Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, VIJESTI Hrvatska » KULTURNI SUMRAK – zadnja faza raspada društva

KULTURNI SUMRAK – zadnja faza raspada društva

knjiga čitanje hrvatiČak 44 posto Hrvata u zadnjih godinu dana nije pročitalo nijednu knjigu! Čak 69 posto Hrvata nije kupilo knjigu u posljednja tri mjeseca

Poziv na uzbunu, alarmantni i poražavajući rezultati – neke su od kvalifikacija koje su se čule u Gradskoj knjižnici u kojoj su se predstavljali rezultati istraživanja o tržištu knjiga koje je napravila agencija GFK. 

Predugo se već govori o tome da ljudi sve manje čitaju, da imamo naciju nezainteresiranu za knjigu i zapuštene čitateljske navike, a sad su stigli i konkretni podatci s terena, koji su ipak, bez obzira na sve dramatičnije vapaje, mnogo porazniji od onoga što se očekivalo.

Naime, prema anketi naslovljenoj »Istraživanje tržišta knjiga«, što ju je u razdoblju od 2. do 16. prosinca 2011. godine proveo Centar za istraživanje tržišta iz Zagreba (Gfk), na inicijativu Knjižnoga bloka (uz podršku Zajednice nakladnika i knjižara te financijsku potporu Ministarstva kulture i Hrvatske gospodarske komore) – čak 69 posto građana Hrvatske starijih od 15 godina u posljednja tri mjeseca nije kupilo ni jednu knjigu!

Još je poraznija činjenica da polovica onih koji nisu kupili knjigu u tom razdoblju vjerojatno i neće jer ih knjiga ne zanima, ne treba im – i ništa ih ne može navesti da je kupe. Kao razlog takvoga stava 24 posto ispitanika navodi nedostatak novca, dok 10 posto ne kupuje knjige jer ih posuđuje u knjižnicama.

U posljednju godinu dana nešto više od polovice građana Hrvatske pročitalo je barem jednu knjigu (56 posto), a među njima je najviše onih (25 posto) koji su pročitali između dvije i pet knjiga. Samo jednu knjigu pročitalo je 13 posto, 10 posto između šest i 10 knjiga, a devet posto je u proteklu godinu dana pročitalo gotovo jednu knjigu mjesečno (11 knjiga i više). Prosječno se pak pročitaju tri knjige godišnje.

čitanje knjigaNa nečitanje ne utječe samo pad životnoga standarda, već i nedostatak informacija o knjigama, nezainteresiranost medija, neobrazovanost knjižara… Uspoređujući današnje čitalačke interese s onima od prije šest godina, vidimo da se nisu previše mijenjali, osim što je porasla kupovina dječjih knjiga (sa 14 posto iz 2005. godine na 33 posto u 2011.), a smanjilo se zanimanje za enciklopedije i rječnike.

Ni 2004. godine, kada je Gfk također radio istraživanje hrvatskog tržišta knjiga, situacija nije bila blistava – na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika starijih od 15 godina pokazalo se da je samo 43 posto kupilo knjigu, a taj je postotak već iduće godine pao na 32 posto.

Ljudi bi više kupovali knjige kada bi one bile jeftinije. Kod 67% posto ispitanika glavni motiv za još češću kupovinu knjiga bila bi niža cijena ili veći izbor naslova, što je izjavilo 22% posto ljudi. Jeftinijim knjigama mogla bi se također privući oko jedna trećina onih koji u zadnja tri mjeseca nisu kupili ni jednu knjigu.

Prosječna cijena zadnje kupljene knjige iznosi 80 kuna. Najatraktivnija su, dakako, jeftinija izdanja, pa je čak 44% posto ispitanih zadnju kupljenu knjigu platilo do 59 kuna. Najmanje novca izdvaja se za dječje knjige – u prosjeku 40 kuna i za beletristiku i poeziju – u prosjeku 56 kuna, a najviše za enciklopedije, atlase i rječnike – u prosjeku 163 kune.

Prosječna cijena kupljene knjige 2005. iznosila je 108 kuna, a sada 80 kuna. Kroz šest praćenih valova (od rujna 2004. do prosinca 2005.) zamijećen je neprestani rast prosječne plaćene cijene knjige (od 29 do 108 kuna), dok je danas ponovno smanjen budžet namijenjen knjigama jer je prije šest godina čak 20 posto više ljudi knjigu kupilo po punoj cijeni.

