Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, Illuminati, Masoni, Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI IZ SVIJETA » Europska Unija – Do Sada Najslo┼żeniji Projekt Rimokatoli─Źke Crkve ?!

Europska Unija – Do Sada Najslo┼żeniji Projekt Rimokatoli─Źke Crkve ?!

Herman-van-RompuyRatifikacijom Lisabonskog sporazuma od svih 28 zemalja ─Źlanica EU stvorena je do sada najve─ça europska superdr┼żava. Po tvrdnjama nekih analiti─Źara, EU bi se sada mogla zvati Sjedinjene Europske Dr┼żave (USE). Ali za razliku od stvaranja USA, ─Źemu je prethodio te┼żak genocid i potpuno istrebljivanje starosjedilaca u mnogim krajevima obje Amerike, stvaranje USE je bilo mnogo kompleksnije, po┼íto su mnogi vlastelini, kraljevi i feudalci pru┼żali stolje─çima ┼żestok otpor.

Iako danas mo─çnici EU nastoje dr┼żavama ─Źlanicama nametnuti ┼íto vi┼íe “demokracije”, spomenuti Lisabonski sporazum je zapravo na zaobilazan na─Źin izbjegao referendumsko izja┼ínjavanje gra─Ĺana. Tamo gdje je i bilo nekog referenduma, vidjelo se da narod uop─çe nije odu┼íevljen ovakvom nadnacionalnom politi─Źkom konstrukcijom. A kad narod ne┼íto ne ┼żeli, onda mu se to mora lukavo upakirati u ono ┼íto on mo┼że prihvatiti. I to je bio mukotrpan zadatak EU kreatora.

Zato ni prvi predsjednik EU nije izabran na referendumu, ve─ç na tajnom sastanku Vije─ça EU. ─îovjek koji je izabran ─Źak nije ni poznat politi─Źkim krugovima izvan Belgije.

Njegovo ime je Herman van Rompuy. Njegovo prezime se te┼íko izgovara ─Źak i u multikulturalnoj EU. ─îovjek neupadljivog lika i jo┼í manje primjetnog dijela.

I zemlja iz koje potje─Źe, Belgija, ne mo┼że se pohvaliti povijesnim zna─Źajem. Bar ne za njene stanovnike. Ali, za divno ─Źudo, ba┼í u njoj je sjedi┼íte EU i NATO-a, najmo─çnije vojske svijeta.

Zašto u Belgiji, u Bruxellesu?

NACIONALNA ALKEMIJA

Belgija je nastala 1830. jednostavnim odvajanjem ju┼żnog dijela teritorija od dr┼żave koju znamo kao Nizozemska. Ime Nizozemska (Netherland) ozna─Źava da se radi o velikoj ravnici, dobrim dijelom i ispod razine mora, dok je Nizozemska naziv koji su ovoj zemlji dali Rimljani kada je bila njihova provincija.

U Nizozemskoj ┼żivi germanski narod koji sebe naziva Da─Źi (┼íto je najvjerojatnije oblik rije─Źi Deutsch – Doj─Ź), a na starom njema─Źkom zna─Źi – ljudi. Deutschland je zemlja germanskih ljudi.

U Belgiji danas ┼żivi ┼íest milijuna Dutch-a (koji govore svoj jezik) i oni ┼żive u sjevernom dijelu zemlje nekada nazvanom Flandrija. Svi oni koji tu ┼żive nazvani su tako Flamancima. U ju┼żnom dijelu Belgije, nazvanom Valonija, ┼żivi ─Źetiri milijuna Francuza, koji i dalje govore svoj ÔÇőÔÇőfrancuski jezik, ali se ne zovu Francuzi ve─ç Valonci. (Ovo je analogno stvaranju Crnogoraca, Vojvo─Ĺana, Bo┼ínjaka, Hrvata, Srba i Makedonaca. Analogija nije slu─Źajna, jer su tvorci i jednog i drugog nacionalnog i etni─Źkog parceliranja isti.)

Belgija - Valonija i Flandrija

Belgija - Valonija i Flandrija

Dakle, Flamanci i Valonci nisu nikakvi novi narodi, ve─ç nova konstrukcija napravljena od Dutch-a (dojci) i Francuza. Ono ┼íto je karakteristika jednog naroda je jezik, i ne postoje dva naroda koji imaju isti jezik, niti jedan narod sa dva jezika. Ali, ako teritoriju na kojoj jedan narod ┼żivi podijelite dr┼żavnom granicom – dobivate nacije.

Rije─Ź “nacija” potje─Źe od latinske rije─Źi “natio” i ozna─Źava ro─Ĺenje (mjesto ro─Ĺenja). Onda namjerno kroz povijest, preko knjiga i masovnih medija, napravite zbrku ova dva pojma i ljudi vi┼íe ne razlikuju narod od nacije. Tako umjetno oblikovane nacije postaju narodi, ali bez svog izvornog jezika i kulture. Njihov dotada┼ínji jezik nazvati novim imenom i izmjene neke rije─Źi i … I dobijete, npr.., Crnogorski, bo┼ínja─Źki itd.. – Jezik.

U su┼ítini on je i dalje onaj stari kojim su se sporazumijevali i prije. Za pravljenje prikladnih rje─Źnika i stvaranje novih jezi─Źnih konstrukcija zadu┼żena je u─Źena masonerija. Za potrebe jedne takve tvorevine nazvane Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije preimenovane u Jugoslavija, masoni Dositej Obradovi─ç i Vuk Karad┼żi─ç napravili su i srpsko-hrvatski jezik. Na njemu je ispisan i ovaj tekst.

Ovakve umjetne diobe, preseljavanja, pokr┼ítavanja, mijenjanja imena narodima, ali i osobna imena stanovnika odre─Ĺenih podru─Źja – dio su europske povijesti, ali i Indije i Amerike i Afrike. Tako je Rimokatoli─Źka crkva vje┼ítom “alkemijom” stolje─çima zatirala izvorni nacionalizam i osje─çanje pripadnosti odre─Ĺenom narodu ili feudu.

Naravno feud koji je kontrolirao vladar odan katoli─Źkoj vjeri bio je bolji ┼íto je u njemu nacionalizam bio izgra─Ĺeniji. Ali, ako vladar nije bio spreman da se pot─Źini ovoj crkvi, morao je biti detroniran, a narod pokr┼íten, denacionalizovan ili ubijen.

Podijeli i zavadi, pa vladaj!

Europska unija sastavljena od 28 dr┼żava ─Źlanica upravo po─Źiva na ovako prekrojena, pokr┼ítenim i podijeljenim narodima i katoli─Źanstvu odanoj vlasteli, kojoj je vrhovno sve─çenstvo odobrilo krunu.

Iako je sve pokrenuto na fabricirane informacijama, nijedan europski vladar niti visoki dr┼żavnik u EU nije se bunio i suprotstavio. Dr┼żavna suverenost je o─Źito jo┼í tada bila samo mislena imenica, pa je ratifikacija Lisabonskog sporazuma prakti─Źno samo formaliziranje onoga ┼íto je i prije deset godina funkcioniralo.

To se zove demokratski centralizam i pluralizam – svi imaju pravo da misle isto ili sli─Źno. Ali smjernice za odluke sti┼żu iz jednog mjesta i moraju se provoditi bez obzira na vlastito mi┼íljenje. Da li je i Titova SFRJ bila samo mali probni sustav za EU?

Ali, formiranje superdr┼żave s demokratskim centralizmom uop─çe nije bio jednostavan pothvat i potrebna su bila stolje─ça da bi se podobne dru┼ítvene zajednice i nacije napravile. I to je, naravno, mogla raditi samo institucija koja je u stanju opstati stolje─çima i koja funkcionira u formi veoma u─Źenog bratstva. Bra─ça umiru tjelesno, ali Sveti duh i (Bo┼żji) zadaci se prenose na nove nara┼ítaje.

Stvaranje EU je tako epilog tisu─çu godina duge borbe za prevlast izme─Ĺu sve─çenika (odavno ustanovljene dru┼ítvene elite za upravljanje ljudskim du┼íama) i feudalaca koji imaju posjed, radnu snagu i vojsku i materijalna dobra.

Duhovnjaci ta materijalna dobra moraju na neki na─Źin uzeti od njih (mo┼żete to nazvati i reketiranjem vlastele), a sa druge strane ─Źesto gramziva i nesposobna vlastela mo┼że ra─Źunati da ─çe mu narod mentalno obra─Ĺen vjerom, biti miran i pokoran. Crkva je upravo ekspert za takve poslove. A to se mora debelo platiti i to uglavom zlatom i dijamantima. Papirnati novac slu┼żi samo obi─Źnom narodu.

Ova simbioza duhovnog i materijalnog funkcionira uspje┼íno ve─ç tisu─çama godina. Ali, krajnji cilj sve─çenstva je jedno tijelo sa glavom. To zna─Źi da Sveti duh koji upravlja bude i vlasnik svih materijalnih dobara. Neki to nazivaju “Kristovim carstvom”, a neki Novim svjetskim poretkom. U─Źenje Isusa Krista sa ovim “kr┼í─çanstvom” nema nikakve veze.

Zato je odnos katoli─Źkog sve─çenstva i vladara kroz stolje─ça bio nategnut, a sami vladari su uvo─Ĺeni┬á u te┼íke ratove. Strategija duhovnih mudraca je bila u na─Źelu: Divide et impera!

Za osvajanje je najva┼żnije imati mo─çnu vojsku

Po┼íto sve─çenstvo nema svoju vojsku, ono je razradilo vje┼ítinu uvjeravanja kako bi za svoje kri┼żarske ratove koristilo nacionalne vojske. Tako su ┼ápanjolci nakon osvajanja Amerike bili puni zlata i u 16. stolje─çu su postali svjetska vojna supersila. Njihova borbenost i nemilosrdnost bile su posljedica 760 godina duge tiranije koju su do┼żivjeli od Mavra, a onda te┼íke crkvene inkvizicije.

Nakon te┼íke inkvizicije, Spanjardi su “U ime Boga” krenuli u veliku plja─Źku Novog Svijeta. Upravo zahvaljuju─çi ovakvim kri┼żarskim pohodima suvremeni “Zapad” je postao “razvijen”, “napredan” i bogat.

Kada se danas netko na zaostalom i siroma┼ínom Balkanu otvoreno divi “svjetlosti Zapada” on o─Źito ne poznaje pravu europsku povijest. Ugledne vojvodske i lordovske titule ─Źesto samo pokazuju stupanj umije─ça u plja─Źkanju i zlo─Źinima za ra─Źun vlastelina ili sve─çenika.

Za pokoravanje protestantske Engleske, Spanjardima je bilo neophodno da se njihova takozvana “nepobediva armada” iskrca na britanskom otoku, a idealna pozicija za to bila je obala tada Ujedinjenog Nizozemskog Kraljevstva. Ali, nizozemske vojvode se nisu dale pokoriti i pru┼żen je ┼żestok otpor ovoj mo─çnoj armadi u papinskoj slu┼żbi.

Tako je, u tada nizozemski Bruxelles (1567.), poslan ju Vojvoda od Alve, koji je Nizozemce šest godina teško terorizirao. Osnovao je i preki sud za sve koji su se bunili.

Prvog lipnja 1568. u Bruxellesu je pogubljeno 12 plemi─ça, a tjedan dana kasnije i grofovi od Egmond i Horne. Imenovano je “Krvavo ve─çe Albinog Tribunala, koje je i optu┼żivalo i presu─Ĺivalo. (Dana┼ínji Ha┼íki tribunal je samo nasljednik ove stare inkvizicije.

┼ápanjolski vladar Filip II, koji je Vojvodu od Alve i poslao u Nizozemsku, velja─Źe 1568. je ─Źak naredio da se pobiju svi stanovnici Nizozemske, njih oko tri milijuna. Papskoj inkviziciji su posebno smetali nepokorni, a uspje┼íni nizozemski feudalci, trgovci i u─Źeni bogati ljudi.

