskih prilika, koriste podatke koje primaju od 7000 obavje┼ítajnih izvora diljem svijeta, iz nekoliko stotina ured itd. .. O─Źigledno, one dr┼żavice koje nazivamo porezni raj izmislila je vlastela zbog sebe i svog biznisa. I sve tvrtke koje se tamo registriraju su njihove. A mogu se formalno voditi i na “Petra Petrovi─ça” iz Srbije ili Hrvatske. Svi ti “Petrovi─çi” su samo njihovi slu┼żbenici.

Britanski kartel za kontrolu trgovine hranom oja─Źao je svoj utjecaj nakon Drugog svjetskog rata. Ova kontrola je posebno i┼íla preko SAD, gdje je Minneapolis, pod kontrolom obitelji Pillsbury i Peavey, zamijenio Ma─Ĺarsku kao najve─çeg svjetskog mlinara.

Prije Drugog svjetskog rata koli─Źina ┼żitarica koje su i┼íle u izvoz ili prelazile ocean rijetko je prelazila 30 milijuna tona godi┼ínje. Ameri─Źki udio je tada obi─Źno bio 10 milijuna tona ili manje.

Drugi svjetski rat je opusto┼íio svijet i stvorena je masovna glad posebno u Europi i danas se odr┼żava i Tre─çem svijetu. (Afrikanci prakti─Źno moraju raditi i izvozi sve svoje sirovine zbog hrane). Ameri─Źkim programom “Hrana za mir”, svjetska trgovina ┼żitaricama je porasla, a samo SAD su izvezle 1979. godine 160 milijuna tona. Ve─ç 1995. to je bilo 215 tona ┼żitarica. Ovome treba dotati desetine milijuna tona mlije─Źnih proizvoda, mesnih proizvoda i druge vrste hrane. Ne zaboravimo da su SAD bile i ostale najve─ça kolonija britanske krune.

Tako danas imamo “Velikih ┼áest” ┼żitnih kompanija koje ─Źine glavni ┼żitni trgova─Źki kartel. To su: Cargill (sa sjedi┼ítem u Minneapolisu i ┼Żenevi); Continental (iz Njujorka); Louis Dreyfus (iz Pariza); Bunge and Born (sa sjedi┼ítima u Brazilu, Nizozemskoj, i Holandskim Antilima) Andr├ę (┼ávicarska) i Archer Daniels Midland / T├Âpfer (Ilinois – Hamburg).

Archer Daniels Midland je kupnjom T├Âpfer-a, hambur┼íke njema─Źke ┼żitne tvrtke, zna─Źajno pove─çao svoju prisutnost u svjetskoj trgovini ┼żitaricama. Topher trgova─Źki poslovi su bili u regiji Venecija-┼ávicarska-Amsterdam-Pariz uz jako partnerstvo Rothschild banke, najmo─çnije banke londonske Krune i Vatikana.

Prvih pet su potpuno privatne tvrtke koje vode obitelji koje su vlasnici. One ne iznose u javnost veli─Źinu kapitala kojim raspola┼żu, ne objavljuju svoj godi┼ínji financijski izvje┼ítaj. Njih nema na raznim popularnim top-listama najbogatijih ljudi svijeta, ba┼í kao ┼íto na njima nema Rothschilda, ni Rockefeller-a, Morgan-a …

Na tim popisima se nalaze samo njihovi uspje┼íni djelatnici, poput Bill Gates-a, ruskih tajkuna i raznih egzoti─Źnih “okrunjenih” glava kojima je na glavu krunu stavio upravo neki od ovih kartela. Njihovo poslovanje je tajna. Freeman vjeruje da samo Cargill i Continental kontroliraju ─Źak 50 posto svjetske trgovine ┼żitaricama.

Cargill je predstavnik svih ┼żitnih kompanija i makar mali uvid u njegovo poslovanje otkriva i na─Źin rada drugih. Cargill je tvrtka broj jedan i u trgovini pamukom, najve─çi je ameri─Źki vlasnik ┼żitnih silosa (ima ih oko 340) broj jedan ameri─Źki proizvo─Ĺa─Ź kukuruzne baze, visoko proteinske hrane za ┼żivotinje (preko svoje pomo─çne tvrtke Nutrena Mills), pakira meso, najve─çi je proizvo─Ĺa─Ź puretine itd. . .

Cargill ima vlastitu flotu od oko 420 bar┼żi za prijevoz ┼żitarica 11 ┼ílepera (remorkera), 2 velika broda koji plove Velikim Jezerima, 12 prekooceanskih brodova, 2000 ┼żeljezni─Źkih teretnih vagona i 2000 tankera.

Cargill stavlja svoje ljude na razne utjecajne pozicije u politi─Źke institucije diljem svijeta.

Daniel Amstutz koji je 25 godina radio za Cargill, bio je podtajnik SAD za poljoprivrdeu i izvoz poljoprivrdenih dobara i sa tog mjesta je odlu─Źivao o ameri─Źkoj eksportnoj politici ┼żitarica. Kasnije je postao ┼íef ameri─Źke komisije za trgovinu u GATT-u (General Agreement on Tariffs and Trade). U me─Ĺuvremenu, Nestor Rampaneli, biv┼íi menad┼żer u tvrtki “Bunge i Born” postao je argentinski ministar za gospodarstvo kod predsjednika Karlos Menem-a 1989. On je inicirao tranziiju argentinske ekonomije od dr┼żavnog nadzora ka “slobodnom” tr┼żi┼ítu gdje vladaju mo─çne monopolisti─Źke “ajkule”. To se danas doga─Ĺa i sa zemljama biv┼íe SFRJ. To je su┼ítina tranzicije. Sve postaje neovisno od dr┼żave.