Samo nešto više od polovice kupaca (56% posto) zadnju kupljenu knjigu platili su po punoj cijeni, a preostalih 44 posto knjigu je kupilo s nekim popustom: 14 posto% s popustom do 20% posto, a 15% posto s popustom od 20 do 70 posto. Za knjigu koja ih zanima, mekog uveza sa 200-njak stranica, ispitanici su spremni platiti u prosjeku 70 kuna.

DALMATINCI NAJČEŠĆE KUPUJU KNJIGE

Zanimljivo je vidjeti tko po pokrajinama najviše čita. Dalmatinci češće od ostalih kupuju knjige (43,5% posto je kupilo barem jednu knjigu). U Lici je najviše onih koji nisu pročitali ni jednu knjigu (53,3% posto). U Zagrebu i okolici, Dalmaciji i Istri se u prosjeku pročita jedna knjiga više – četiri, u odnosu na prosjek, a u sjevernoj Hrvatskoj jedna manje – ukupno dvije. U Zagrebu i okolici te u Dalmaciji nešto se češće kupuje beletristika i poezija te stručna knjiga, u sjevernoj Hrvatskoj dječja knjiga, u Lici priručnici, a u Slavoniji enciklopedije i rječnici.

Po punoj cijeni se u najvećoj mjeri kupuju stručne knjige i beletristika, vjerojatno iz razloga što su one i najrjeđe snižene i što kupci nemaju vremena dočekati popuste. Uz to, po punoj cijeni knjige se najčešće kupuju u knjižarama, a najmanje na sajmovima knjiga.

Knjige se najčešće nabavljaju u knjižnici (45% posto) ili posuđuju od prijatelja (38% posto), dok 1/3 ispitanika pročitane knjige kupuje. Knjige se najčešće posuđuju u knjižnici u Zagrebu i okolici (51,2% posto) i u Dalmaciji (54,7% posto), dok se od prijatelja knjige u najvećoj mjeri posuđuju u Istri (59,2% posto). Knjige se najčešće kupuju samoinicijativno (47% posto), što znači da ih osoba sama pronađe u knjižari (30% posto) ili ju je vidjela negdje izloženu (17% posto).

Povećala se prodaja knjiga u hipermarketima jer se i ponuda povećala, a prodaja preko trgovačkih putnika i kluba knjige se smanjila. U knjižarama se najviše kupuje u Dalmaciji, a najmanje u Istri i sjevernoj Hrvatskoj, sajmovi knjiga se najmanje posjećuju u Slavoniji, dok se u Zagrebu i okolici najčešće kupuje na uličnim štandovima.

Na osnovi preporuke prijatelja ili znanaca kupuje 14% posto ljudi, a na osnovi reklama i osvrta u novinama 28 posto. Od različitih medijskih osvrta, najviše utjecaja imaju oni iz novina i časopisa. Primjerice, beletristika i poezija se u odnosu na druge vrste knjiga najčešće kupuju na osnovi preporuke prijatelja.

Žene više vole knjige nego muškarci, potvrdilo je i ovo istraživanje ono što smo već odavno znali. Jednako tako, očekivano, više čitaju oni s višim stupnjem naobrazbe – u prosjeku oni pročitaju pet knjiga godišnje, dok osobe s najnižom naobrazbom samo dvije. U Hrvatskoj najviše knjiga kupuju oni s mjesečnim prihodima od 5000 kuna. Najviše čitaju oni od 15. do 44. godine, kupuju oni od 25. do 44. godine, a populacija iznad 65. najmanje i jedno i drugo.

Najmlađi (od 15 do 24 godine) kupuju prosječno tri knjige; dok je među onim najstarijima čak 83% posto onih koji u zadnja tri mjeseca nisu kupili ni jednu knjigu. Osobe u dobi od 15 do 24 godine, kao i one s višom naobrazbom, češće kupuju beletristiku i poeziju te stručnu knjigu, oni srednje dobi (od 35 do 44) knjige za djecu, a stariji publicistiku.

Knjige se najčešće kupuju za sebe ili svoju djecu (67% posto). U sjevernoj Hrvatskoj se u najmanjoj mjeri knjige kupuju kao pokloni. Osobe koje žive u većim mjestima i s višim primanjima u većoj mjeri knjige kupuju samo za darove.

Istraživanje Gfk-a se, dakako, pozabavilo i elektroničkim knjigama, a pokazalo je da je e-knjiga u Hrvatskoj još e-book čitač»daleka« budućnost. Naime, 32% posto građana naše zemlje ne posjeduje ni jedan uređaj pomoću kojeg se mogu čitati e-knjige kao što su kompjutor, tablet, smartphone, 68 %posto posjeduje računalo, tri posto smartphone, a ni jedan posto tablet.

Najviše onih koji nemaju ni jedan uređaj za čitanje e-knjiga ima u Lici (48% posto), a najmanje u Zagrebu i okolici (26% posto) te u Dalmaciji (25% posto), dok najviše smartphoneova na kojima se mogu čitati e-knjige ima u Zagrebu i okolici (pet posto).

No najzanimljivije u tome je da od onih koji imaju neki od uređaja za čitanje e-knjiga 91 posto niti čita, niti kupuje e-knjige. Samo njih devet posto čita knjige, a dva posto kupuje. U Zagrebu i okolici je najviše onih koji čitaju i/ili kupuju e-knjige (17% posto), među najmlađima (13% posto) i onima s najvišim stupnjem naobrazbe (18% posto).

Uvijek je zanimljivo vidjeti što se događa u susjedovu dvorištu, a tako je i u ovom slučaju. Istraživanje kupovine i čitanja knjiga na teritoriju Srbije, koje je naručila Narodna biblioteka Srbije, pokazalo je da u Srbiji, unatoč lošijem ekonomskom stanju, ljudi čitaju i kupuju knjige više nego u Hrvatskoj. Tako je oko 60% posto ispitanika u Srbiji pročitalo knjigu u posljednju godinu dana, a 41% posto njih ju je i kupilo (što je pad u odnosu na 2006. godinu, kada je knjigu kupilo 45% posto ispitanika). Nizak standard je i u Srbiji osnovna zapreka za češću kupovinu knjiga.

U odnosu na 2006. godinu, u Srbiji se povećala kupovina u knjižarama i od uličnih prodavača. Knjiga se češće kupuje kao poklon u odnosu na 2006. godinu, a zamjetan je pad kupovine knjiga zbog posla ili obrazovanja. Beletristika je i u Srbiji najpopularniji žanr, s tendencijom rasta u odnosu na razdoblje od prije šest godina, dok pada kupovina stručnih knjiga, publicistike, rječnika, enciklopedija i atlasa.

Oni koji ne čitaju knjige češće gledaju televiziju, druže se s prijateljima i kuhaju, dok oni koji čitaju, češće »surfaju« internetom i igraju igrice na računalu. Muškarci koji ne čitaju, češće gledaju TV, dok žene također i češće kuhaju – kaže srpsko istraživanje. Slično kao i kod nas te u ostatku svijeta.

Eto, podatci su napokon tu pred nama, takvi kakvi jesu, prilično alarmantni. Što treba učiniti da se podigne razina čitalačke kulture? Jako mnogo, a trebalo bi početi već od pelena, poput, primjerice, Nijemaca koji roditeljima osiguravaju startni paket za bebe, koji osim pelena i sličnih potrepština sadrži i slikovnice…

Pa zatim poraditi i na obrazovanju knjižarskoga i nakladničkog kadra, uvesti dobru praksu svjetskih nakladnika da skupa knjiga ima svoju varijantu u jeftinijem, džepnom izdanju koje si gotovo svatko može priuštiti, govoriti više o knjigama i »gurati« ih u medijima…

Knjiga po pedeset lipa nije sniženje, nego poniženje knjige

Istraživanje hrvatskog tržišta knjiga koje su od GFK Hrvatska zajednički naručili udruga Knjižni blok i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske predstavljeno je u Knjižnici grada Zagreba na Starčevićevu trgu 14. veljače.

Tumačenje podataka započelo u utorak točno u podne, a prema riječima Seida Serdarevića iz izdavačke kuće Fraktura rezultati istraživanja pokazuju ne samo »da je pet do dvanaest za spas hrvatske knjige, već da je dvanaest sati odavno prošlo«.

»Nakon ovih katastrofičnih rezultata, koji pokazuju drastično pogoršavanje situacije u odnosu na 2005. godinu, kada je održano posljednje istraživanje te vrste, sada je valjda svima jasno kako pod hitno moramo reagirati i poduzeti sve što je u našoj moći da spasimo knjigu i knjižarstvo u Hrvatsko«, kazao je Serdarević.

Neven Antičević je dodao da rezultati pokazuju da je situacija toliko loša da nije dovoljno da se njome pozabavi samo struka odnosno ljudi direktno uključeni u problematiku knjige.

»Sada je potpuno jasno da nam se kompletno urušila baza, da je sve manje ljudi koji kupuju i čitaju knjige, i to u tolikoj mjeri da se time mora pozabaviti čitavo društvo, a ne samo knjižari«, kazao je Antičević, dodavši da je sada svima jasno da se mora krenuti od samoga početka, dakle od rada s mladima u školi, budući da ako se mladu osobu ne nauči na čitanje, ona neće čitati ni kao odrastao čovjek.

Nenad Bartolčić iz Knjižnog bloka rekao je da je pogrešno mišljenje da drastično smanjenje cijena knjiga može utjecati na promjenu čitateljskih navika:

»Naime, kada imate situaciju da knjiga na akciji košta pedeset lipa, što je višestruko jeftinije od najjeftinijeg proizvoda na tržištu, to nije nikakvo sniženje već obično poniženje knjige. Dakle, često su sami knjižari vlastitim postupcima krivi za grozan odnos prema knjizi. Ne trebamo tražiti krivce drugdje, već krenuti od sebe.«

Mihaela Majcen iz Ministarstva kulture rekla je da je unatoč poražavajućim podatcima ovo istraživanje, koje je financijski podržalo i Ministarstvo kulture, dobar putokaz za budući rad odnosno da može pokazati na načine na koje svi moramo krenuti u spašavanje knjige.

SAŽETAK:

  • čak 69% posto građana Hrvatske starijih od 15 godina u posljednja tri mjeseca nije kupilo ni jednu knjigu
  • polovica onih koji nisu kupili knjigu u tom razdoblju vjerojatno i neće jer ih knjiga ne zanima, ne treba im
  • 24% posto ispitanika navodi nedostatak novca, dok 10 posto ne kupuje knjige jer ih posuđuje u knjižnicama
  • porasla je kupovina dječjih knjiga (sa 14 posto iz 2005. godine na 33% posto u 2011.), a smanjilo se zanimanje za enciklopedije i rječnike
  • kod 67% posto ispitanika glavni motiv za još češću kupovinu knjiga bila bi niža cijena ili veći izbor naslova, što je izjavilo 22% posto ljudi
  • prosječna cijena zadnje kupljene knjige iznosi 80 kuna
  • čak 44% posto ispitanih zadnju kupljenu knjigu platilo do 59 kuna
  • najmanje novca izdvaja se za dječje knjige – u prosjeku 40 kuna i za beletristiku i poeziju – u prosjeku 56 kuna, a najviše za enciklopedije, atlase i rječnike – u prosjeku 163 kune.
  • prosječna cijena kupljene knjige 2005. iznosila je 108 kuna, a sada 80 kuna
  • dalmatinci češće od ostalih kupuju knjige (43,5 posto je kupilo barem jednu knjigu)
  • knjige se najčešće nabavljaju u knjižnici (45% posto) ili posuđuju od prijatelja (38% posto)
  • žene više vole knjige nego muškarci
  • 32% posto građana naše zemlje ne posjeduje ni jedan uređaj pomoću kojeg se mogu čitati e-knjige
  • 68% posto posjeduje računalo, tri posto smartphone, a ni jedan posto tablet.
  • u Srbiji, unatoč lošijem ekonomskom stanju, ljudi čitaju i kupuju knjige više nego u Hrvatskoj
  • oni koji imaju neki od uređaja za čitanje e-knjiga 91% posto niti čita, niti kupuje e-knjige

 
 
izvor: vjesnik.hr / uredio: nsp
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9499"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: Featured, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,