Tako je 1573. oko 30.000 ┼ípanjolskih vojnika napravilo opsadu oko nizozemskog grada Haarlema, gdje se zatvorilo isto toliko stanovnika koji su pru┼żali otpor sedam mjeseci. Grad je bio opasan kanalima i zidinama, a iznutra su ga branile i ┼żene. Ali, kada im je ponestalo hrane, morali su se predati. Tada je ┼ípanjolska armada napravila pravi masakr ubijaju─çi sve pred sobom.

Gnjev Spanjarda u slu┼żbi katoli─Źke inkvizicije vukao je korijene odavno.

Tako je ezuit u civilu, Balthasar Gerards, 1584. ubio nizozemskog princa William Oranskog, koji im se tako ┼żestoko odupirao sa svojom vojskom da je bogata ┼ápanjolska zbog tog rata do┼żivjela bankrot. Povjesni─Źari ka┼żu da je to prvi atentat na nekog monarha izvr┼íen vatrenim oru┼żjem.

Dinastijska veza Nizozemske i je bila najve─ça prepreka

Veliki problem “nepobedivoj armadi” je predstavljao savez Engleske i Nizozemske nastao zbog bliskih rodbinskih veza protestantske dinastije Stewarta s nizozemskom Oranskim dinastijom.

Ovaj mo─çni savez je 1639. upravo vojno porazio “nepobjedivu armadu” na ju┼żnoj obali Engleske, kada su ┼ápanjolci planirali svrgnuti kraljicu Elizabetu I. Ideja je bila da se ┼ípanjolska armada, koju je predvodio Medina Sidonija, na ju┼żnoj engleskoj obali sjedini sa snagama vojvode od Parme i tako zajedno u─Ĺu u Englesku. Ali, nisu uspjeli.

Španjolska armada

Španjolska armada

Tada je katoli─Źkim vojnim stratezima postalo jasno da za svoje kri┼żarske ratove (koje ─çe kasnije pokreniti i u pohodu na Indiju) moraju imati bolju vojsku upravo s mornaricom kakvu je imala Engleska. Trebalo je nekako pridobiti Englesku za kri┼żarske ratove.

Ali, engleski kralj Charles I ne samo ┼íto je bio zagri┼żeni protestant ve─ç nije dozvoljavao da mu razni savjetnici i parlamentarci name─çu politi─Źke odluke. A ti savjetnici su ─Źesto bili podmetnuti agenti Vatikana, koji su nastojali da iznutra oslabe njegovu vlast.

S druge strane kanala moćni nizozemski trgovci su se bogatili i sve više otiskivali preko Atlantskog oceana u Novi svijet. Tamo su gradili svoje kolonije i širili biznis. Tako su 1625. na rijeci Hudson osnovali i grad nazvan Novi Amsterdam (današnji New York).

Zato se iz Vatikana krenulo u smi┼íljanje paklenog plana da se Engleska, kao nizozemski najve─çi saveznik, poku┼ía razoriti iznutra. Zadatak da detronira Charles I i Englesku vrati pod patronat Rimokatoli─Źke crkve dobio je Oliver Cromwell.

─îim se do─Źepao vlasti Cromwell je naredio da se Charlesu I odrubi glava, ┼íto je u─Źinjeno javno 1649.

Novi re┼żim u Engleskoj je onda potpuno promijenio svoju politiku prema Nizozemskoj, nastoje─çi od saveznika napravi neprijatelja. Parlament kojim je Cromwell lako manipulirao (jer demokracija zato i slu┼żi da bi se obi─Źnim ljudima perfidno manipuliralo) donio je Navigacijski zakon, koji je nalagao da sav uvoz u Englesku mora i─çi engleskim brodovima ili brodovima koji su vlasni┼ítvo proizvo─Ĺa─Źa robe. To je o─Źito bilo usmjereno protiv nizozemskih trgovaca i brodovlasnika.

Oliver Cromwell

Oliver Cromwell

Naravno ┼ápanjolska je prva priznala Cromwell-ov re┼żim. I on je ubrzo objavio i rat Nizozemskoj.

Tako je Vatikan kona─Źno imao pod svojom kontrolom englesku mornaricu pa je ona vremenom postala nova europska i svjetska imperija. Englezi su po─Źeli ratovati na zapadu i istoku, kao i u Africi, ne znaju─çi da zapravo vr┼íe kolonizaciju za ra─Źun Rimokatoli─Źke crkve, dok je narod upadao u dugove i pla─çao ova ratovanja.

Za razliku od engleskog kralja Jamesa II, koji je imao titulu vojvoda od Yorka i bio spreman Englesku dr┼żati u slu┼żbi Katoli─Źke crkve, unuk nizozemskog vladara Williama Oranskog nije bio takvog stava. Tako je William III Oranskim 1688. svrgnuo Jamesa II sa vlasti, pa su Nizozemci ovim ─Źinom Engleze zadr┼żali u protestantskoj vjeri. Vojvoda od Yorka je ina─Źe poznat i po tome ┼íto je od Nizozemaca preoteo Novi Amsterdam i preimenovao ga u New York.

To ime najbolje pokazuje ko vlada njime i danas. Ako ovome dodate i rimski stil gradnje kojim obiluje Capitol Hill u Washington-u, jo┼í vam je lak┼íe da zaklju─Źite tko vlada ─Źitavom federalnom upravom u USA. Zato nije ni ─Źudno ┼íto je USA zdu┼íno radila na stvaranju UE tj.. USE.

Spajanje USA i USE je mo┼żda samo pitanje vremena.

OD NIZOZEMSKE DO BELGIJE

Tako su iste mo─çne duhovne snage koje znaju upravljati ljudskim uvjerenjima natjerale 1830. Dutche (Doj─Źe) i Francuze, iz Flandrije i Valone, da postanu Belgijanci. U─Źinjeno je to orkestriranjem gra─Ĺanske revolucije u Ujedinjenom Kraljevstvu Ni┼żih Zemalja. Odvojen je ju┼żni dio zemlje (ba┼í kao i nedavno Kosmet od Srbije).

Odvajanje je tra┼żilo ve─çinsko katoli─Źko stanovni┼ítvo, koje je ┼żivjelo u ovom dijelu Nizozemskog kraljevstva. Odcjepljeni dio nazvan je Belgija po staroj rimskoj provinciji Gallia Belgica. Londonska konferencija na kojoj su sudjelovale glavne europske sile priznala je nezavisnost Belgije i na prijestolje je 1831. doveden Leopold I (od Saxe Koburga), kralj svih Belgijanaca, odan katoli─Źanstvu.

Da princeza Sharlota od Walesa (jedina k─çi engleskog kralja Georgea IV) nije umrla prilikom poro─Ĺaja 1817. (Po┼íto su joj “doktori” ispu┼ítali krv i izgladnjivali je prije poroda i totalno je oslabili), ona i njezin mu┼ż Leopold od Saxe Koburga naslijedi bi britanski tron, gdje se danas nalaze potomci princa Alberta iz iste germanske dinastije Saxe Coburg (a koji su promijenili prezime u Windsor).

I pokojna princeza Diana imala je istu titulu princeze od Walesa (i potje─Źe iz dinastije Stewarta koji su bili odani protestantizmu). Nova supruga princa Charlesa je Camila Parker, katolkinja po svom prvom mu┼żu.

Belgijski kralj Leopold III je 1940. napravio dogovor sa Hitlerom (tako─Ĺer katolikom) i ostao je tijekom rata u Belgiji, koja je odmah i kapitulirala. Neposredno prije savezni─Źke invazije Himler (katolik) je tajno preveo kralja Leopolda u Njema─Źku. Nakon rata Leopold se poku┼íao vratiti u Belgiju, ali mu je prijetilo su─Ĺenje zbog izdaje i on je oti┼íao u ┼ávicarsku (danas financijsku centralu EU). Ostao je u izbjegli┼ítvu sve do 1951.

BEZ PATRIOTIZMA, MORALA I DEMOKRACIJE

U svojoj knjizi “U odsutnosti ve─çine” (De Afwezige Meerderheid) pokojni flamanski filozof Lode Kles (1913-1997) upravo je napisao da bez identiteta i istinskog osje─çaja za pripadnost domovini ne mo┼że biti ni demokracije ni morala. Da li je ba┼í ovo razlog ┼íto se kao prvi predsjednik EU na┼íao neupadljivi Herman van Rompuy? Koliko je on u svojoj politi─Źkoj karijeri bio fleksibilan, opisao je u vi┼íe navrata belgijski politi─Źki analiti─Źar Paul Belien, koji je i autor zanimljive knjige o EU “Tron u Bruxellesu”.

Tako Belien otkriva da je upravo Rompuy (koga je osobno upoznao) kao mlad bio pod utjecajem razmi┼íljanja dr. Kles. Rompuy (1947) je konzervativni katolik i bio je politi─Źki aktivist omladinske sekcije Flamanske stranke kr┼í─çanskih demokrata. Pisao je knjige i ─Źlanke o zna─Źaju tradicionalnih vrijednosti u dru┼ítvu. U odr┼żavanju ovih vrijednosti on je vidio najva┼żniju ulogu religije. Rompuy je posebno bio pristalica ideje da se zabrani abortus, jer predstavlja ubijanje ┼żivog stvorenja.

Herman van Rompuy je u jednom trenutku ─Źak namjeravao napustiti politiku i u─Ĺe u novinarstvo. Tada mu je, kao talentiranom piscu i vrsnom intelektualcu, upravo Kles, koji je bio pred mirovinom, ponudio mjesto direktora belgijskog utjecajnog magazina Trends, koji se bavi financijama i ekonomskim temama. Ali Rompuy je ipak ostao u politici.

┼áto je razlog da se predomislio nije poznato, pa se spominje da je mo┼żda u pitanju svota koja se ne odbija ili neka slu┼żba iz koje se nikada ne izlazi. Tako je 1988. Rompuy postao lider tada vladaju─çe Stranke kr┼í─çanskih demokrata.

Kada je belgijski parlament 1990. izglasao vrlo liberalan zakon o abortusu, tada┼ínji belgijski kraj Boduen, koji je umro tri godine kasnije i koji nije mogao imati djece sa svojom ┼żenom, a bio je odani katolik, navodno je izjavio da nikada ne─çe potpisati takav zakon i “da ─çe radije abdicirati “. Ali, utjecajni belgijski politi─Źari nekako su bili “uvjereni” da kralj samo blefira, pa su primjedbe kralja (koji kao da je bio samo figura neke mnogo ja─Źe sile) ostale zata┼íkane.

Kralj Boduen je tako zaista abdicirao travnja 1990. upravo zbog ovoga. Zakon je onda potpisao kolegij ministara sukladno belgijskim ustavom, koji tako predvi─Ĺa ukoliko nema kralja.

Onda su ponovno izglasali da je kralj na tronu.

Kapitolski muzej u Rimu

Kapitolski muzej u Rimu

Kao vo─Ĺa tada najja─Źe stranke u parlamentu ovaj najliberalniji zakon o poba─Źaju je prakti─Źno omogu─çio Rompuy, unato─Ź svojim ─Źvrstim religijskim uvjerenjima.

Belien je o ovom skandalu (zapravo sprdnji s monarhijom i demokracijom) pisao za Wall Street Journal i bio zbog toga oštro ukoren i suspendiran. Istina tada NEKOME nije odgovarala.

Belin dalje ka┼że da je nakon ovoga Hermanu van Rompuyu bilo vrlo neugodno i prilikom jednog susreta s Belina ─Źak je izbjegao i da ga pogleda u o─Źi. Ali, njegova politi─Źka karijera je uspje┼íno nastavljena. Postao je ministar financija, spiker predstavni─Źkog doma i, kona─Źno – premijer.

Belin ka┼że da je Rompuy i dalje nastavio objavljivati svoje knjige, koje su odavale intelektualnog i veoma inteligentnog autora, ali vi┼íe nije branio koncept dobrog, ve─ç koncept manjeg zla. I po─Źeo je pisati haiku.

Ali, politi─Źka nedosljednost Hermana van Rompuya je postala njegova glavna politi─Źka osobina.

“Demokracija” je u Belgiji veoma komplicirana, pa narodu ni┼íta i ne zna─Źi. Zato su Belgijanci na “demokraciju” natjerani zakonom.