Iz ovoga jasno mo┼żete zaklju─Źiti za┼íto je tr┼żi┼íte u Hrvatskoj uvijek puno, primjerice ju┼żnog vo─ça, ─Źiji uvoz vazalna dr┼żava mora pla─çati, iako nekim ljudima nije u stanju ni krumpir, ni bra┼íno osigurati besplatno. Oni danas hrane i Srbiju i Hrvatsku i BiH i u tome im posao obavljaju lokalni tajkuni koje kontrolira i instruira masonerija.

todoric-firme“Njihove” (tajkunske) firme su zato i registrirane na raznim dalekim otocima. Na istim lokacji su registriranje njihove skupe jahte, koje moraju da kupuju jer na taj na─Źin vra─çaju novac gazdama, kada “kupuju” basnoslovno skupe stanove, oni se obi─Źno nalaze u Londonu ili Monaco-u, gdje u stvari prenose ogroman novac svojim gazdama. Koji bi pravi biznismen iz hrvatske svoj novac ulagao u londonske nekretnine, kada na njihovu cijenu ni na koji na─Źin ne mo┼że utjecati.

Izgradnja silosa za ┼żito u Ukrajni, koju je sebi pripisao MK Komerc je jedan takav posao koji je izvela ova oligarhija kako bi seljacima u Ukrajni preuzela ┼żitarice i stavila ih pod svoju kontrolu. Na┼íi “veliki” tajkuni su samo sitni pili─çari ove stare oligarhije, a mnogi zapravo i ne znaju za koga uu velikoj piramidi rade. Njihov rad kontrolira i osigurava lokalna takozvana slu┼żba “dr┼żavne sigurnosti” (u stvari vlastelinske sigurnosti) dok savjetodavnu funkciju i financijsku i drugu operativu obavlja lokalna masonerija. O velikom pranju novaca MK Komerca dosta toga je istra┼żio i objelodanio pokojni Otpora┼í, Branimir Nikoli─ç. I, naravno robovske (takozvane demokratske) pravosudne i sigurnosne institucije su sve morale zata┼íkaju.

Normalno bi bilo da sve zemlje koje imaju vi┼íkove hrane svoje proizvode izvoze. I to bi cijenu hrane na svjetskom tr┼żi┼ítu drasti─Źno smanjilo. Zato ovi mo─çni karteli raznim smicalicama ─Źine sve da ih u tom poslu marginaliziraju.Tako se name─çu razni standardi u kori┼ítenju odre─Ĺene vrste sjemena, pakiranju hrane, te┼żini pojedinih artkala kako bi se dobila dozvola za prodaju na primjer na EU tr┼żi┼ítu.

Sad shva─çate za┼íto Hrvatska koja mo┼że hraniti pola Europe, hranu mora uvoziti. Tako su sve male zemlje u stvari vazalne zemlje. One moraju uvoziti hranu preko ovih kartela po njihovoj cijeni ili mogu gladovati. Individualna mala poljoprivredna gospodarstva su u Srbiji posljednjih deset godina najvi┼íe uni┼ítena.

I tu Hrvatska nije usamljena.

Freeman navodi da su za dvadeset godina (do 1995) milijuni poljoprivrednika u SAD, Kanadi, Australiji i Argentini zbrisani. Isto je ura─Ĺeno u Indiji. Primjerice 1982., SAD je imala 600 tisu─ça nezavisnih farmera. Ve─ç 1995. taj broj je bio manji od 225 000. Tr┼żi┼íte hrane je skoro potpuno monopolizirano. Poljoprivrednici su pla─çeni ispod paritetne cijene, a to je cijena koja pokriva tro┼íkove proizvodnje plus vi┼íak dovoljan za investiciju u sljede─çem pozvodnom procesu.

cargil-silosiKoliko dr┼żavnici u SAD o ovome ni┼íta ne znaju i ne pitaju se govori podatak da je 1983. Robert Bergland, ameri─Źki ministar za poljoprivredu (kod Jimmyja Cartera 1976 – 1980) u jednom intervju izjavio:

“Cargill ima stav da SAD tretiraju kao svoju ┼żitnu koloniju … Kada su 1970. Rusi okupirali Afganistan i kada je Jimmy Carter tra┼żio informale koliko je ┼żitarica Rusija kupila od SAD … mi nismo mogli da mu ka┼żemo, jer nismo znali “.

Ali Cargill i druge kompanije iz kartela to su znale. Kada su 1976. Cargill, Continental i drugi prodali Rusima rekordnih 12,4 milijuna tona ameri─Źkog i kanadskog ┼żita (i tako stvorili nesta┼íicu u SAD) administracija predsjednika Gerald Ford-a saznala je o toj prodaji tek nakon ┼íto je posao zavr┼íen. Ove ┼żitaice se o─Źito uzgajaju u SAD, ali Anglo-nizozemsko-┼ívicarski kartel na ─Źijem ─Źelu je britanska Kruna raspola┼że s tim kako njemu odgovara.
 
 
(ivonazivkovic.net/uredio:nsp)

banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata, osiguranje

Britanske Špijunske Agencije Planiraju Nadzor Interneta u Stilu 'CRNE KUTIJE'
Papa Benedikt XVI: DOSTA MI JE, ODLAZIM !

Filed under: Featured, Illuminati, Masoni, Novi Svjetski Poredak, VIJESTI IZ SVIJETA, ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama