Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Uncategorized » WEB: Budu─çnost Kontrole Interneta ─çe i─çi Tokovima Novca

WEB: Budu─çnost Kontrole Interneta ─çe i─çi Tokovima Novca

sopa INTERNET PIPA  ACTAMe─Ĺunarodni sporazum iz 1988. godine potpisan izme─Ĺu 114 zemalja uspostavlja liberalizaciju me─Ĺunarodne telekomunikacije daju─çi internetu imunitet od svih ekonomskih ili tehni─Źkih regulacija.

Izdvajaju─çi time internet iz tokova standardnih regulativa stvoren je medij s vlastitim integritetom i do danas, ne nadvladanim potencijalom koji podupire privatnost korisnika i osigurava slobodu govora i anonimnost.

Vrijeme akademskog interneta je trajalo do 1992. godine kada je tada┼ínji potpredsjednik SAD Al Gore donio dekret o komercijalizaciji mre┼że nakon ─Źega je uslijedila i privatizacija pod sjajem potpune slobode.

Internet je od tada pa narednih dvadeset godina autonomna mre┼ża bez fizi─Źkog vlasnika i nadzora uz samo povremene ispade i nasrtaje na njegovo demokratsko lice. Danas, internet broji preko dvije milijarde korisnika i zauzima jedinstveno mjesto u komunikacijskom sustavu na planetarnom nivou.

Tako─Ĺer, u povijesti svjetske mre┼że, posljednja godina broji rekordan broj nasrtaja na njezinu slobodu i po u─Źestalosti i po broju poku┼íaja da se uspostavi totalitarna kontrola jedinog neovisnog i slobodnog medija na planeti.

Kada napravimo presjek doga─Ĺaja, interes u kontroli pronalaze vladaju─çe “elite” koriste─çi se najegzibicioznijim metodama pa sve do bizarnih poku┼íaja ultimativne i otvorene cenzure poput pritiska kabineta Silvio Berlusconi-ja na Wikipediju i korekciju nepodobnih sadr┼żaja pokazuju─çi time svu svoju slabost i nemo─ç pred otvorenim i slobodnim medijem.

Karakteristike nemo─çi i straha pokazuju i drugi poku┼íaji pokrenuti lavinom doga─Ĺaja iz Kaira krajem 2010. godine kada je internet odigrao prvu aktivnu ulogu u promjeni politi─Źkog re┼żima. Strah je prodrmao prvo SAD, a zatim i europske zemlje. Bitno je spomenuti da su prvi poku┼íaji kontrole zasnovani na ultimativnim tehni─Źkim sustavima kao u primjeru Hab-stop uredbe.

internet ACTA Kako ta, a i mnoge druge inicijative nakon nje nisu pro┼íle ni u politi─Źkim ni u javnim krugovima, iznjedrila se zaobilazna metoda koji promovira sigurnost, regularnost podataka, intelektualno vlasni┼ítvo … itd.. Otuda, niz prijedloga izvire stavljaju─çi sekundarne ciljeve na prvo mjesto. Posljednji u nizu takvih je PIPA i SOPA prijedlog zakona.

Danas se suo─Źavamo sa nevjerojatnom torturom vladaju─çe klase koje shva─ça da internet ugro┼żava re┼żim i nadilazi dosada┼ínje politi─Źke metode manipulacije dru┼ítvom, a kriju─çi prave interese, pritisci na slobodu interneta su postali stalni i svakodnevni.

Zajedni─Źka potreba svih pozicijskih stranaka je uvo─Ĺenje potpune kontrole elektroni─Źkih komunikacija uspostavom automatske obrade signala i klasifikacije, legitimno sankcioniranje pojedinaca i grupa na mre┼żi i mogu─çnost trenuta─Źne obustave komunikacijskih kanala.

Imaju─çi pravi motiv u vidu, prepoznajemo su┼ítinske ─Źimbenike koji posjeduju potencijal i pru┼żaju alibi drakonskim mjerama: sigurnost i terorizam (potro┼íena i propala ideja nastala slu─Źajem 9/11), ekonomska kontrola (ideja uspostave kontrole novca kroz onemogu─çavanje trgovine putem interneta), tokovi informacija ( filtriranje i klasifikacija stranih sadr┼żaja – temeljen na cenzuri u Kini i drugim totalitarnim re┼żimima), govor mr┼żnje (kontrola sadr┼żaja – propala ideja talijanskih i britanskih politi─Źara), intelektualno vlasni┼ítvo (trenutno aktraktivna forma koja pored famaceutske industrije lobira najve─çe svjetske kompanije).

Za vi─Ĺenje budu─çih slu─Źaja, treba znati da su izjalovljenim poku┼íaji uspostave kotrole na globalnoj i me─Ĺunarodnoj razini iskustveno doprinijeli sofistikaciji i da o─Źekujemo mnogo suptilnije manipulacije na mikro razinama unutar politi─Źkih granica, a kroz ujedinjene ideologije npr. Europske unije ili korpirativne konglomerate. Radi se dakle, o provo─Ĺenju ideja u manjim – lokaliziranim sredinama kroz promociju vi┼íih ciljeva i dobrobiti dru┼ítva.

ACTA je jedan od ozlogla┼íenih sporazuma ─Źija je namjena suzbijanje trgovine elektroni─Źkim falsifikatima. Trenutno se name─çe svim zemljama, ─Źlanicama Europske Unije i Svjetske trgovinske organizacije, ali se nekim slu─Źajem prijedlog nalazi i u Hrvatskoj koja nije ─Źlanica ni jedne od spomenutih. Tako─Ĺer, ACTA je branjena obvezama Hrvatske da svoje zakonodavstvo uskladi s propisima EU.