Predizborna obe─çanja za lakovjerne

Belgija se tako 2007. suo─Źila s najdubljom politi─Źkom krizom kada je Vrhovni sud donio odluku da je postojanje jednog dvojezi─Źnog izbornog distrikta u Bruxellesu (Bruxelles-Halle-Filvord) neustavno. Molbu da se utvrdi njegova ustavnost podnio je jo┼í 2003. stanovnik flamanskog dijela distrikta Herman van Rompuy.

Kr┼í─çanskim demokratima, koji tada nisu bili u vladaju─çoj partiji, o─Źito je odgovaralo da se ovaj distrikt podijeli na dva dijela (briselski, gdje se govori francuski i gdje ┼żive Valonci, i Hale-Filvord, gdje se govori nizozemski i gdje ┼żive tzv. Flamanci.

Uputiv┼íi ┼żalbu sudu Rompuy je imao namjeru da njome izazove politi─Źke probleme belgijskoj vladi Liberala, koji su odbijali da se ovaj distrikt podjeli.

Rompuy-ovi flamanski kr┼í─çanski demokrati su tako 2007. iza┼íli na izbore sa ─Źvrstim obe─çanjem da ─çe kad u─Ĺu u vladu ovaj briselski distrikt podijeliti. ─îitavu predizbornu kampanju Rompuy je vodio s ovim obe─çanjem.

Kada je Rompuy stranka dobila ve─çinu na ovim izborima i postala najja─Źa flamanska stranka, nastao je problem jer nisu mogli sastaviti vladu od dovoljnog broja zastupnika Flamanaca i Valonaca upravo zbog spora oko podjele distrikta. Vrhovni sud je nalagao da se o tome izjasni parlament i da se glasa, a Valonci su to odbijali.

Da ne bi izgubio mogu─çnost da kako-tako formira vladu, Rompuy je kao spiker parlamenta naprasno po─Źeo odugovla─Źiti sa stavljanjem ove to─Źke na dnevni red. Birao je razne na─Źine da takvu skup┼ítinu sazove, pa je pribjegavao raznim trikovima, nakon zaklju─Źavanja vrata dvorane za sjednice do nepojavljivanja u uredu ─Źitave tjedne kako formalno ne bi primio pisani zahtjev sazvati takvo glasovanje.

Kriza oko formiranja vlade je trajala mjesecima, da bi onda Rompuy pristao da se formira vlada sa Valoncima i bez podjele distrikta. Svoje glavno predizborno obe─çanje je jednostavno “zaboravio”. Jo┼í gore, tako formirana vlada dobila je ve─çi broj valonskih nego flamanskih ministara, iako su Flamanci ve─çinski dio stanovni┼ítva u Belgiji i njih je oko 60 posto. Da podsjetimo – Rompuy je Flamanac.

I kada je 2008. godine, nakon jednog financijskog skandala, premijer Verhofstadt, flamanski liberal, morao podnijeti ostavku i na njegovo mjesto do┼íao Van Rompuy, dobio je kabinet s ve─çinom ministara Valonaca. Ali njemu to nije smetalo. I dalje je nastojao odgoditi glasovanje o podjeli briselskog distrikta, ne uva┼żavaju─çi tako presudu Vrhovnog suda koju je ba┼í on i inicirao.

Zakoni i demokracija su tako za politi─Źare EU od karijere potrebni samo onda kada se od njih mo┼że napraviti politi─Źka dobit.

Je li ovakva politi─Źka fleksibilnost ba┼í bila preporuka prilikom izbora prvog predsjednika EU, znaju samo oni koji su Rompuy-a tu postavili. A to nisu gra─Ĺani EU.

U svakom slu─Źaju logo EU ima i dalje samo dvanaest zvjezdica kao dvanaest an─Ĺela koji okru┼żuju logo jezuita. ┼áto ─çe dalje biti u sredi┼ítu ovog kruga tek trebamo vidjeti. Radovi su jo┼í u tijeku.
 
 
(vestinet.rs/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11665"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: Featured, Illuminati, Masoni, Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,