Osvrnut ─çemo se ovom prilikom na pro┼ílogodi┼ínji prijedlog pravilnika koji slu┼żbama sigurnosti u Hrvatskoj daje odrije┼íene ruke nadzoru po “slobodnoj volji”, a koja je potpuno suprotna odlukama Europskog suda za ljudska prava.

internet bankeOvim se postavlja pitanje selektivnog provo─Ĺenja preporuka EU u Hrvatskoj i vi┼íe nego o─Źite ┼żelje vladaju─çe klase uspostaviti ultimativni re┼żim nad gra─Ĺanima. Tako─Ĺer, od uspostave elektroni─Źkih dokumenata 2010. godine, poznato je da je “selektor” vi┼ía instanca koja diktira uvjete pona┼íanja te da je Hrvatska elektroni─Źki poligon za vje┼żbu.

ACTA omogu─çuje blokiranje pristupa “spornim” internet adresama, potpuni nadzor korisnika i filtriranje protoka u realnom vremenu ali i drakonske mjere prekr┼íiteljima. Jedan od velikih problema ACTA-e je nizak prag tolerancije za izricanje sankcija za kazneno djelo na internetu ┼íto omogu─çava gotovo nekontrolirani nadzor i “laku” mogu─çnost intervencije organa vlasti.

Kako bi upotpunili sliku, potrebno je naglasiti da osim samih tvoraca ACTA-e, SAD i Japana, a kasnije Kanade, ┼ávicarske i EU, savjetodavni odbor okuplja multinacionalne korporacije ┼íto nas opet vra─ça na doga─Ĺaje sa po─Źetka 2011. godine kada je SAD poku┼íala privatizirati internet sjedinjuju─çi najve─çe telekomunikacijske provajdere oko jednog interesa – enormne financijske dobiti zarad potpune kontrole prometa.

Protiv uvo─Ĺenja ACTA-e su se izme─Ĺu ostalih izjasnile Njema─Źka i Nizozemska, a podlegao je i Europski parlament koji je zbog neprihva─çanja sporazuma odgodio ratifikaciju. Javnost u Hrvatskoj je jasno dala do znanja da ovaj sporazum nije po┼żeljan, isti─Źu─çi povredu brojnih ljudskih prava i prava na slobodu izra┼żavanja i privatnost koji du┼że vrijeme upu─çuje na mogu─çe scenarije kontrole.

Me─Ĺu svjetski priznatim li─Źnostima, oglasili su se dr. Gerald Celente (direktor instituta za istra┼żivanja trendva u New York-u), Nick Peckls (direktor organizacije za za┼ítitu slobode Velike Britanije), Robert McDowell (─Źelnik ameri─Źke Federalne komunikacijske komisije) i drugi.

Nagovje┼ítaji su da ovaj prijedlog ne─çe za┼żivjeti, ali i da ─çemo pretrpjeti brojne pritiske organizacija koje zagovaraju obranu intelektualnog vlasni┼ítva koje su prakti─Źno “kupljene” idejom o piratstvu i imaju osobni interes. Njihovi lobisti me─Ĺutim, nemaju na umu ┼íiru sliku od svoje slijepe ┼żelje za kapitalom stavljaju─çi se na uslugu sustavima porobljavanja.

Napominjemo da se intelektualna svojina ne ─Źuva tehnolo┼íkim metodama ve─ç pravnim sustavom. Ukoliko bi se vodili ovim primjerom, bilo bi razumno zatvoriti sve muzeje kako bi se uveo red u kopiranju i krivotvorenju dijela svjetske ba┼ítine. Glavnu ulogu igra svjetska vladaju─ça elita u misiji za globalnom i legitimnom kontrolom stanovni┼ítva koja vodi do tehnokratske ultimativne vlasti.

Budu─çnost kontrole interneta ─çe i─çi tokovima novca i naredni poku┼íaj ─çe se dogoditi na bilo kojem dru┼ítvenom nivou gdje kapital ima ogromnu ulogu. Time se “baca mamac” korisnicima telekomunikacijskih usluga koji na radost, ve─ç danas prepoznaju skrivene ┼żelje raznih svjetskih organizacija.

Tekst zavr┼íava informacijom da je na dan 27. velja─Źe u ┼Żenevi po─Źeo diplomatski proces koji za rezultat treba Ujedinjenim narodima osigurati kontrolu nad internetom.

Trenutno, monitoring interneta provode ameri─Źke neprofitne organizacije poput ICANN i IETF koje osiguravaju “besplatan i slobodan internet”. Predlo┼żeno tijelo UN-a bi kontrolu premjestilo u ruke vlada ┼íto bi omogu─çilo kontrolu i cenzuriranje pristupa intertnet i ugrozilo njegovu neutralnost, a samim tim prekr┼íilo i UN-ov izvje┼ítaj koji pristup internetu kategorizira kao jedno od ljudskih prava.
 
 
izvor: vestinet.rs/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=12440"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]

ŠPIJUNIRANJE: Zašto su Kuhala i Hladnjci opremljeni s internetskim vezama i Android OS sustavom?
SASTANAK U TAJNOSTI: Osniva─Ź Otkriva Tajne Grupe Bilderberg

Filed under: Uncategorized · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama